аЯрЁБс>ўџ илўџџџпйџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG П0?bjbjŽйŽй &PьГьГ.ŠŠ џџџџџџ]```Ќ xАААА8шќА Ж$$$$$$$$ ЂЂЂЂЂЂ$Щ єНzЦM$$$$$Ц$$$$$$$$$$ Є†*†„† †$ $|$  $ @_KX8jОАА$ Zdenka Janekovi Obitelj u Dubrovniku u kasnomu srednjem vijeku i njezin teoretski odraz u djelu Benedikta Kotruljevia Obitelj stoji izmeu pojedinca i druatva, odreuje i posreduje njegove odnose sa svijetom, ovisno o druatvenom polo~aju njegova roda. Promjene u obitelji prate i odra~avaju staleake, politi ke i kulturne procese. U urbanom druatvu, osobito u gradu-dr~avi kao ato je Dubrovnik, obitelj dobiva posebno mjesto. Oblikovanje obitelji i njezina uloga u druatvenoj strukturi nedjeljivi su od povijesti samoga grada. O obitelji se mo~e govoriti s brojnih motriata, zbog njezine velike va~nosti u socijalizaciji pojedinca, druatvenim odnosima i vezama, gospodarstvu i politi kom ustroju. Ovoga puta postavlja se pitanje odnosa stvarnog obiteljskog ~ivota u dubrova kom petnaestom stoljeu i promialjanja te stvarnosti u teoretskom diskursu Benedikta Kotruljevia. Razmialjajui o ~ivotu savraenog trgovca, pridao je veliko zna enje obitelji u ne samo u sferi privatnosti, ve i u organizaciji trgova koga posla. Osobno zanimanje za pitanja obiteljskog ~ivota i silnice koje izlaze iz obitelji utje ui na airu zajednicu, pokazao je napisavai djelce "De uxore ducenda", posveeno Vukai Bobaljeviu. Spominjui tu knji~icu u svome djelu o trgovini, ka~e da sadr~i savjete o du~nostima ~ena, o odgoju djece i o svim nepisanim zakonima kojih se ukuani moraju dr~ati. Na ~alost, taj je bra ni savjetnik Vukae Bobaljevia izgubljen, mo~da na jednom od njegovih evropskih putovanja koja je poduzimao kako bi pobjegao od obitelji. Zbog toga, u razmatranju Kotruljevieva stava o obitelji, osloniti mi se samo na njegovu knjigu o savraenom trgovcu iji ~ivot i poslovanje po ivaju na obitelji. Moralna filozofija humanizma obuhvaala je sva podru ja ljudskog ~ivota, a prije svega obitelj i javnu djelatnost. Ve u 14. stoljeu javljaju se traktati i upute o obiteljskom ~ivotu i upravljanju kuanstvom, a u vrijeme humanizma, taj ~anr je postao osobito popularan u posvemaanjoj zaokupljenosti osobom ovjeka i njegovim zbiljskim ~ivotom. Ta je produkcija cvala najviae u Italiji. Od Francesca da Barberina koji u 14. stoljeu piae knjigu uputa Del reggimento e costume di donne, Regola del governo di cura familiare Giovannija Dominicija, De re uxoria Francesca Barbara, do znamenitih I libri della famiglia Leona Battiste Albertija, mnogi su se humanisti uklju ili u razmatranje svakodnevice obiteljskog ~ivota smatrajui je vrlo va~nom za ovjeka pojedinca, ali i za dr~avu. Kotruljevieva razmialjanja o toj problematici naslanjaju se na ope nagnue tadaanje misli, pa se mogu usporediti sa spomenutim suvremenicima, prije svega Albertijem. Jednako tako, njegove se postavke mogu provjeriti u stotinu godina mlaem djelu, Governo della famiglia, nastalom iz pera dubrova kog vlastelina i filozofa Nikole de Gozze. Dvojica Dubrov ana, trgovac i plemi, dijele sve temeljne stavove o upravljanju obitelji i druatvenoj razdiobi, ato ukazuje na vrsti duatveni konsensus u dubrova kom druatvu, a takoer i na sporost mijena obiteljskih struktura i odnosa. Prevladavajue strukture i demografski pokazatelji unutar dubrova kih obitelji pokazuju nedvojbenu sukladnost s mediteranskim modelom. U tradicionalnom mediteranskom svijetu obitelj je nu~ni okvir egzistencije pojedinca. Druatveni i moralni prioritet obitelji pred pojedincem zajedni ki je ak i vrlo razli itim mediteranskim civilizacijama. Slo~ena obitelj kakva je postojala u Dubrovniku uklapa se u klasi ni mediteranski tip, suprotno tvrdnjama nekih povjesni ara koji su je povezivali s balkanskom zadrugom. Slo~ena kuanstva bila su u Dubrovniku karakteristi na za najviai sloj druatva, prvenstveno vlastelu, na sli an na in kao u talijanskim gradovima. To je