Pregled bibliografske jedinice broj: 39850
Hidrografska svojstva i raspodjela fitoplanktona u estuariju rijeke Zrmanje za vrijeme povećanog zimskog dotoka slatke vode
Hidrografska svojstva i raspodjela fitoplanktona u estuariju rijeke Zrmanje za vrijeme povećanog zimskog dotoka slatke vode // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog Hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 259-260 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 39850 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrografska svojstva i raspodjela fitoplanktona u estuariju rijeke Zrmanje za vrijeme povećanog zimskog dotoka slatke vode
(Hydrographic characteristics and phytoplankton distribution in the Zrmanja river estuary during the increased river discharge in winter)
Autori
Vučković, Ivan ; Olujić, Goran ; Burić, Zrinka ; Caput, Katarina ; Viličić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog Hrvatskog biološkog kongresa
/ Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 259-260
Skup
7. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24.09.2000. - 29.09.2000
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Fitoplankton; hidrografija; estuarij Zrmanje; antropogeni utjecaj
(Phytoplankton; hydrography; Zrmanja Estuary; anthropogenic influence)
Sažetak
Hidrografska mjerenja pokazuju da se estuarij rijeke Zrmanje proteže od Jankovića buka do Novskog ždrila u dužini od 24 km. Većim dijelom godine estuarij je visoko stratificiranog tipa, a slabljenje halokline i porast površinske slanosti moguć je za vrijeme ljetnog, minimalnog dotoka vode. Velik dotok slatke vode u veljači 2000. godine uzrokovao je pomicanje čela estuarija oko 2 km nizvodno od Jankovića buka. U takvim okolnostima snažna haloklina i termoklina bila je zabilježena na potezu od Obrovca do Novigradskog mora, u sloju između 2 i 4 m. Na granici između kanjonskog dijela estuarija i Novigradskog mora (srednjeg dijela estuarija) utvrđen je hidrografski diskontinuitet (nagli porast slanosti, pad koncentracije nutrijenata, promjena zasićenja kisikom), što se odrazilo na raspodjelu količine slatkovodnog i morskog fitoplanktona. Raspodjela nutrijenata pokazuje oligotrofiju riječne vode i antropogeno onečišćenje estuarija u blizini Obrovca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija