Naslov
Diferencijacijski antigeni i tkivna raspodjela imunokompetentnih stanica u svinja
(Differentiation antigens and tissue distribution of swine immunocompetent cells)

Autori
Tomašković, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.10

Stranica
127

Mentor
Valpotić, Ivica

Ključne riječi
Diferencijacijski leukocitni antigeni; dobna i tkivna raspodjela; svinja
(Differentiation leukocyte antigens; age and tissue distribution; swine)

Sažetak
Premda su visokosrodni sojevi miševa i štakora od velike koristi za imunološka istraživanja, ukazala se potreba za modelima velikih životinja, kao što je primjerice svinja, zbog teorijskih i praktičnih razloga. Naime, naglo je poraslo značenje svinje u imunološkim istraživanjima zbog njezine fiziološke relevantnosti za usporedbena istraživanja u transplantacijskoj biologiji, sličnosti kardiovaskularnog i probavnog sustava, te kože, kao i zbog njezina iznimnog značaja kao svjetskog izvora hrane. Stoga su i istraživanja u te vrste bila usmjerena prema proizvodnji zdravijih životinja i djelotvornijih postupaka vakcinacije. Rezultat tih i takvih istraživanja jest činjenica da je svinja danas najtemeljitije istražena domaća životinja. U svinje su brojnost i raspodjela CD^+ u perifernoj krvi i solidnim limfatičkim tkivima ovisni o dobi, ali također odražavaju i jačinu i raznolikost antigenskih poticaja nakon dodira s neškodljivim proteinima iz hrane ili visoko patogenim mikroorganizmima. Posebice antigenski poticaji na razini tankoga crijeva odražavaju brojnost i raspodjelu limfocita u limfatičlim tkivima probavnog sustava (LTPS). Ovo istraživanje uspoređuje kvantitativni profil svinjskih T i B limfocita u perifernoj krvi (PK), timusu (T), koštanoj moždini (KM), slezeni (S), mezenterijskom limfnom čvoru (MLČ), lamini propriji jejunuma (LPJ) i Peyerovim pločama ileuma (PPI), sa stjecanjem imunosne zrelosti/kompetentnosti u uobičajeno uzgajane sisajuće (3 ili 4 tjedna stare) i odbijene (5 ili 8 tjedana stare) prasadi. Također, je istraživana tkivna raspodjela subpopulacija T stanica u sluznici tankoga crijeva 8 tjedana stare prasadi. Temeljem fenotipskog izražavanja i funkcijske zrelosti CD^+ subpopulacija stanica tijekom postnatalne imunosne ontogenije, naša istraživanja postavljaju osnovno pitanje u svezi stope proizvodnje tih stanica u testiranim limfatičkim tkivima svinje. Općenito, proporcija T i B stanica u PK, S i LTPS raste s dobi prasadi i dosiže vrijednosti odraslih svinja 8. tjedna života. Broj dvostruko pozitivnih izvantimusnih T stanica (CD4^+CD8^+) također raste u starije prasadi odražavajući imunosno sazrijevanje. Čini se da je funkcijska zrelost limfocita periferne krvi izražena indeksom stimulacije mnogo relevantnija kada se testiraju stanice mlađih životinja. Naime, te stanice spontano unose 3^H-timidin, pa stoga proizvode netočne rezultate nakon in vitro stimulacije s mitogenima. Stanice MLČ daju mnogo jači odgovor PHA ili PWM od onih izdvojenih iz LPJ ili PPI. Prikazana je fenotipska raznolikost jejunalnih/ilealnih citolitičkih i supresijskih T stanica u 8 tjedana stare prasadi s pomoću avidin-biotin komleksa (ABC) ili peroksidaza-antiperoksidaza (PAP) imunohistokemijskom metodom. S pomoću monoklonskih protutijela specifičnih za CD3a antigen i ABC metode prikazana je prisutnost tog epitopa na jejunalnim intraepitelinim limfocitima, limfocitima lamine proprije, te na manjem broju T stanica između kripti . U ileumu su nađeni brojni CD3a^+ T limfociti između folikula Peyerovih ploča, kao i pojedinačne stanice u samim folikulima. Brojne su CD3a^+ stanice primijećene u vršnom dijelu resica, što upućuje na njihovu moguću intraluminalnu migraciju. Uporabom poliklonskih protutijela specifičnih za S-100 protein (poznat kao specifični obilježavač ljudskih supresijskih CD8^+ CD11b^+ T stanica) u PAP metodi, istražena je prisutnost analognog fenotipa T stanica u svinje. Najveći broj S-100^+ T stanica opažen je u lamini propriji jejunuma/ileuma, posebice između kripti. Međutim, u ileumu je opažena posebna lokalizacija tih stanica ispod bazalne membrane epitela resica. Ako se S-100 veže za svinjske CD3a^+ CD8^+ CD4^– supresijske T stanice, tada bi bilo moguće utvrđivanjem CD3a^+ i S-100^+ stanica u parafinskim tkivnim rezovima, ustanoviti raspodjelu citolitičkih CD3a^+ CD8^+ CD4^– S-100^– i supresijskih CD3a^+ CD8^+ CD4^– S-100^+ T limfocita u sluznici tankoga crijeva prasadi. Taj bi nalaz upućivao na oblike i moguće ishode lokalne imunosne reakcije na antigene iz hrane ili crijevne patogene.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA