Pregled bibliografske jedinice broj: 399004
Kaštel Novi u starom austrijskom katastru
Kaštel Novi u starom austrijskom katastru. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011 (monografija)
CROSBI ID: 399004 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kaštel Novi u starom austrijskom katastru
(Kaštel Novi in Old Austrian Kadastre)
Autori
Celio Cega, Fani
Prevoditelji
Tomislav Krvavica, engleski ; Bruna Horović-Vuković, talijanski
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatski institut za povijest
Grad
Zagreb
Godina
2011
Stranica
244
ISBN
978-953-7840-00-6
Ključne riječi
Kaštel Novi; Austrija; katastar
(Kaštel Novi; Austria; Kadastre)
Sažetak
Nakon burnih promjena koje su zahvatile Dalmaciju krajem 18. te početkom 19. stoljeća, sloma vlasti Venecije, te kratkotrajne vlasti Austrije, potom Francuza, pa opet Austrije, Dalmacija se našla u sastavu države koja je pokušala uvesti malo reda u administraciju. U tom kontekstu trebamo gledati i potrebu izrade katastarskih mapa za sve austrijske pokrajine pa tako i za Kaštel Novi. Kaštelanski teritorij gledajući njegovu cjelokupnu površinu imao je geostratešku ulogu već u prapovijesnom razdoblju, nastavljajući se kroz antiku pa srednji vijek do danas. Gradnja Kaštel Novoga započela je početkom 16. stoljeća s ciljem lakše obrane od Turaka. Ubrzo se razvilo samo naselje koje će upravo tijekom 19. stoljeća doživjeti promjene, postupno gubiti kolonatski odnos težak – zemljoposjednik, bilježiti bogaćenje seljaka, gradnju kuća i modernizaciju naselja. Potrebu izrade katastra, uočila je još prije Austrije i Venecija. Katastri služe kao pravna podloga za utvrđivanje vlasništva nekretnina te osnovica za zemljarinu stoga ih je svaka pravna država trebala izraditi, što je Austrija jako dobro znala. Proces stvaranja katastara u Dalmaciji trajao je od 1823. do 1838. godine. U tom vremenskom periodu obrađena su i Kaštela. Kaštel Novi dobio je Upisnik građevinski i zemljišnih čestica 1832. godine, te pripadajuće katastarske mape. Slijedećih godina doživio je reviziju. Stoga su u knjizi unešeni podaci iz Upisnika 1832. godine te kasniji ispravci i dopune u bilješkama. Katastar se čuva u Državnom arhivu u Splitu u Arhivu mapa za istru i Dalmaciju, zaveden pod rednim brojem 391. Upisnik građevinskih čestica djelomično je obradio Vjekoslav Omašić (Kaštela od prapovijesti do početka XX. stoljeća) navodeći samo osnove podatke na hrvatskom jeziku: broj zgrade, vlasnika, zanimanje, mjesto i šturi opis te je donio katastarski plan. U ovoj knjizi sve je temeljitije, u tabelarnom prikazu prema originalu pisanom na talijanskom jeziku. Upisnik građevinskih čestica ima stalne rubrike u vrhu stranice koje obuhvaćaju: broj katastarske čestice ; vlasnika/cu nekretnine: ime i prezime, zakonski status dobra, boravište ; stanje nekretnine: broj na planu, kratki opis, površinu čestice u klafterima kvadratnim, klasa zemljišta te napomene. U dnu svake stranice je naznačen broj tabele i zbroj površine posjeda na toj tabeli. Upisnik zemljišnih čestica je cjelovito donešen po prvi put, također u tabelarnom prikazu prema originalu na talijanskom jeziku. Kod njega su rubrike: naziv ulice, broj katastarske čestice, broj katastarske čestice kuće, vlasnik/ca nekretnine: ime i prezime, status, boravište, vrsta poljoprivredne kulture koja se uzgaja na zemljištu, veličina posjeda u jugerima i klafterima kvadratnim, klasa, vrsta poljoprivrednog posjeda te napomene. Također kao i kod građevinskih čestica pri dnu svake stranice je broj tabele, te zbroj u jugerima odnosno klafterima kvadratnim. Upisnici nam daju cjelovitu sliku vlasnika, s obzirom na teritorijalnu pripadnost i stalež, te težaka koji obrađuju zemlju ukoliko se radi o zemljišnim česticama. Operat donosi vrijedne podatke u svezi topografije, geografskih podataka, demografije, proizvodnje te svakodnevice. Stanovništvo je raspoređeno u 150 kuća s ukupno 921 brojem stanovnika. Naglasak je na kategoriji zemljišta (obrađeno, neobrađeno i neiskorišteno, ukupno 1994 jugera površine zemljišta) te vrsti prema obrađenim kulturama (polja, livade, vinogradi, maslinici, vrtovi, pašnjaci, šume) koji su svrstani u klase ovisno o kvaliteti tla. Analizom podataka doznajemo kakva je bila demografska slika Kaštel Novoga, kakvi su bili vlasnički odnosi, u kakvim je uvjetima živjelo stanovništvo, čime su se bavili, od čega se sastojala njihova prehrana, što je u konačnici prilog podbrobnijem upoznavanju kaštelanske svakodnevice prve polovice 19. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
244-2440820-0748 - DALMATINSKI KATASTRI 19. st. (Bajić-Žarko, Nataša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Fani Celio Cega
(autor)