Pregled bibliografske jedinice broj: 397732
Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj
Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj // 2. hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem Đakovo, 13. prosinac 2008.(Zbornik radova) / Čačić, Mato (ur.).
Bjelovar: Neron, 2008. str. 13-23 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 397732 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Brojno stanje, uzgojna analiza i organiziranost
uzgoja lipicanaca u Republici Hrvatskoj
(The numerical strength, breeding analysis and
organization of Lipizzaner breeding in the
Republic of Croatia)
Autori
Čačić, Mato ; Tadić, Domagoj ; Korabi, Nidal ; Mlađenović, Mirna ; Čabrajec, Martina ; Matasović, Martin ; Ljubešić, Josip ; Baban, Mirjana ; Tomo Rastija ; Prvanović, Nikica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
2. hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem Đakovo, 13. prosinac 2008.(Zbornik radova)
/ Čačić, Mato - Bjelovar : Neron, 2008, 13-23
Skup
2. hrvatski simpozij o lipicanskoj pasmini - s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Đakovo, Hrvatska, 13.12.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lipicanac ; brojno stanje ; uzgojna analiza ; organiziranost uzgoja ; Republika Hrvatska
(Lipizzaner ; numerical strength ; breeding analysis ; organization of breeding ; the Republic of Croatia)
Sažetak
Lipicanska pasmina, prema podacima, na hrvatskom tlo prvi puta dolazi oko 1700. Godine na imanje grofa Jankovića u Terezovcu, a prvi sljedeći podatak je iz 1806. Godine kada se Ergela Lipica, bježeći pred Napoleonom, smješta u biskupijskim štalama u Đakovu. Od prvih dolazaka do danas uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj postao je najveći svjetski nacionalni uzgoj lipicanske pasmine. Zbog velikih obradivih poljoprivrednih površina Slavonija je imala i velike potrebe za konjima kao izvorom radne snage. Tako je lipicanac zbog sposobnosti adaptacije postao od konja kraljeva konj za poljoprivredne radove. Upravo zbog potreba i kontinuiranog povećanja broja grla, uzgoj lipicanaca u Slavoniji porastao je u Međunarodnoj stručnoj literaturi poznat kao „ slavonski lipicanski bazen“ . Kroz godine s dolaskom mehanizacije i robotizacije, i danas u vremenu informatizacije, od izvora radne snage lipicanac je postao konj za vrhunska natjecanja, posebice zaprežni sport. No, budući da je postao dio povijesti i življenja Slavonac, od vremena rada na poljima do sportskog konja, lipicanac je u Hrvatskoj opstao upravo zahvaljujući sprezi Slavonaca i njihovih konja. To potvrđuje činjenica da je lipicanac danas nezaobilazan čimbenik brojnih slavonskih kulturno – folklornih manifestacija. Uzgoj lipicanaca u Hrvatskoj najveći je svjetski uzgoj ove pasmine. I ne samo kvantitativno, nego i kvalitativno možemo reći da smo vodeća zemlja u uzgoju ove pasmine konja. Danas se u Hrvatskoj aktivne dvije državne lipicanske ergele (Đakovo i Lipik) i najveći nacionalni zemaljski (privatni) uzgoj. Uzgoj izvan državnih ergela organiziran je u udruge i privatne ergele koje su članice Hrvatskog saveza udruga uzgajivača lipicanske pasmine konja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZO-ZP-079-0790466-0601 - Analiza i genetsko unapređivanje sportskih pasmina konja u Hrvatskoj (Baban, Mirjana, MZO ) ( CroRIS)
Ustanove:
Veterinarski fakultet, Zagreb,
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Tomo Rastija
(autor)
Nikica Prvanović Babić
(autor)
Mirjana Baban
(autor)
Mato Čačić
(autor)
Josip Ljubešić
(autor)