ࡱ> 7 mDbjbjUU .7|7|l"""""""6Tj6F  DDDDDDDH JD"   D?0""F?0?0?0 R ""D?0 D?0?08V?@""M@ p{6i,? M@\F0F?xKi,KM@?066""""Vlatka Rozman, Darko Kia, Davor Kralik Poljoprivredni fakultet u Osijeku Gorivo iz poljoprivrednih proizvoda  za i protiv Sa~etak Globalno zatopljenje, emisija stakleni kih plinova i porast cijena nafte na svjetskom tr~iatu nu~no iziskuje uporabu obnovljivih izvora energije, odnosno proizvodnju ekoloaki prihvatljivih goriva iz poljoprivredih proizvoda (biogoriva) dobivenih direktno iz biljaka ili indirektno iz industrijskog, komercijalnog, domaeg i poljoprivrednog otpada. U odnosu na fosilna goriva, prednost biogoriva je u smanjuju emisije stakleni kih plinova, jer biljke iz kojih se proizvode, apsorbiraju CO2 prilikom svog rasta, koji se pak oslobaa prilikom njihovog sagorijevanja. Poljoprivredne kulture koje se direktno koriste za proizvodnju biogoriva su kukuruz, aeerna trska, paenica, sirak, krumpir, aeerna repa, uljana repica, suncokret, soja, palma i dr. Meutim, ovakova proizvodnja biogoriva direktno iz poljoprivrednih kultura, mogla bi opustoaiti velika proizvodna podru ja hrane i prirodna staniata, te podii cijenu hrane na svjetskom tr~iatu, a za posljedicu imati samo neznatno ograni enje emisije stakleni kih plinova, dok isovremeno na Zemlji ~ivi oko 850 milijuna ljudi koji nemaju dovoljno hrane i gladuju. Klju ne rije i: hrana, biogoriva, bioplin, poljoprivreda Razvoj proizvodnje goriva iz poljoprivrednih proizvoda Svjetska energetska kriza, sve izra~enije negativne klimatske i ekoloake promjene u prirodi, stanje u poljoprivredi, te sve vea ovisnost o zemljama OPEC-e, samo su neki od imbenika koji su nagnali najvee svjetske sile da se okrenu poticanju razvoja alternativnih obnovljivih izvora energije kao ato je proizvodnja goriva iz poljoprivrednih proizvoda ili biogoriva. Kao rezultat toga, EU i svijet donijele su niz uredbi i direktiva (najzna ajnija je Direktiva Europskog parlamenta i Vijea Europe br. 2003/30/EC) prema kojima se poti e razvoj kao i obavezna potroanja biogoriva u prometu.(Kri ka i sur. 2006.). Ovakova goriva definiramo kao tekuine ili plinove koji mogu biti proizvedeni direktno iz biljaka ili indirektno iz industrijskog, komercijalnog, domaeg i poljoprivrednog otpada. S obzirom na sirovinsku bazu iz koje se proizvode dijelimo ih na biogoriva prve i druge generacije. Prva generacija se dobiva iz aeera, akroba, celuloze, biljnih ulja ili ~ivotinjskih masti, dok se za proizvodnju druge generacije koristi poljoprivredni i aumski otpad. Bioetanol prve generacije dobiva se fermentacijom sirovina bogatih aeerom ili akrobom kao ato su kukuruz, aeerna trska, aeerna repa, paenica, sirak, krumpir. To je gorivo koje mo~e slu~iti kao zamjena benzinu i ima veliki potencijal u smanjenju emisije CO2, ato ujedno predstavlja dodatnu prednost njegove proizvodnje. U svijetu je najzna ajnija proizvodnja bioetanola u Brazilu (9.5 mil. tona na godinu), te SAD-u (4.8 mil. t na godinu). Unutar EU, koriste ga `panjolska, Poljska, Francuska i `vedska, a zna ajniju proizvodnju bioetanola iz ~itarica razvila je i Njema ka. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji bioetanola Sjeverna i Ju~na Amerika imaju najvei udio od 65%, zatim Azija i Pacifik 20% potom Evropa 14%, te Afrika 2% (Kri ka i sur. 2006; Kri ka i sur. 2004). Biodizel prve generacije je gorivo dobiveno iz uljane repice, suncokreta, soje, palme, otpadnog jestivog ulja i goveeg loja. Prednost je ato je to jedini obnovljivi izvor energije, kojeg u zna ajnijim koli inama mo~emo dodavati mineralnom dizel gorivu. Najvei svjetski proizvoa  je Njema ka s 2 mil. tona na godinu. Potencijal smanjenja emisije CO2 u odnosu na uobi ajeno dizelsko gorivo nije velik, jer se pri iskoriatavanju uljane repice mo~e iskoristiti samo sjemenka. Isto tako, velika potra~nja za poljoprivrednim povrainama i intenzivna poljoprivreda predstavlja problem i isti e se kao glavni nedostatak u proizvodnji biodizela. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji biodizela prednja i Evropa sa 65,60%, SAD i Kanada imaju 4,20% udjela, Azija 1,00%, te ostale zemlje svijeta sa 29,20% udjela u proizvodnji biodizela (Kri ka i sur. 2006; Kri ka i sur. 2004). Bioplin predstavlja obnovljivi izvor energije proizveden iz biomase, odnosno biorazgradivog dijela organskog otpada kao ato je: stajski gnoj, talog iz proizvodnje jestivih ulja ili masti, pljeva i praaina ~itarica, razli iti biljni materijal, ostaci kruha i tijesta, kvasac ili ostaci sli ni kvascu, akrobni talog, klaoni ki otpad, otpaci ~elatine, otpaci kuhinja i kantina, itd. U EU koristi se za proizvodnju struje i topline u toplanama. (Kralik i sur. 2007.) Za razliku od prve generacije, druga generacija biogoriva dobiva se preradom poljoprivrednog i aumskog otpada. Ova generacija biogoriva znatno bi mogla reducirati emisiju CO2, a uz to, ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad motora. Biogoriva druge generacije koja su trenuta no u proizvodnji su: biohidrogen, bio DME, biometanol, DMF, HTU dizel, Fischer Tropsch dizel i mjeavine alkohola. EU je svojim direktivama definirala trend uporabe i obaveznog udjela biogoriva u fosilnim gorivima do 2020. godine (tablica 1). Tablica 1. Regulatorna direktiva trenda proizvodnje i udjela biogoriva u fosilnim gorivima u EU. (Kri ka i sur. 2004) GodinaObavezan udio biogoriva u foslinim gorivima unutar EUUkupna godianja proizvodnja unutar EU2006.2,75%35.700 t/god2007.3,50%45.500 t/god2008.4,25%56.250 t/god2009.5,00%65.000 t/god2010.5,75%74.750 t/god2020.20,00%260.000 t/god Shodno potrebnim koli inama proizvodnje to no je definirano da do 2010. godine ukupne proizvodne povraine u EU trebaju iznositi 20 mil. ha (Tablica 2). Tablica 2. Plan proizvodnje biogoriva u EU do 2010. (Kri ka i sur. 2004) Zemlja lanicaUkupne povraine za biogoriva u mil. haPovraine za biodizel u mil. haPovraine za bioetanol u mil. haAustrija0,500,200,30Belgija0,200,100,10Danska0,500,300,20Finska0,100,050,05Francuska3,001,501,50Gr ka0,150,050,10Irska0,500,250,25Italija1,000,500,50Nizozemska0,500,300,20Njema ka3,001,501,50Portugal0,500,200,30`panjolska2,001,001,00`vedska0,300,050,25Velika Britanija2,751,501,25 eaka0,600,300,30Estonija0,400,200,20Maarska0,800,400,40Poljska3,001,501,50Slovenija0,200,100,10Ukupno201010 Ovim parametrima EU je pokuaala pravilno koncipirati razvoj agrara s mogunoau individualnog razvoja svake zemlje lanice (Kri ka i sur. 2004), kao i razraditi strategiju razvoja pogona za preradu biogoriva, a samim tim i poveati zapoaljavanje stanovniatva. Novije spoznaje o proizvodnji biogoriva u svijetu, prednosti i nedostaci Biogoriva ekstrahirana iz bioloakih materijala poput biljaka, biljnog ulja, ~ivotinjskih masnoa i nusprodukata mikroorganizama posti~u popularnost airom svijeta kao izvor za proizvodnju energije i kao mogunost reduciranja emisija stakleni kih plinova, te kao smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i oporavak ekonomije poveanom upotrebom poljoprivrednih proizvoda. Time biogoriva postaju zna ajna roba na globalnom tr~iatu. Da ovakova strategija proizvodnje biogoriva mo~e biti ili ve je ma  sa dvije oatrice dokazuju brojne svjetske diskusije, studije i novinski lanci. Tako ameri ki znanstvenici Jrn P. W. Scharlemann i William F. Laurance (2008), lanovi American Association for the Advancement of Science govore da je do danas veina napora za procjenu razli itih kultura za proizvodnju biogoriva bila usmjerena na mjere ograni avanja emisije stakleni kih plinova ili primjene fosilnih goriva. Neka ispitivanja u SAD-u i Europi pokazuju da etanol iz kukuruza troai viae energije nego ato donosi; druga navode umjerenu netto dobit. U odnosu na naftu, gotovo sva biogoriva smanjuju emisiju stakleni kih plinova, iako kulture poput konoplje nadilaze i kukuruz i soju. Klju ni imbenik koji utje e na u inkovitost biogoriva je odgovor na pitanje uniatava li se prirodni ekosustav da bi se proizvelo biogorivo. Npr., bez obzira na to koliko je aeerna trska u inkovita za proizvodnju biogoriva, njena se dobit naglo smanjuje ako se posijeku tropske aume bogate ugljikom kako bi se zasadila polja aeerne trske i time izazvalo naglo poveanje emisije stakleni kih plinova. Jednostranost ovakvih usporedbi postaje o itija ako se uzme u obzir ukupna korist od tropskih auma u ekoloakom smislu  npr., o uvanje prirodne bioraznolikosti, funkcioniranje vodenih tokova i zaatita tla. Drugi izdatak koji varira od biogoriva do biogoriva je emisija plinova u tragovima. Npr., kulture koje zahtijevaju duaikova gnojiva poput kukuruza ili uljane repice, mogu biti velik izvor duaikova oksida, stakleni kog plina koji uniatava ozon u stratosferi. Kad se emisija duaikova oksida usporedi s kulturama koje proizvode etanol, trave i aumske aikare poka~u se povoljnijima, dok kukuruz ili kanola mogu biti atetnije u smislu globalnog zatopljenja od jednostavnog gorenja fosilnih goriva. U raspravi o razli itim biogorivima, mo~e doi do mijeaanja  kruaaka i jabuka : svako biogorivo donosi dobit i potencijalne troakove i ne postoji zajedni ka valuta za njihovu usporedbu. Veina biogoriva ograni ava emisiju stakleni kih plinova za viae od 30% u odnosu na benzin (Zah et al., 2007). Meutim, gotovo pedeset posto biogoriva uklju ujui ekonomski najva~nije i to redom, ameri ki etanol iz kukuruza, brazilski etanol iz aeerne trske i sojin dizel, te malezijski dizel iz palmina ulja, imaju vee ukupne troakove vezano uz okolia nego fosilna goriva. Biogoriva koja su najprikladnija su proizvedena iz rezidualnih proizvoda, poput biootpada ili preraenog ulja za kuhanje, kao i etanol dobiven iz trave ili drva. Ova saznanja isti u velike razlike u troakovima i dobiti meu razli itim biogorivima. Druga generacija biogoriva proizvedenih iz nejestivih biljaka poput konoplje mogu bolje djelovati u ekoloakom smislu. Npr., ameri ka vlada financira proizvodnju etanola iz kukuruza ato je potaklo mnoge ameri ke farmere da prijeu s uzgoja soje na uzgoj kukuruza. Ovo je utjecalo na porast ukupne cijene soje, dakle, povratno na ekonomsko stimuliranje uniatenja amazonskih praauma i brazilskih tropskih savana zbog uzgoja soje. Zah i sur. (2007.) isklju ili su iz svoje analize takozvana biogoriva druge generacije poput onih iz celuloze ili lignina oateenih biljaka zbog nedostatka podataka. Takva biogoriva mogue je proizvesti iz nejestivih biljaka poput prerijskih trava ili drvea izraslog na neplodnom zemljiatu, ili algi uzgojenih na akvakulturi, reducirajui tako koriatenje prehrambenih kultura za proizvodnju biogoriva. Neka biogoriva druge generacije pokazala su se posebno obeavajuim s obzirom na njihovu dobit i troakove proizvodnje. Ameri ko ekoloako druatvo (The Ecological Society of America -ESA), profesionalna organizacija na dr~avnoj razini s lanstvom od 10,000 znanstvenika ekologa, upozorava da e danaanja proizvodnja biogoriva unazaditi prirodne nacionalne izvore i onemoguiti da biogoriva postanu opcija odr~ive energije: "Danaanji sustavi proizvodnje etanola na bazi zrnene robe (grain-based ethanol production) uniatavaju tlo i izvore vode u SAD-u, a profitablini su jedino u smislu smanjenja poreza i pristojbi. Budui sustavi utemeljeni na kombinaciji celuloznih materijala i ~itarica mogli bi jednako tako oatetiti okolia, uz mogua neznatna smanjenja ugljika ukoliko ne budu poduzete mjere uklju ivanja na ela ekoloake odr~ivosti." Nu~na su tri ekoloaka na ela: 1) SUSTAVNO RAZMATRANJE: Imati cjelovit uvid u koli inu proizvedene energije nasuprot potroaenoj energiji za ekstrahiranje i transport kultura koriatenih za proizvodnju biogoriva. Sustavan pristup tra~i izbjegavanje ili minimiziranje nepo~eljnih nuspojava proizvodnje poput erozije tla i one iaenja podzemnih voda. Stalan nadzor (monitoring) nu~an je da osigura proizvodnju biogoriva odr~ivom. 2) O UVANJE PREDNOSTI EKOSUSTAVA: Maksimalno poveanje prinosa kultura bez obzira na negativne nuspojave je jednostavno. S druge strane, uzgoj kultura i zadr~avanje ostalih prednosti koje osigurava zemlja daleko je zahtjevnije, no vrijedno truda. Npr. ni~i prinosi dobiveni bez gnojenja na podru ju o uvane prerije mogu se smatrati prihvatljivim u smislu preostalih prednosti, poput reduciranja poplava, manjeg koriatenja pesticida, oporavka podzemnih voda i poboljaanja kvalitete vode jer gnojiva nisu nu~na. 3) UJEDNA AVANJE KRITERIJA: Kako se upravlja poljoprivredom vidljivo je na svakoj pojedina noj farmi, regionalnoj i globalnoj razini. Strategija mora osigurati polaziata za upravljanje zemljom na odr~ivi na in. Ona takoer treba ohrabrivati razvoj biogoriva iz razli itih izvora. "Danaanje fokusiranje na etanol na bazi kukuruza ukazuje na opasnosti od iskoriatavanja jednog izvora biomase za proizvodnju biogoriva." tvrdi ESA. Kontinuirano uzgajan kukuruz vodi do prekomjerne primjene gnojiva, ranog uvoenja zemlje u program o uvanja u svrhu proizvodnje i do prekomjerne obrade marginalnih podru ja. Sve ovo sa sobom donosi poznate ekoloake probleme vezane uz intenzivan uzgoj: tvrdokornu prisutnost atetnih kukaca i korova, one iaenje podzemnih voda, vee potrebe za navodnjavanjem, smanjene bioloake raznolikosti i otpuatanja vee koli ine ugljikova dioksida. Ugljikov dioksid je stakleni ki plin koji doprinosi globalnim klimatskim promjenama. Ironi no je da se kao jedna od koristi biogoriva isti e pomo neutraliziranju klimatskih promjena, korist koja se o ito poniatava pod utjecajem scenarija intenzivne poljoprivrede. Shodno iznala~enju novih rjeaenja i sirovinskih baza za proizvodnju biogoriva, koja nisu konkurent proizvodnji hrane, GULF: Ameri ko Ministarstvo poljoprivrede (U.S. Department of Agriculture-USDA) i Sveu iliate u Nebraski je 2007. godine provelo ispitivanje o u inkovitosti celuloze iz konoplje u proizvodnji etanola. Utvreno je da zalihe celuloze mogu proizvesti 540% viae energije od one koja se troai u njenoj proizvodnji. Etanol na bazi kukuruza (corn ethanol) trpi kritike kao energetski neu inkovit jer donosi samo 25% viae energije od potrebne za njegovu proizvodnju. Celuloza mijenja energetsku formulu za proizvodnju etanola. Peterostruki energetski  output" u odnosu na energetski  input u init e etanol u inkovitim obnovljivim gorivom. Ako etanol na bazi celuloze postane airoko rasprostranjen, to e biti velika korist za poljoprivredne krajeve, ato zna i da se budunost alternativnih goriva za prijevoz u Americi mora bazirati na zalihama biljaka koje ne slu~e ishrani (non-food plant feedstocks). U Alabami je u tijeku novo ispitivanje koje kao izvor biogoriva preferira drvee pred kukuruzom. Ono potvruje da bi za 5 -7 godina brzorastue drvee i trave mogle bi biti ekonomski prihvatljive alternative kukuruzu kao izvor obnovljivog goriva - etanola, umanjujui potrebu za one iaiva ima koji stvaraju tzv.  mrtvu zonu u Meksi kom zaljevu. "Proizvodnja etanola iz celuloze bilo drvea ili nekog drugog izvora bit e put kojim emo ii u bliskoj budunosti," ka~e Dr. Gopi Podila, sa Sveu iliata Alabama u Huntsville-u (UA Huntsville), biolog koji je proveo desetogodianje istra~ivanje na drveu koje daje visoke prinose. "Uzgoj drvea jeftiniji je od uzgoja kukuruza, daje konkurentne prinose i ne treba mnogo gnojiva koji izazivaju probleme u Zaljevu. "Ovo drvee takoer nudi SAD-u realnu mogunost proizvodnje dovoljno obnovljive energije za stvaranje razumnog prostora za uvoz fosilnog goriva." Zbog poveanih zahtjeva za etanolom, farmeri u SAD-u uzgojili su viae kukuruza ove godine nego ikad prije od II svj rata. Kukuruz je gnojen milijunima kilograma gnojiva na bazi duaika. Procijenjeno je da svake godine oko 110 milijuna kg nitrata ne apsorbira kukuruz, ve se otplavljuje u rijeke i vodotoke, i ulazi u Meksi ki zaljev gdje izaziva  cvjetanje algi. Kad alge uginu potonu na dno gdje u procesu raspadanja apsorbiraju kisik. Posljednjih godina takva  potroanja kisika (oxygen depletion) dovela je do vodene  mrtve zone obuhvaajui 8,000 etvornih milja u kojima jastozi, ribe akoljke i rakovi ne mogu pre~ivjeti. Uzgoj drvea visokih prinosa ima nekoliko ekonomskih i ekoloakih prednosti pred kukuruzom, ka~e Podila, koji predsjeda UAH's odjelom za bioloake znanosti (UAH's Biological Sciences Department). "Postoje vrste drvea poput topole/jablana (poplar) i jasike koje se mogu sjei svakih 5 ili 6 godina, a zasauju se svakih 30 do 40 godina jer izrastaju iz korijenja. To je zna ajna uateda troakova za gorivo potrebno za sadnju i sje u svake godine. "Mnoga od ovih drvea i trava poput konopljine trave rastu na tlima od marginalnog zna aja za poljoprivredu. Mo~da su prestrma za sadnju ili presuha za obradu, no to ne bi bio problem za drvee. Mo~ete imati kulturu iznimne kvalitete koja raste na tlu koje trenutno ne daje rezultate. Postoje prostranstva neplodne zemlje u SAD-u koja se mogu koristiti u ove svrhe bez utjecaja na ostale kulture."S obzirom da apsorbira tone ugljikovog dioksida iz zraka, drvee je naju inkovitije oru~je dostupno za borbu protiv ugljikovog dioksida u porastu i globalnog zatopljenja kojemu je uzrok ovjek. Gorenje etanola proizvedenog iz drvea reciklira CO2 preuzet iz atmosfere. Potencijalna prepreka za postizanje vee u inkovitosti na globalnom tr~iatu biogoriva je zbunjenost oko razli itih i ponekad konfliktnih standarda za odreivanje svojstava biogoriva. Da bi se pojasnila trenutna situacija i odredile potencijalne smjernice za poboljaanu kompatibilnost, vlade SAD-a, Brazila i EU osnovale su radnu skupinu stru njaka iz organizacija za razvoj standarda (SDOs) kako bi se usporedile kriti ne specifikacije u postojeim standardima koji se koriste globalno ( imbenici poput sastava, fizikalnih svojstava i razine one iaenja koji odreuju kvalitetu goriva) za isti bioetanol i biodizel -dva klju na biogoriva. Bijela knjiga naslova  White Paper on Internationally Compatible Biofuels Standards objavljena je na zahtjev vlada SAD-a, Brazila i EU, a nastala je radom zdru~ene radne skupine nakon aestomjese ne analize koja je podrazumijevala pregled tisua stranica tehni ke dokumentacije tvrtki ASTM International, the Brazilian Technical Standards Association (Associao Brasileira de Normas Tcnicas or ABNT) i the European Committee for Standardization (Comit Europen de Normalisation or CEN). Standardi koje su ustanovile ove tri organizacije (SDOs) trenutno se koriste kao potpora trgovanju biogorivima meu dr~avama. Ameri ki znanstvenici (Searchinger et al. 2008) navode da su prva istra~ivanja potvrdila da e zamjena nafte biogorivima reducirati stakleni ke plinove. No, prema njihovim saznanjima, ove su analize propustile uzeti u obzir emisije ugljika koje nastaju kao posljedica reakcije farmera airom svijeta na viae cijene nafte koji pretvaraju aume i paanjake u obradivu zemlju kako bi uzgoj ~itarica namijenili proizvodnji biogoriva. Primjenom airom svijeta koriatenog poljoprivrednog modela za procjenu emisija plinova nastalih prenamjenom zemlje (land-use change), utvrdili su da ukupna proizvodnja etanola iz kukuruza umjesto smanjenja od 20%, gotovo udvostru uje emisije stakleni lkih plinova kroz 30 godina i poveava koli inu stakleni kih plinova kroz 167 godina. Biogoriva iz konopljine trave uzgojene na kukuruziatima u SAD-u (corn land) poveavaju emisije 50%. Ovime se poveava zabrinutost o velikoj primjeni biogoriva i naglaaava uloga koriatenja goriva iz otpada. U svijetu alternativnih goriva