Pregled bibliografske jedinice broj: 402017
Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu
Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu // Hrvatski sintaktički dani: Sintaksa padeža
Osijek, Hrvatska, 2008. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 402017 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje izravnih objekata u hrvatskome: dva objekta u akuzativu
(Characterization of direct objects in Croatian: two objects in the accusative)
Autori
Zovko Dinković, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Hrvatski sintaktički dani: Sintaksa padeža
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13.11.2008. - 15.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
sintaksa; hrvatski; izravni objekt; akuzativ
(syntax; Croatian; direct object; accusative)
Sažetak
Izravni (bliži) objekti u hrvatskome određeni su morfološki kao objekti koji se pojavljuju u akuzativu. Većina prijelaznih glagola uz sebe može imati samo jedan objekt u akuzativu, no postoji manji broj glagola koji mogu imati i dva objekta u akuzativu: učiti/podučavati, tražiti, moliti, pitati i stajati (razg. koštati). Nekoć se uporaba dvaju objekata u akuzativu uz neke od tih glagola (primjerice, podučavati) često smatrala nepravilnom i objašnjavala tvrdnjom da glagol ne može imati dva izravna objekta. Ipak, u svakodnevnoj su jezičnoj uporabi konstrukcije s dva objekta u akuzativu uobičajene, a sama je pojavnost opisana u gramatikama iako bez jasne sintaktičke kategorizacije. Ovjerenost takvih konstrukcija otvara pitanje definiranja izravnih objekata jer je razvidno da se izravni i neizravni objekti u hrvatskome više ne mogu definirati isključivo morfološki, već prije svega semantički – s obzirom na leksičko značenje samoga prijelaznog glagola i s obzirom na različitu konceptualizaciju objekata. Ovaj rad nastoji utvrditi razlike koje postoje između dvaju objekata u akuzativu s obzirom na svojstvo određenosti/neodređenosti, stupanj uključenosti objekta u radnju, obaveznost/neobaveznost objekta u rečenici, mogućnost pasivizacije i dr.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301049-1047 - Teorijska kognitivno lingvistička istraživanja hrvatskoga i drugih jezika (Žic Fuchs, Milena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Irena Zovko Dinković
(autor)