bila urbana forma slo~ene obitelji, svrhom i ustrojem razli ita od zadruge. Kotruljevievi savjeti podupiru iskaz drugih dokumenata o takvoj strukturi obitelji i vlasni kim odnosima u njoj, koji su na tragu rimske pravne tradicije. On podrazumijeva o ev nadzor nad imovinom i sinovima, no ipak smatra da je dobro podijeliti brigu oko imanja i poslova, osobito pred kraj o eva ~ivota, kada se on mora posvetiti stvarima duae. Ideja o podjeli velike obitelji bila mu je zazorna, jednako kao Albertiju i drugim suvremenicima koji su o tome pisali. Slo~ena obitelj i nepodijeljena imovina odgovarali su interesu trgova kog posla, pa je prirodan zahtjev prakti nog trgovca da se ta sigurnost ne dovodi u pitanje. Arhivski dokumenti pokazuju da su dubrova ki trgovci i vlastela doista te~ili tako ~ivjeti, trudei se o uvati obiteljsko zajedniatvo. Slo~ena je obitelj predstavljala njihov druatveni ideal i onda kad se, zbog nepovoljnih demografskih uvjeta nije mogla odr~ati. To je ialo tako daleko da je dovodilo do sukoba interesa izmeu o eva i sinova koji su se htjeli osamostaliti, a nisu to mogli, iako su ve bili u zreloj dobi. Niti smrt oca nije uvijek dovodila do emancipacije sinova, jer su o evi u oporukama esto odreivali da sinovi moraju ostati okupljeni oko majke, te da ne mogu naslijediti imovinu prije njezine smrti. Na taj su na in prenosili o insku vlast na ~enu, uzdajui se da e ona najbolje provoditi njihova htijenja. Tako i nakon smrti glave obitelji ostaje sa uvano jedinstvo obitelji, uz uvjet da se ~ena ne preuda. Udovica sa statusom domina et dominatrix, postaje imbenikom i simbolom obiteljskog zajedniatva. Taj obi aj je kona no bio i zakonski reguliran, no unato  tim poticajima, odredbama i zabranama, strukture su se ipak mijenjale mnogo lakae nego u ruralnim obiteljima. O evom smru nestao je autoritet koji je povezivao obitelj, tako da se fraterna mogla razbiti voljom bilo kojeg lana. Vlasteosko poimanje obitelji, odnosno roda, podrazumijevalo je roake povezane porijeklom od zajedni kog pretka sa o eve strane. Bra na politika vlastele poja ala je zna enje maj ine loze, tako da je sustav rodbinskih odnosa bio bilinearan u puno veoj mjeri nego u sredinama koje nisu toliko pazile na maj ino porijeklo. Prvenstvo patrilinearnosti nije time bilo dovedeno u pitanje. Pu anske se obitelji u tome bitno razlikuju od vlasteoskih, ak i one koje nastoje doslovno oponaaati vlasteoske obi aje. Odreujui rodbinske odnose, oni polaze od "ja", tako da za njih najvee zna enje ima bra na veza, a zatim skupina lateralnih roaka, bez obzira spaja li ih ~enska ili muaka loza. Preferiranje jednostavne obiteljske strukture, bliska dob supru~nika i njihov ravnopravni odnos, temeljna su obilje~ja pu anske obitelji. Osobiti ustroj njihova obiteljskog ~ivota povezan je, izmeu ostalog, i s profesijom obrtnika i trgovaca na malo koja zahtijeva druga iji model odnosa meu ukuanima. Samostalna profesija omoguuje rano stjecanje autoriteta, uskraeno plemikim sinovima koji su esto i nakon ~enidbe ~ivjeli pod vlaau oca i ekali nasljedstvo. Osim toga, trgova ki i obrtni ki posao "na malo", nu~no se morao oslanjati na obitelj i uklju iti sve njezine lanove, ato je povratno utjecalo na obiteljske odnose. Podjela odgovornosti dovodila je i do zajedni kog vlasniatva bra nih drugova, za razliku od vlastele i bogatih pu ana kod kojih su imovinski odnosi u braku bili regulirani isklju ivo miraznim sustavom. Bogati pu ani veletrgovci kojima je pripadala i obitelj Kotruljevi, tvorili su zaseban sloj, iako nisu imali vrste formalne kriterije svoga statusa kao vlastela. S ostalim pu anima dijelili su politi ku izvlaatenost, a s vlastelom stil ~ivljenja i poslovanja. Oponaaali su vlastelu na razini manifestacije, ali je temeljni ustroj njihovih obiteljskih i rodbinskih odnosa ipak bio druga iji, s obzirom da ih nisu vezivala stroga staleaka pravila. Tijekom vremena