Pregled bibliografske jedinice broj: 39736
O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u XV. stoljeću
O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u XV. stoljeću // Zbornik Diplomatske akademije, 4 (1999), 4; 193-204 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 39736 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O poslaničkoj službi i diplomatskom protokolu Dubrovačke Republike u XV. stoljeću
(On the diplomacy and protocol of The Republic of Dubrovnik in 15th century)
Autori
Janeković Römer, Zdenka
Izvornik
Zbornik Diplomatske akademije (1331-9094) 4
(1999), 4;
193-204
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Dubrovačka Republika; diplomacija; humanizam
(The Republic of Dubrovnik; diplomacy; humanism)
Sažetak
Petnaesto stoljeće je na više načina obilježilo prekretnicu u oblikovanju diplomacije Dubrovačke Republike. To je bilo vrijeme značajnih političkih promjena na europskom jugu, uzrokovanih turskim provalama. Dubrovnik se na specifičan način prilagodio novim okolnostima. Jačanju diplomacije i diplomatske službe s druge je strane pridonijela samostalnost koju je grad stekao početkom 15. stoljeća. Nekadašnja mala općina postala je priznata Republika, s jasno koncipiranim ustrojem vlasti, zakonodavstvom i brojnim administrativnim aparatom. Mala država preciznim je propisima uspostavila pravila poslaničke službe i diplomatski protokol. Vanjska politika Dubrovačke Republike u prvoj polovici 15. stoljeća bila je uvelike određena odnosom prema ugarskom kralju. Priznanje kraljevske vlasti, Višegradskim ugovorom iz 1358. godine, bilo je za Dubrovnik važno i neophodno zbog osobitih teškoća njegova položaja i zbog legitimiteta. Ugarska vlast bila je nominalna i de facto je donijela gotovo potpunu samostalnost Dubrovniku. Istovremeno je podupirala njegovu državnost kraljevskim autoritetom i zaštitom. S početkom turskih prodora položaj Dubrovnika u odnosu na kraljevsku vlast postao je drugačiji. Tridesetih godina 15. stoljeća Dubrovčani su počeli određivati svoje mjesto u novim okolnostima. Sklapali su trgovačke ugovore s Turcima, ali su izbjegavali izravne diplomatske doticaje, nadajući se još uvijek kršćanskoj pobjedi. No, sredinom stoljeća morali su pristati na vazalski odnos prema Turcima i platiti prvi danak. Stanje je postalo još teže kad su se nakon pada Bosne Turci našli na granici Republike. I nakon toga dubrovačka je vlada sudjelovala u dogovorima o križarskom pohodu na Turke, no njihova se politika doista promijenila. Prvotni otpor odmijenilo je oklijevanje, a potom neka vrsta prešutnog dvostrukog savezništva: s Turcima i s kršćanskim svijetom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Rad je kao pozvano predavanje prezentiran na skupu Hrvatska srednjovjekovna diplomacija, održanom od 09.-11.09.1998., Zadar, Hrvatska ; objavljen uz domaću recenziju.