Pregled bibliografske jedinice broj: 39851
Algološka i bakteriološka istraživanja u gornjem dijelu estuarija rijeke Zrmanje tijekom 1998-1999.
Algološka i bakteriološka istraživanja u gornjem dijelu estuarija rijeke Zrmanje tijekom 1998-1999. // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog Hrvatskog biološkog kongresa (Proceedings of abstracts of the papers of the seventh Congress of Croatian Biologist) / Ljubešić, Nikola (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 284-285 (tekst na hrv. i eng.jeziku) (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 39851 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Algološka i bakteriološka istraživanja u gornjem dijelu estuarija rijeke Zrmanje tijekom 1998-1999.
(Algological and bacteriological investigations in the upper reach of the Zrmanja estuary, during 1998-1999.)
Autori
Caput, Katarina ; Burić, Zrinka ; Hrenović, Jasna ; Plenković-Moraj, Anđelka ; Stilinović, Božidar ; Antolić, Boris ; Viličić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog Hrvatskog biološkog kongresa (Proceedings of abstracts of the papers of the seventh Congress of Croatian Biologist)
/ Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 284-285 (tekst na hrv. i eng.jeziku)
Skup
7. hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
algološka i bakterološka istraživanja; estuarij; rijeka Zrmanja; Hrvatska
(algological and bacteriological investigations; estuary; Zrmanja river; Croatia)
Sažetak
Zrmanja je krška rijeka (69 km dužine) koja se ulijeva u centralni dio Jadranskog mora i čini estuarij dužine 25 km. Istraživanje je provedeno u blizini Obrovca (10 km uzvodno od Novigradskog mora), tijekom 1998-99. godine. Preliminarni rezultati obuhvaćaju taksonomski sastav epifitona, fitoplanktona i bentoskih algi, te sanitarnu bakteriološku analizu vode. U površinskom sloju utvrđeno je 44 epifitskih slatkovodnih dijatomeja. Najveću prosječnu relativnu učestalost i najvišu frekvenciju pojavljivanja imale su dijatomejske vrste: Cocconeis pediculus Ehr. (h=2,5; f=80%), Rhoicosphaenia curvata Kuetz. (h=2,3; f=80%), Synedra ulna (Nitz.) Ehr. (h=2,0; f=100%), i Cocconeis placentula Ehr. (h=2,0; f=80%). Najčešće slatkovodno/boćate zelene nitaste alge su vrste Zygnema sp. i Spirogyra sp. (f=60%). Tijekom svibnja i kolovoza utvrđena je najveća relativna učetalost zelene alge Blidingia minima var. raminifera Bliding (h=4), cijanobakterije Rivularia sp. (h=5), te crvene alge Acrochloetium daviesii (Dillwyn) Naeg. (h=6). U tom je razdoblju površinski salinitet veći nego u drugim sezonama, što je rezultiralo smanjenim prisutstvom morskih makrofitskih alga. Morski fitoplankton reduciran je tijekom rujna-ožujka, kada salinitet biva drastično smanjen u cijelom vodenom stupcu. Najviše planktonskih dijatomeja utvrđeno je u veljači i ožujku u površinskom vodenom sloju, dok su dinoflagelati bili najbrojniji uz haloklinu, u razdoblju od srpnja do kolovoza. Sanitarna bakteriološka analiza ukazuje da je voda rijeke Zrmanje na ispitivanom lokalitetu pripadala uglavnom I klasi boniteta. Najveći broj koliforma (230/100ml) i saprofitskih bakterija (2600/ml) utvrđen je u površinskom sloju vode u ljetnom razdoblju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Anđelka Plenković-Moraj
(autor)
Katarina Caput Mihalić
(autor)
Damir Viličić
(autor)
Jasna Hrenović
(autor)
Božidar Stilinović
(autor)
Zrinka Ljubešić
(autor)
Boris Antolić
(autor)