mo~da nema niata zelenije od jezerskog taloga, navode znanstvenici s University of Virginia (2008). Prema njima, alge su male bioloake tvornice koje koriste fotosintezu za pretvaranje ugljikova dioksida i sun eve svjetlosti u energiju toliko u inkovitu da mo~e udvostru iti njihovu te~inu nekoliko puta dnevno. Kao dio fotosinteze alge proizvode naftu i mogu generirati 15 puta vie nafte nego druge biljke za biogorivo, poput konopljine trave i kukuruza. Alge mogu rasti u slanoj vodi, u moru ili jezerima i na zemlji neprikladnoj za proizvodnju hrane. Pri vrhu ovih prednosti, bar u teoriji, alge bi trebale rasti i bolje ako se hrane dodatnim ugljikovim dioksidom (glavnim stakleni kim plinom) i organskim materijalom iz kanalizacije. Ako je tako, alge bi mogle proizvesti biogorivo raa iaavajui druge probleme. Kad se u potpunosti procijene ekoloaki u inci nisu sva biogoriva korisna: neka od najva~nijih poput onih iz kukuruza, aeerne trske i soje pokazuju loae rezultate na viae na ina. Vlade bi trebale imati daleko selektivniji pristup u odlu ivanju koju kulturu za uzgoj biogoriva financirati i omoguiti porezne olakaice. Npr., viae milijardi dolara za financiranje proizvodnje kukuruza u SAD-u pokazalo se kao loa poticaj s racionalnog stajaliata odnosa troakova i dobiti. S obzirom na novonastalu situaciju i Evropska Komisija se 14. sije nja 2008. o itovala o striktnim ograni enja biogoriva zbog rastue zabrinutosti da ovi izvori energije mogu izazvati nenamjerne ekoloake i socijalne probleme. Glasnogovornik komisije Ferran Tarradellas rekao je novinarima, "Ono ato emo predlo~iti odnosi se na stroge uvjete prema kojima biogoriva koriatena na europskom tr~iatu trebaju biti proizvedena odr~ivim na inom." Meutim, dodaje da precizniji uvjeti nee biti izneseni dok komisija ne objavi planove za pomo Eurpskoj uniji da smanji emisiju stakleni kih plinova prema zacrtanim ciljevima, jer su elnici EU obeali poveanje primjene energije iz obnoviljivih izvora za 20% do 2020. u odnosu na primjenjenu 1990., uz biogoriva koja e nadoknaditi 10% svih goriva za prijvevoz koriatenih do tada. Vlade u Europi i drugdje po ele su naveliko ograni avati velikoduane potpore biogorivima priznajui da su ekoloake koristi ovih goriva esto bile prenaglaaene. No kako im je cilj da budu ato selektivnije, ove su vlade otkrile kako se teako mo~e utvrditi je li odreeno gorivo, npr., linija etanola iz kukuruza ili biodiesel iz uljane repice proizvedeni na ekoloaki prihvatljiv na in. Biogoriva uvelike variraju s obzirom na svoj ekoloaki utjecaj. U izvjeataju Elisabeth Rosenthal iz New York Times (2008) navodi se da Ronald Steenblik, iz Global Subsidies Initiative u Geneva-i, ka~e, "Mnoge zemlje nastoje isto, no doista je teako i u initi to kako treba. Mo~ete promatrati bo icu etanola i rei kako je proizveden, je li na in proizvodnje bio odr~iv. Morate znati je li poljoprivredna kultura uzgojena na farmi ili na podru ju nedavno posje ene aume; je li proizvoa  koristio energiju krutih goriva (ugljen) ili nuklearnu?  Proizvoa i i prodava i e procijeniti netto u inak goriva na okolia prije njihove selekcije za potporu ili prema nacionalnim kvotama za biogorivo. Mnoge europske dr~ave te~e da do kraja godine imaju 5.75 % prijevoza na gorivo iz obnovljivih izvora. Sve je viae dokaza da ukupne emisije plinova i ekoloaka ateta od proizvodnje tzv.  istih biogoriva esto prevazilaze njihove niske emisije plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Glavna tajnica EuropaBio (2008) (European biotech industry association) Johan Vanhemelrijck navodi da je osnovna namjera europske politike primjene biogoriva postii ekoloake ciljeve, a kriterij odr~ivosti bit e zna ajan za dugotrajnu politi ku i javnu potporu primjeni. Koriatenje biomase za biogoriva ne bi trebalo ugroziti sposobnost ni jedne dr~ave da osigura svoje zalihe hrane u i izvan EU, niti da sprije i o uvanje auma, one iaenje tla ili odr~anje zadovoljavajueg ekoloakog statusa voda. Utvreno je da je nekoliko dr~ava uklju ujui Australiju, UK, Francusku, Njema ku, Nizozemsku, `vicarsku, kao i dijelove Kanade  odustalo ili preispitalo preporuke za farmere, preraiva e biogoriva i dobavlja e. Prema izvjeataju Davida Adama (The Guardian, 2008), procjenu ekoloake i ekonomske atete koju izaziva proizvodnja biogoriva zatra~ila je vlada Velike Britanije. Ministri navode da su se pojavile brojne nove studije koje propituju ekoloaku korist od takvih goriva. Vlada ~eli provjeriti hoe li Velika Britanija i europski ciljevi vezano uz biogoriva izazvati viae problema nego ato ih rjeaavaju. Unato  tome ministri namjeravaju nastaviti plan poticanja dobavlja a biogoriva za 2.5% goriva za transport od travnja. Ruth Kelly, tajnica za transport ka~e:"Vlada UK ovaj problem smatra vrlo ozbiljnim. Nismo spremni ii mimo ciljanih limita za biogoriva ukoliko ne budu provedivi na odr~iv na in. Procjena koju danas najavljujem osigurat e uzimanje u obzir cjelokupne ekonomske i ekoloake utjecaje proizvodnje biogoriva u sklopu politike Velike Britanije do 2010." Na stranicama Eur.Activ.com, od 03.04. 2008. navodi se da dr~ave lanice EU postavljaju zahtjev za stro~ijim kriterijima odr~ivosti za biogoriva proizvedena iz poljoprivrednih kultura kako bi se prevladalo negativne nuspojave vezane uz masovnu proizvodnju. Zamisao je da bi ovi kriteriji jednom kad budu dovraeni bili uklju eni u dva klju na dijela budue legislative EU s ciljem promoviranja koriatenja biogoriva u transportu. Prva je direktiva obnovljivih goriva koju je komisija predstavila 23. sije nja 2008., a kojom se podrazumijeva da 10% cjelokupne potroanje goriva za transport u EU bude pokriveno biogorivima do 2020. Drugi je dio direktiva kvalitete goriva koja je u raspravi u parlamentu i vijeu, a kojom se zahtijeva da svi dobavlja i goriva reduciraju emisije stakleni kih plinova tijekom ~ivotnog ciklusa na 10% od 2011. do 2020, bilo poveanom u inkovitoau zaliha ili poveanjem udjela biogoriva koja mijeaaju u svoja goriva. Postoji visoka usuglaaenost po kojoj su kriteriji odr~ivosti nu~ni za izbjegavanje situacija u kojima bi se proizvoa i goriva orijentirali isklju ivo na proizvodnju jeftinih biogoriva s niskom emisijom CO2 tijekom koriatenja, ne vodei ra una o potencijalnoj ateti za okolia ili stakleni kim plinovima ispuatenim tijekom faze proizvodnje i transporta. Dodatni bi kriterij, kako preporu uje komisija, uklju ivao zabranu koriatenja biogoriva iz aumske biomase, mo varnih podru ja i drugih, po visokoj bioraznolikosti poznatih prirodnih podru ja. Azijsko-pacifi ka industrija biogoriva (Asia-Pacific Biofuel Industry, 2008) prati pad proizvodnje nafte iz gotovo svih naftnih pri uva skree svjetsku pozornost na izvore obnovljive energije. Porast potroanje energije i ekoloaka pitanja usmjerava se na primjenu biogoriva, posebno u transportu. Iako je u azijsko-pacifi kom podru ju industrija biogoriva joa u za etku postoje veliki potencijali za njen razvoj. Veina dr~ava podupire primjenu biogoriva i planira ugraditi regulativu koja podupire primjenu biogoriva. Poato je razvoj biogoriva izravno povezan s razvojem poljoprivrede, pomoi e podizanju standarda ruralnog stanovniatva u ovom podru ju. Uz to, veina ovih zemalja ovisi o uvoznoj nafti i time velike rezerve namjenjuje kupovini nafte. Koriatenje biogoriva sigurno e im pomoi da prekinu ovisnost o uvoznoj nafti uz dodatnu energetsku sigurnost. Tako se u Kini, kako navodi Xinhua News Agency (2008), ispituje mogunost uporabe jatrophe - toksi ne divlje biljke koja je privukla pozornost kao kultura za proizvodnju biodiesela. Ova biljna vrsta potje e iz srednje Amerike mo~e rasti na neplodnom, suhom tlu i ne tra~i puno vode. Postigla je veliku popularnost u zemljama poput Kine gdje rado kao gorivo za aute koriste biodizel ime se ne utje e na smanjenje zaliha hrane. Kinezi takoer planiraju nasad od pribli~no 7,000 ha aume s vrstom Pistacia chinensis Bunge, ije sjeme sadr~i ulje u koli ini do 40 %, a imat e prinos od 5 t plodova i dati oko 2 t visokokvalitetnog bioloakog diesel ulja. U dugoro nom planu Kineska vlada planira uzgoj ukupno 400,000 ha biljaka uljarica, uklju ujui Pistacia chinensis Bunge, Jatropha L, Cornus wisoniana i Xanthoceras sorbifolia do 2010. Zasadit e oko 870 000 ha mladica razli itih vrsta drvea za proizvodnju biodiesela u pustim planinskim podru jima do 2050. kako bi osigurala 5.5 milijuna t sjemena za ekstrahiranje i preradu. U Kanadi (prema navodima u :CBC.CA News 2008) znanstvenici savjetuju nove kulture za  zelenija biogoriva. Tako fiziolog biljaka David Layzell, osniva  CEO Biocap Canada Foundation na Kraljevskom sveu iliatu (Queen's University), izjavljuje da Kanada treba istra~iti razli ite kulture za proizvodnju biogoriva jer su se pravi razlozi za forsiranje etanola promijenili. Navodi da Kanada treba izvore poput topole/jablana, vrbe, konopljine trave ili konoplje kao izvore energije, i dodaje da je energija sve to je potrebno. Ono to je potrebno su kulture koje proizvode  viae kilometara po hektaru, ne ograni avaju zalihe hrane i ne iscrpljujui dragocjene nutriente iz tla. Paenica mo~e opskrbiti vozilo gorivom za 5 000 kilometara po hektaru godianje, biodiesel 10 000, celuloza oko 15 000, a biomasa-u tekuem sustavu (biomass-to liquid system, pri emu se organski materijal prerauje u sintetsko gorivo) sa 25,000 km/ha. U lanku Ashok B Sharma iz The Financial Express (2008), navodi se da je Indijski poljoprivredni istra~iva ki zavod (Indian Agricultural Research Institute (IARI) uvjerio Sveu iliate u Saskatchewanu, u Kanadi (Saskatchewan University in Canada) u potrebu naprednog istra~ivanja druge generacije tehnologije za proizvodnju biogoriva. Direktor IARI, SA Patil ka~e: "Rezidue Agri poput sila~e, sijena paenice, sirka i kukuruzne komuae, te liae i ostala biljna biomasa koja nije iskoriatena na odgovarajui na in za proizvodnju energije ima velike mogunosti primjene kao biogorivo. Pretvaranje (konverzija) u istu energiju poput hidrogena, etanola i bioplina nudi obeavajua rjeaenja. Sklopili smo ugovor sa Sveu iliatem u Saskatchewanu za provedbu posebnih projekata vezanih uz biogoriva." Stanje u Hrvatskoj O opredijeljenosti Hrvatske s obzirom na proizvodnju biogoriva, jednim dijelom opisano je u nacrtu Zelene knjige (2008), gdje se navodi da se RH kao potpisnica Kyoto protokola, u potpunosti opredjeljuje za iskoriatavanje obnovljivih izvora energije u skladu s na elima odr~ivog razvoja. Takoer se navodi da Hrvatska ima odreene rezerve u poljoprivredi, koje bi mogla koristiti za proizvodnju tekuih biogoriva, kao ato su kukuruz, paenica, je am, uljana repica i soja. No, detaljnom analizom podataka Dr~avnog zavoda za statistiku RH i Tr~ianog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) RH u razdoblju od 1997 -2007. godine, utvreno je koliko se zaista u Republici Hrvatskoj proizvodi zrna odabranih pet kultura, a nakon toga je, prema uvjetima proizvodnje, odreeno postoje li rezerve zrna za proizvodnju biogoriva. Uz prosje ni prinos za kukuruz 5,50 t/ha, za paenicu 4,04 t/ha, za je am 3,24 t/ha, za uljanu repicu 2,23 t/ha i za soju 2,27 t/ha zaklju ak je da pri postojeim uvjetima proizvodnje nema rezervi za proizvodnju tekuih biogoriva iz zrna kukuruza, paenice, je ma, uljane repice i soje. Stoga su razmatrane mogunosti i varijante koje uklju uju poveanje prinosa, poveanje obradivih povraina zasijanih navedenim kulturama te kombinaciju istih. Ovi potencijali procijenjeni uz uvjete podmirivanja potreba RH za hranom, za formiranjem obveznih rezervi zrna te uz poativanje plodoreda, kako se ne bi nanijele atete tlu. Kako su sve varijante proizvodnje biogoriva procijenjene poatujui na elo prvenstva uporabe poljoprivrednih kultura za proizvodnju hrane i odr~ivog iskoriatavanja tla (plodored), cilj koji se Strategijom usvaja jest ostvarivanje godianje domae proizvodnje biogoriva iz zrna u iznosu od 340.231 tone i dodatnih 3.800 tona iz otpadnog jestivog ulja do 2020. godine. Glavni nedostatak direktive EU 2003/30/EU je upotreba prehrambenih proizvoda za proizvodnju biogoriva, jer se zbog preporu enih sustava poticanja i visokih cijena mineralnih goriva, konkurira hrani i izaziva globalni rast cijena. Stoga ova direktiva prestaje vrijediti do 2010. godine, a u pripremi je nova direktive (COM(2008) 19 final, Brussels, 13.11.2008.) za razdoblje do 2020. godine u ijem prijedlogu jest da e se udio biogoriva tzv. druge generacije obra unavati dvostruko, dakle to su goriva iz otpada, ostataka poljoprivredne proizvodnje, neprehrambenih celuloznih materijala i lignoceluloznih materijala. Stoga, navodi se u nacrtu Zelene knjige, i u Hrvatskoj treba osigurati uvjete za to skoriju primjenu biogoriva druge generacije. O razvoju i primjeni biodizela i bioetanola u Hrvatskoj 2007. godine govorio je u svom predavanju pri Hrvatskoj komori arhitekata i in~enjera u graevinarstvu, profesor Darko Kia. On navodi da je u RH 2000. godine vlada pokrenula uvoenje biodizela u Hrvatsku, a 2003. godine napravljene su studije koriatenja biodizela u javnom prijevozu u Zagrebu i Rijeci. 2006. godine zapo inje s radom Tvornica biodizela u Ozlju s proizvodnjom od 10 000 t. Cilj proizvodnje biodizela je smanjiti uvoz fosilnih goriva, te ovisnost o promjeni njihove cijene, te uvesti  treu poljoprivrednu kulturu pored paenice i kukuruza u plodored, ato garantira sigurno tr~iate za poljoprivrednike, otvaranje novih radnih mjesta, obradu neiskoriatene zemlje kao i zadr~avanje kapitala u zemlji. Takoer je planirana proizvodnja bioetanola u Tvrci Ethanol u Vukovaru proizvodnog kapaciteta 165 000 t bioetanola godianje iz 500 000 t kukuruza, ato rezultira otvaranjem 100 novih radnih mjesta. Takoer je, obeavaju projekat proizvodnje pogonskog goriva iz maslinine komine na podru ju Dalmacije. Prema istra~ivanjima profesora Davora Kralika (2007.), jedno od obeavajuih alternativnih energetskih rjeaenja je proizvodnja bioplina anaerobnom razgradnjom organskog otpada, iskoriatenjem stajnjaka ostalih kategorija ~ivotinja, drugih ostataka iz poljoprivredne proizvodnje, te druk ijim na inom prikupljanja i zbrinjavanja organskih otpadaka iz domainstava i industrije. U RH postoje neiskoriateni potencijali za proizvodnju energije. S obzirom da je RH prisiljena uvoziti veinu energenata, koriatenjem bioplina smanjio bi se uvoz pojedinih energenata. Prema podacima o sto arskoj proizvodnji iz 2005. godine, dnevna koli ina ~ivotinjskih ekskremenata u RH na bazi broja UG iznosi 784.015,26 m3. Najvea proizvodnja stajskog gnoja je u govedarskoj proizvodnji 50,4%, zatim u svinjogojskoj proizvodnji 30,5% a ostali udio ine ostale ~ivotinje. Iz prikazane koli ine stajskog gnoja mogue je proizvesti dnevno 1.169.850,00 Nm3 bioplina ato zna i da godianje se mo~e proizvesti oko 426.995.250,00 Nm3. Hrvatska godianje troai 3,2 milijarde kubika zemnog plina od ega 40 posto uvozi iz Hrvatske a ostalo je domaa proizvodnja. Hipotetski gledano, kada bi se sav organski otpad sa farmi pretvorio u bioplin, ato je u praksi neizvodivo, dobilo bi se pola milijarde prostornih metara bioplina. Ta koli ina mo~e zamijeniti neato viae od 16 posto ukupno potroaene koli ine dizela ili benzina. Ista koli ina nadomjestila bi tek neato viae od 12 posto potreba za zemnim plinom. Meutim, treba napomenuti kako organski otpad iz sto arske proizvodnje nije jedina sirovina za proizvodnju ovog energenta. Velike koli ine bioplina mogu se proizvesti i iz drugih organskih materijala kao ato su energetske biljke poput sudanske trave, kukuruzne sila~e (Kralik i sur., 2008.), ali i raznog organskog otpada kao ato je: kuhinjski organski otpad iz restorana, klaoni ki otpad, organski dio komunalnog otpada, kanalizacijski mulj, razni nusprodukti iz prehrambene industrije i sl.( Bukvi i sur., 2008.) Meutim to svakako zahtjeva druga iji na in razmialjanja i gospodarenja organskom materijom. Pretvaranjem potencijalne proizvodnje bioplina od 426(106 u elektri nu energiju mogue je proizvesti oko 15,8% hrvatskih potreba ili umanjiti uvoz elektri ne energije za 48,7%. Na~alost u tzv. Zelenoj knjizi Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske potencijali proizvodnje bioplina u RH uope nisu prikazani. Iskoriatavanjem tih potencijala umanjila bi se energetska ovisnost o drugim dr~avama, poveao broj zaposlenih i RH bi ostvarila lakae svoju obvezu prema EU da zamjeni konvencionalna goriva s obnovljivim gorivima. Ujedno bi se smanjila emisija atetnih plinova u atmosferu, i to spre avanjem odlaska metana u zrak koji je poznat kao jedan od stakleni kih plinova, a s druge strane, smanjila bi se koncentracija uglji nog dioksida u atmosferi, jer se smanjuje potroanja fosilnih goriva. Zakonske legislative o koriatenju obnovljivih izvora energije u RH postoje (Tarifni sustav za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, NN 33/07), no pitanje je provedba u praksi koja se treba definirati primjerenim pravilnicima, koji trenutno joa nisu doneaeni. Zaklju ak Politi ari i ekolozi smatraju biogoriva izvorom obnovljive energije koji najviae obeava. Ipak, dok se na ela i standardi proizvodnje ne razviju i ne implementiraju, neka biogoriva e imati ozbiljne posljedice na okolia i reducirati bioraznolikost, a ato je u potpunoj suprotnosti s namjerama. Dok neka biogoriva mogu predstavljati napredak u usporedbi s tradicionalnim gorivima, treba se usmjeriti na biogoriva budunosti koja je mogue razviti u malom prostoru, kao ato su goriva iz otpada, ostataka poljoprivredne proizvodnje, neprehrambenih celuloznih materijala i lignoceluloznih materijala, a ne na velikim obradivim povrainama ili bioloaki bogatim staniatima, poput tropskih kianih auma, ato direktno uvjetuje porast cijene hrane na svjetskom tr~iatu, dok isovremeno 850 milijuna ljudi na Zemlji nemaju dovoljno hrane i gladuju. Crop based fuel - advantages and disadvantages Abstract Global warming, emissions of greenhouse gases and increase in oil prices on the world market necessarily require use of energy from renewable sources, that is, production of environmentally friendly crop based fuels, or biofuels directly obtained from plants; and indirectly from industrial, commercial, local and farm waste. Relative to the fossil fuel, the advantage of crop based biofuel is decreased emissions of greenhouse gases as in the period of the growth plants-producers absorb CO2 that is released in the process of their burning. Crops directly used in biofuel production are maize, sugar cane, wheat, sorghum, potato, sugar beet, rape, sunflower, soybean, palm etc. However, such biofuel production could devastate large areas of arable land, natural habitats of many species, and consequently, increase food prices on the world market. At the same time, about 850 million people on the planet face the starvation for insufficient food supplies. Key words: food, biofuels, biogas, agriculture Literatura: Bukvic Z. Kralik D. Milakovic Z. Bogut I. Milos S. (2008.): EMPLOYMENT OF SUGAR BEET HEAD FOR BIOGAS PRODUCTION. [Article] Cereal Research Communications. 36(Part 1 Suppl S):575-578, EuropaBio, 2008: Biotech industry supports Europe's Renewable Energy Directive and its sustainability criteria for biofuels, Press Release, Brusells, 24.01.2008. GULF Ethanol Corporation (2007): The Potential Impacts of Increased Corn Production for Ethanol in the Great Lakes-St. Lawrence River Region. 