Pregled bibliografske jedinice broj: 402262
Naglasna kolebanja imenica u hrvatskome standardnom jeziku
Naglasna kolebanja imenica u hrvatskome standardnom jeziku, 2008., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 402262 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naglasna kolebanja imenica u hrvatskome standardnom jeziku
(Noun Accent Dilemmas in the Standard Croatian Language)
Autori
Martinović, Blaženka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
08.08
Godina
2008
Stranica
567
Mentor
Zoričić, Ivan
Ključne riječi
naglasak; uzus; norma; kodeks; dubleta; pseudodubleta; leksički naglasak; morfološki naglasak; tipološka norma; naglasni tip
(accent; accentuation; usage; norm; codex; doublet; pseudo-doublet; lexical accent; morphological accent; typological norm; accent type)
Sažetak
Temeljni je cilj istraživanja bio utvrditi opseg raskoraka između propisa i uporabe, tj. norme i tzv. profesionalne jezične prakse iz kojega bi se nametnuo i potpun popis svih oblika nepodudaranja na zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima). Na istraživanje jezične zbilje odvažili smo se prije svega jer među jezikoslovcima nema suglasja o tome postoji li naglasna norma i treba li uopće težiti kodifikaciji govora. Na koncu smo i jednomu i drugomu otvorenom pitanju ponudili potvrdan odgovor. Praktičnu primjenljivost istraživanja vidjeli smo prije svega u definiciji opsega kolebanja koja se na koncu pokazala optimističnom jer su polazni korpus (predstavljen u knjizi Naglasak u hrvatskome književnom jeziku koja je zasad i jedini suvremeni sustavni prikaz naglasnoga sustava) i ostali (normativni) priručnici (gramatike i rječnici) uvelike u suglasju, od 70 do 90% na korpusu od oko 6 000 (čestouporabnih ili naglasno neustaljenih) imenica. Dvojbenosti u naglašivanju imenica promatrali smo na leksičkoj i na morfološko-tipološkoj razini. Unutar leksičkih i paradigmatskih višestrukosti nametnula se potreba stilskoga definiranja (kao neutralno ili kao stilski obilježeno), a u svemu smo prepoznali i semantička diferenciranja jer je u uporabi sve više pseudodubleta. Izvan tipološkoga razvrstavanja ostaju naglasne preinake koje su predvidljive, primjerice zanaglasne dužine, položajna duljenja, čelni naglasak V jd., prevaga silaznoga tona G mn, , promjena tona u L jd. u imenica za neživo i sl. Takvim općim, paradigmatskim pravilima tipologija postaje jednostavnijom. Na koncu smo saželi spoznaje o naglasnim uzorcima u teoriji i praksi i ponudili preglednu naglasnu tipologiju imenica koja služi dvomu: lakšemu učenju i poučavanju naglasaka – onomu čemu se još uvijek pridaje najmanje pozornosti u školovanju te preglednijemu i potpunijemu prikazu naglasnih podataka u rječničkim natuknicama. U fleksiji se ili zadržava naglasak nominativa (pa govorimo o nepromjenljivome tipu) ili mu se mijenjaju ton, trajanje ili mjesto (pa je riječ o promjenljivome tipu). U svemu se pokazalo da danas u uporabi i priručnicima postoje 22 aktivna naglasna uzorka čijim opisom i popisom te obrojčavanjem pomažemo leksikografima u potpunijim i ujednačenijim natukničnim podatcima. Željeli smo prije svega udariti temelje izradi naglasnoga priručnika hrvatskoga jezika s rječničkim dijelom dvojbenih i stilski definiranih naglasnih likova. Uzimljući u obzir zaključke u radu smatramo da je njihov znanstveni prinos u stabilizaciji naglasne norme (na leksičkoj, paradigmatskoj i tipološkoj razini), zatim u preglednijoj naglasnoj tipologiji imenica te u (budućemu) ujednačivanju i utočnjavanju naglasnih podataka u normativnim priručnicima, u ovome dijelu korpusa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
303-0000000-2680 - Naglasna kolebanja u hrvatskome standardnom jeziku (Zoričić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli