Pregled bibliografske jedinice broj: 402361
Leksički naglasak kao razlika (primjer prefigiranih odglagolnih izvedenica sufiksom -ø)
Leksički naglasak kao razlika (primjer prefigiranih odglagolnih izvedenica sufiksom -ø) // Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. Lexik - Wortbildung - Phraseologie / Tošović, Branko (ur.).
Münster: LIT Verlag, 2009. str. 393-415
CROSBI ID: 402361 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Leksički naglasak kao razlika (primjer prefigiranih odglagolnih izvedenica sufiksom -ø)
(Der lexikalische Akzent als Unterschied (am Beispiel prafigierter Verbalderivate mit ø-Ending))
Autori
Martinović, Blaženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Die Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen. Lexik - Wortbildung - Phraseologie
Urednik/ci
Tošović, Branko
Izdavač
LIT Verlag
Grad
Münster
Godina
2009
Raspon stranica
393-415
ISBN
3-643-50055-7
Ključne riječi
naglasak, leksički naglasak, sufiks -ø
(accent, lexical accent, suffix -ø)
Sažetak
Komparativnom analizom naglaska prefiksalnih odglagolnih izvedenica sufiksom -ø u suvremenim priručnicima hrvatskoga i srpskoga standardnog jezika pokazali smo opseg razlika i razvojnih tendencija u dijelu naglašavanju. U tih je izvedenica kratkosilazni naglasak u uzmaku u hrvatskome standardnom jeziku, veže se uz trosložnice i pokoju dvosložnicu, a u svemu su prevladali kratkouzlazni i dugouzlazni naglasci, sa sve izraženijom težnjom prodora dugouzlaznoga naglaska, koja je zabilježena u dijelu suvremenih priručnika. Hrvatski i srpski standard (a možemo ovdje uključiti i bosanski/bošnjački) većma se razilaze u podtipu s kratkosilaznim naglaskom, ali i u drugim podtipovima. Unutar srpskoga standarda zabilježen je također odmak od tzv. klasične, Karadžić-Daničićeve norme, naime i ondje se širi dugouzlazni naglasak na područje kratkouzlaznoga i kratkosilaznoga, posebice u prefiksa o-, u-, uz- i pre-. Na koncu nudimo popis podtipova (unutar nepromjenljivoga tipa) i prefiksalnih skupova dvaju standarda. *** Mit vorliegender Analyse der Akzente präfigierter Verbalderivate mit Ø-Endung in Nachschlagewerken des kroatischen und serbischen Standards wurde der Umfang der Unterschiede und der Entwicklungstendenzen aufgezeigt. Der kroatische und der serbische Standard (hierbei könnte man auch den bosnischen/bosniakischen nennen) zeigen Abweichungen in einem untertypus mit kurz fallendem Akzent wie auch in anderen Subgruppen. Innerhalb des serbischen Standards konnte ebenfalls eine Abweichung von der so genannten klassichen Norm von Karadžić und Daničić festgestellt werden, die vor allem in Verbindung mit den Präfixen o-, u-, uz- und pre- ein Vordringen des lang steigenden Akzentes zu Lasten des kurz steigenden und kurz fallenden zeigt.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
009-0000000-3384 - Hrvatski pravopisno-pravogovorni priručnik (Silić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
303-0000000-2680 - Naglasna kolebanja u hrvatskome standardnom jeziku (Zoričić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Blaženka Martinović
(autor)