18.12.2007: 1-49.  HYPERLINK "http://afp.google.com/article/ALeqM5hngWvA08PBvbF6PywlMR-uOvz7tQ" http://afp.google.com/article/ALeqM5hngWvA08PBvbF6PywlMR-uOvz7tQ: EU to tighten restrictions on biofuels, Agence France Presse, 14.01.2008.  HYPERLINK "http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?infoId=17431" http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?infoId=17431: EurAktiv.com: EU members set to demand tougher biofuel standards. 03.04.2008.  HYPERLINK "http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?Name=biofuels&infoId=17018" http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?Name=biofuels&infoId=17018: The Financial Express, Ashok B Sharma: CANADA to help set up next gen bio-fuel projects, 21.02.2008.  HYPERLINK "http://www.china.org.cn/english/business/239713.htm" http://www.china.org.cn/english/business/239713.htm: Xinhua News Agency: CHINA resorts to biodiesel projects to solve energy shortage,16.01.2008.  HYPERLINK "http://www.cleanairsys.com/airzone-blog/2008/01/biofuels-sustainability-nations.html" http://www.cleanairsys.com/airzone-blog/2008/01/biofuels-sustainability-nations.html: The Ecological Society of America ESA (2008): Biofuels Sustainability: Nation's Ecological Scientists Weigh in on Biofuels, 11.01.2008.  HYPERLINK "http://www.fpinfomart.ca/doc/doc_display.php?key=pr|8673|20080120|cbnp200801200445|3895|12" http://www.fpinfomart.ca/doc/doc_display.php?key=pr|8673|20080120|cbnp200801200445|3895|12: CBC.CA News: CANADA: Change crops for greener biofuels, scientist says, 20.01.2008.  HYPERLINK "http://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/21/biofuels.transport" http://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/21/biofuels.transport: The Guardian, David Adam: UK: Kelly orders biofuels review, 21.02.2008.  HYPERLINK "http://www.nytimes.com/2008/01/22/business/worldbusiness/22biofuels.html?ref=science" http://www.nytimes.com/2008/01/22/business/worldbusiness/22biofuels.html?ref=science: New York Times, Elisabeth Rosenthal: EUROPE, cutting biofuel subsidies, redirects aid to stress greenest options, 22.01.2008.  HYPERLINK "http://www.reliableplant.com/" http://www.reliableplant.com/: Reliable Plant - ALABAMA: New study favors trees over corn as biofuel source, 17.01.2008.  HYPERLINK "http://www.virginia.edu/uvatoday/newsRelease.php?id=5985" http://www.virginia.edu/uvatoday/newsRelease.php?id=5985: University of Virginia: Algae: Biofuel of the future? 06.08..2008. Kia, D. (2007): Biodizel  predavanje, 24.03.2007., Hrvatska komora arhitekata i in~enjera u graevinarstvu, Slavonski Brod. Kralik D. Bukvic Z. Kukic S. Uranjek N. Vuksic M. (2008): SUDAN GRASS AS AN ENERGY CROP FOR BIOGAS PRODUCTION. [Article] Cereal Research Communications. 36(Part 1 Suppl S):579-582, Kralik, D. (2007): Potencijali Republike Hrvatske u proizvodnji bioplina. Zbornik radova znanstvenog skupa  Poljoprivreda i aumarstvo kao proizvoa i obnovljivih izvora energije Zagreb, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijee za poljoprivredu i aumarstvo, ISBN 978-953-154-777-2.str. 181-189. Kri ka, T., Juki, }., Voa, N. (2004): Proizvodnja bioenergije u ruralnim podru jima - predavanje, Zagreb, 17. 11. 2004. Kri ka, T., Voa, N., Juki, }., Januai, V., Matin, A. (2006): Iskustva u proizvodnji i iskoriatavanju obnovljivih izvora energije u Europskoj Uniji. Krmiva 48 (2006), Zagreb, 1; 49-54. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetniatva, Program Ujedinjenih Naroda za razvitak (UNDP): Prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske nacrt zelene knjige, listopad 2008.: 1-115. Scharlemann, Jrn P. W. and Laurance William F. (2008): Environmental Science: How Green Are Biofuels? Science 4 January 2008: Vol. 319. no. 5859, pp. 43 44. Searchinger, T., Heimlich, R., Houghton, R. A., Dong, F., Elobeid, A., Fabiosa, J., Tokgoz, S., Hayes, D., Yu, T-H. (2008): Use of U.S. Croplands for Biofuels Increases Greenhouse Gases Through Emissions from Land-Use Change reports. Originally published in Science Express on 7 February 2008, Science 29 February 2008: Vol. 319. no. 5867, pp. 1238 1240.  HYPERLINK "http://www.reportlinker.com/p076524/2008/02:Asia-Pacific-Biofuel-Market-Forecast.html" www.reportlinker.com/p076524/2008/02:Asia-Pacific-Biofuel-Market-Forecast.html: High growth forecasted for the biofuel market in ASIA, 19.02.2008. Zah, R., Bni, H., Gauch, M., Hischier, R., Lehman, M., Wgner, P.(2007): Life cycle assessment of energy products: Environmental impact assessment of biofuels execute summary. Empa Technology and Society Lab., Bern, 22nd May 2007: 1-20.     "(*>@DF`d~     " . 0 2 4 D X r $ ( * 6 : @ B H R b d n p x z 6H* 6mHsH 6mHsH6556mH$sH$ZN  24p#Z'c***,,, $$Ifa$$`a$$a$$a$$`x^``a$mD 2p~  "$24:<PRVXrv&(.2HJTX^`dfjlmHsHmHsH5aJ5aJ566 6mHsHX&(ht##(((***,..//0022f222$3V33330444$5F5R7T777D;P?R?EK LSSYJZȹ5B*CJOJQJ^JphB*CJOJQJ^JphCJOJQJaJ5CJB*CJOJQJaJphCJaJ\H*5mHsHF,2-~------h@hZ$$IfTl4F p6    4 laZ$$IfTl4F p6    4 la $$Ifa$------...(.4.N.P.\.h.....hhhpZ$$IfTl4F p6    4 la $$Ifa$....//000021r1$a$Z$$IfTl4F p6    4 la $$Ifa$ r1t11111dyyy $$Ifa$$Ifv$$Ifl\#(    t644 la111111`yyy $$Ifa$$Ifv$$Ifl\#(    t644 la111112222&20222F2P2Z2\yyy\yyyhyy $$Ifa$$Ifv$$Ifl\#(   t644 laZ2d2f2r2|22222222222XyXy`y$Ifv$$Ifl\#(   t644 la $$Ifa$2222333"3$363@3J3T3V3h3lydydy$Ifv$$Ifl\#(   t644 la $$Ifa$h3r3|3333333333333ly`y$Ifv$$Ifl\#(   t644 la $$Ifa$344$4.404<4F4P4Z4wXx$$Ifl\#(   t644 la $$Ifa$$If Z4\4n4x444444444444dyyydyyy`yy $$Ifa$$Ifv$$Ifl\#(   t644 la444555"5hy$Ifv$$Ifl\#(   t644 la $$Ifa$"5$52585>5D5D $$Ifa$v$$Ifl\#(    t644 laD5F5H5R7T777D;H;z<|<EI|zqqqh$`a$$`a$$a$$a$v$$Ifl\#(    t644 la IWY.]j]`dfZm\mPuxD{BVԄ vȥʥ<v̺$a$$a$$`a$JZbZ`df\mPuvv2v4v8v:v؉܉ԙ֙œҜԜڡȥbd֯Ҽ68" (0*,ѱ5B*CJOJQJ\phB*CJOJQJph5B*CJOJQJ\aJph6]mH sH aJ5H*5\\B*CJOJQJaJphB*CJOJQJ^JphB*CJOJQJ\^Jph9̺x:`*,.0VXz(n`$a$$`a$$`a$$a$,Xr    npNPTVLf  &'' '$'0'2'B'D'N'P'R'T'b'd'f'h'''')Ƹƫ拄~ymH sH  5mH sH  CJmH sH 5CJaJmH sH 5mHsHB*CJOJQJ^JaJphB*CJH*OJQJph jB*CJOJQJphB*CJOJQJphH*\\H*B*CJOJQJaJ phB*CJOJQJaJph5B*CJOJQJph-hj    f'h'j'''''++++++,I-- $ & F7$8$H$a$ $7$8$H$a$$a$$`x^``a$$`a$$a$`))++++++++,,,`,a,j,k,,,H-I-M-h----8.9.:.ݶ||o^|J^'jCJUaJ2mH nH sH tH !jCJUaJ2mH nH sH tH CJaJmH nH sH tH CJaJ2mH nH sH tH CJaJ 0J CJaJ 0J CJaJ 0JCJaJ 0JCJaJ 0JCJaJCJaJ'5B*CJOJQJ\aJmH phsH $5B*CJOJQJaJmH phsH !B*CJOJQJaJmH phsH  5mH sH mH sH  H*mH sH :.z.{.}...///Z/[/// 0 0 0Z0[00011191:1<1Q1111¿¬¿o¿e¬¿^SL CJmH sH jCJUmH sH  CJmH sH jCJU!0JB*CJOJQJ^JaJph#jCJOJQJU^JaJCJOJQJ^JaJjCJOJQJU^JaJ0JB*CJphjyCJUCJ jCJUCJaJCJaJ2mH nH sH tH !jCJUaJ2mH nH sH tH %0JB*CJaJ2mH nH phsH tH -./012346678d:<=B?y@AB}CmD$ & Fa$ & F & F$ & Fa$ $ & F7$8$H$a$111R2S2U2v2222I3J3K33333O4P4Q444444C5D5E5ҳ|wk|`|wS|wG|j# CJUaJCJaJ2mH nH sH tH 0JB*CJaJphj CJUaJCJaJjCJUaJ!0JB*CJOJQJ^JaJph#jCJOJQJU^JaJCJOJQJ^JaJjCJOJQJU^JaJCJaJ"mH sH CJmH sH CJmH sH 0JB*CJmH phsH jCJUmH sH jCJUmH sH E55566F6G6H6e6f666 7 7 7C7D7889n99999b:d:::<==@?B?y@@@@@B&BCBJBB歨ɥuuu0JCJOJQJ^JCJOJQJ^JCJOJQJ^JaJ0J5CJOJQJ\^JaJCJ0J CJ 0J CJaJ 0JCJaJ 0JCJaJ 0JCJaJCJaJ j CJUaJj CJUaJCJaJjCJUaJ0JB*CJaJph+BBBBB6C7C}CZD\DmD廳CJH*mH sH  CJmH sH !0JB*CJOJQJ^JaJph#j2CJOJQJU^JaJCJOJQJ^JaJjCJOJQJU^JaJ ,1h. A!"#$% yDyK Ahttp://afp.google.com/article/ALeqM5hngWvA08PBvbF6PywlMR-uOvz7tQyK http://afp.google.com/article/ALeqM5hngWvA08PBvbF6PywlMR-uOvz7tQ}DyK Bhttp://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?infoId=17431yK http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?infoId=17431DyK Phttp://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?Name=biofuels&infoId=17018yK http://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?Name=biofuels&infoId=17018EDyK 4http://www.china.org.cn/english/business/239713.htmyK hhttp://www.china.org.cn/english/business/239713.htmDyK Uhttp://www.cleanairsys.com/airzone-blog/2008/01/biofuels-sustainability-nations.htmlyK http://www.cleanairsys.com/airzone-blog/2008/01/biofuels-sustainability-nations.htmlDyK [http://www.fpinfomart.ca/doc/doc_display.php?key=pr|8673|20080120|cbnp200801200445|3895|12yK http://www.fpinfomart.ca/doc/doc_display.php?key=pr|8673|20080120|cbnp200801200445|3895|12DyK Ehttp://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/21/biofuels.transportyK http://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/21/biofuels.transportDyK Uhttp://www.nytimes.com/2008/01/22/business/worldbusiness/22biofuels.html?ref=scienceyK http://www.nytimes.com/2008/01/22/business/worldbusiness/22biofuels.html?ref=scienceDyK http://www.reliableplant.com/yK <http://www.reliableplant.com/YDyK 9http://www.virginia.edu/uvatoday/newsRelease.php?id=5985yK rhttp://www.virginia.edu/uvatoday/newsRelease.php?id=5985DyK Owww.reportlinker.com/p076524/2008/02:Asia-Pacific-Biofuel-Market-Forecast.htmlyK http://www.reportlinker.com/p076524/2008/02:Asia-Pacific-Biofuel-Market-Forecast.html! i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtHB@B  Heading 1$@&5CJOJQJ\aJL@L  Heading 2$@&5B*CJOJQJ\aJphZ@Z  Heading 3"$$`x@&^``a$5CJaJmH$sH$<A@< Default Paragraph FontLL Char Char dCJOJQJaJmH sH tH hh contenttext$dd[$\$a$)B*CJOJQJ^JaJmH phfffsH tH dd subtitledd[$\$25;B* CJOJQJ\^JaJmH phJsH tH :'@!: Comment ReferenceCJaJP2P  Comment Text$dh`a$CJOJQJaJ@B@  Balloon TextCJOJQJ^JaJFB@RF Body Text$a$B*CJOJQJaJph<b< Tablica dhxCJOJQJaJDP@rD Body Text 2B*CJOJQJ^Jph.U@.  Hyperlink >*B*phNQ@N Body Text 3$7$8$H$a$CJaJ mH sH tH "W@" Strong5\&X@& Emphasis6]X^@X Normal (Web) d\$$CJOJPJQJ^JaJmH sH tH 6O6 bibrecord-highlight(O( titles-title"O" titles-pt*O* titles-source'JK}~QRz ~ c[\c '(.4ABHO]^_CDSz #(-239>CHIOTY^_glqvw #(-.7<AFGPUZ_`hmrwx=> ")*,,A.A0Z1448:;=>j@CEGK OOPPTWXf[<\_Ncdqerehll|pssssssxPyz(}}݁IbFGtuőƑǑĕŕ[٘Ԛ,Ԡ͢< 000(00K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0K0000000000000000000000000000000000000000000000l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0 l 0 l 0 l 0 l 0 l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l 0l JZ,):.1E5BmD,-.r111Z22h33Z44"5D5I̺-mDmDK٘*llԚKd\bV,YwԠUѨXXXXXXXXXXXl,"$le+=ml93@0(  B S  ?story4P T '6JR}Nqs|}HLQU^`kpx~QR()+,9;HJQRSTcdjl      $ , / 3 5 B G S Z j k m r z  }   } ~ [][\CD =>####$$$$$$&%7%8%8%'''''' * ***0+1+1+2+ 0 0 1 1Z1[11144 6 6 7 777 889 99999::::::;;j@k@BB/JBJHJIJJJMJ_JhJJJJJJJJJJJJJ O OPP Q Q1Q2Q%T&TUU%Y&YYY<\>\i\k\dd$d%d$e%eqere$g%gh&i$j%jkkkkkkllllllmm+p-p|p}pppssss#t&t#v%v#{${{{{{{{{{{ |%|&|&|K~L~I9:=>_b=>=>EGtu=>=>Ñ<>rt|}Z`z٘+lohW,ZwzԠUX̢͢kɤ̤פؤ٤ڤ!%19s{ !%+06>PV˩ϩ QQ S | +*TU##$$6$6$$$$$&%8%''%+1+1177 88::==>>i@i@CCGG/JBJHJIJJJMJ_JhJJJJJJJJJJJJJcLcLdLeLNNTTYY____NcNcll+p+pssxxzz{{{{{{{{ |&|}}~~ ~K~^~_~݁݁II>T_msabFsttƑǑߕ͢ REFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREETC:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman_finalno.docREFEREEsC:\Documents and Settings\Vlatka\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of ZUPP2009 - Rozman_finalno.asdREFEREE`C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman-finalno-recenzirano.docREFEREE`C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman-finalno-recenzirano.docREFEREE`C:\Documents and Settings\Vlatka\My Documents\ZUPP2009\ZUPP2009 - Rozman-finalno-recenzirano.docC g,X ]fLn <^`.<^`.<pLp^p`L.<@ @ ^@ `.<^`.<L^`L.<^`.<^`.<PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n pp^p`OJQJo(n @ @ ^@ `OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n ^`OJQJo(n PP^P`OJQJo(nfLC g,X          D4$7喭tDlL4x=vpt[\c '(.4ABHO]^CDSz #(-239>CHIOTY^_glqvw #(-.7<AFGPUZ_`hmrwx @ $'+89:CLMNOQTdilmnoxy}~000000(0T@0,0.0002040L0R0Z0t0v0x000<@000000000@0000@0000 0P@080:0@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma7&  VerdanaI& ??Arial Unicode MS?5 z Courier New;Wingdings"1Xff *3G+~OJ5!0d,ͪ 2qHX(Vlatka Rozman, Darko Kia, Davor Kralik *brREFEREEOh+'0  ( D P \hpx)Vlatka Rozman, Darko Ki, Davor Kralik ordlat*brbrbrNormalRREFEREE13EMicrosoft Word 9.0o@| @\{@{3՜.+,D՜.+,T hp|  */+G, )Vlatka Rozman, Darko Ki, Davor Kralik Title 8@ _PID_HLINKSAHBVhttp://www.reportlinker.com/p076524/2008/02:Asia-Pacific-Biofuel-Market-Forecast.html9http://www.virginia.edu/uvatoday/newsRelease.php?id=5985Shttp://www.reliableplant.com/ATUhttp://www.nytimes.com/2008/01/22/business/worldbusiness/22biofuels.html?ref=scienceEhttp://www.guardian.co.uk/environment/2008/feb/21/biofuels.transport)[http://www.fpinfomart.ca/doc/doc_display.php?key=pr|8673|20080120|cbnp200801200445|3895|12T Uhttp://www.cleanairsys.com/airzone-blog/2008/01/biofuels-sustainability-nations.html50 4http://www.china.org.cn/english/business/239713.htm^Phttp://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?Name=biofuels&infoId=17018.{Bhttp://www.checkbiotech.org/green_News_Biofuels.aspx?infoId=17431WAhttp://afp.google.com/article/ALeqM5hngWvA08PBvbF6PywlMR-uOvz7tQ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@{ Data 1TableKWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool@{@{  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q