je nasljedovanje vlasteoskih pravila obiteljskog ~ivljenja dovelo do neformalnog, ali prili no vrstog zatvaranja tog sloja, ato se postizalo prokuaanim sredstvima: osobitim strukturiranjem obitelji i ~enidbenom politikom. Tijekom 16. stoljea najbogatiji pu ani izdvojili su se od ostalih, te su se po eli ~enidbeno povezivati u zatvorenom krugu, po uzoru na vlastelu. To je bio jedini na in kojim su mogli produbiti razliku u odnosu na sitni puk, jer im je uspon do Velikoga vijea i upravnih funkcija i dalje ostao zatvoren. Kroz ustroj obitelji i politiku sklapanja brakova, naglaaavali su i uvali istaknuti druatveni polo~aj. Na elno, pu anima je porijeklo bilo manje va~no, pa zbog toga prezime, grb i drugi simboli roda nisu imali isto zna enje kao za vlastelu. Kod bogatih se trgovaca primjeuje odmak od takvog stava. Zajedno s bogatstvom i te~njom za druatvenim usponom, u tom je krugu bitno naraslo zna enje porijekla, pa su i oni mnogo polagali na simboliku roda. To se manifestiralo u pojavi prezimena, koja su ranije bila ustaljena samo kod vlastele. Jednako kao i vlastela, pridavali su veliku va~nost kultu mrtvih, zbog presti~a i obiteljske solidarnosti. Nerijetko su ureaavali obiteljske grobnice i kue iznad svojih mogunosti, u sna~noj te~nji za presti~om. Prisvojili su sebi i grbove koji nisu zna ili ono isto ato i kod vlastele, to jest kontinuitet plemikog roda, ali su u svakodnevici gradskog ~ivota uzdizali doti nu obitelj iznad ostalog puka. U Kotruljevievu je djelu primjetna ta sredianja pozicija, unato  tome ato on ne postavlja pitanje promjene druatvene hijerarhije. Dom, brak i obitelj Kotruljevieva idealnog trgovca, negdje su u sredini izmeu plemikih i obrtni kih uzusa. Govorei o dobi ~enidbe i udaje, izboru ~ene, odgoju djece, upravljanju kuanstvom i slugama, on nasljeduje plemiki model obitelji. Bogati pu ani preuzeli su za plemstvo karakteristi an model slo~ene obitelji, hijerarhizirane u skladu s pravnim nasljeem rimske familije i novim potrebama gradskog druatva srednjega vijeka i renesanse. S druge strane, va~nost koju Kotruljevi daje u~oj obitelji karakteristi na je za pu ki svjetonazor i na in ~ivljenja, jer su plemii viae okrenuti prema rodu i stale~u. Trgova ka obitelj o kojoj govori Kotruljevi pokazuje obilje~ja novih odnosa koje e s vremenom postajati sve vidljivijima. Njezine lanove ne povezuje prvenstveno ime, patrimonij i tradicija kao vlastelu, nego zajedni ki posao, to jest trgovina. Zbog toga je poslovno orijentirani duh, kao ato je bio Kotruljevi, posvetio toliko pa~nje obiteljskom ~ivotu. Kasna dob ~enidbe za muakarce i rana za ~ene, te veliki broj muakaraca koji se uope ne ~ene, tipi ni su za mediteranske zemlje. To je uvelike utjecalo na demografska kretanja, a isto tako i na oblikovanje odnosa u braku. Od muakarca se o ekivala zrelost i iskustvo kako bi mogao upravljati vlastitim ~ivotom i obitelju, u skladu s patrijarhalnim modelom obiteljskog ~ivota. Vlastela su se osobito kasno ~enila, prosje no s 33 godine, ~enama dvostruko mlaim od sebe, ne samo zbog demografskih zakonitosti, nego i zato, kako ka~e Gozze, ato se mladu ~enu dade oblikovati, dok se starije ne daju mijenjati. Tome su pridonosili i gospodarski razlozi. Kotruljevievi savjeti u potpunosti slijede tu praksu, jer je pripadao stale~u koji je, izmeu ostaloga, i u tome oponaaao obrasce ponaaanja vlastele. Odbojnost prema ~enidbi, koja je primjetna meu dubrova kom muakom populacijom toga vremena, postala je tijekom vremena dijelom tradicije i stila ~ivljenja. Vlastela su bila dodatno motivirana na to zbog nemogunosti slobodnog odabira ~ene. Bra na veza bila je temeljem kunog gospodarstva i staleakog statusa, pa su to bili glavni kriteriji bra nih strategija vlasteoskih rodova. Osobne ~elje i osjeaji imali su u tome drugorazredno zna enje. ak je i zakon zabranjivao slobodno i svojevoljno ugovoriti brak. Obitelji su tolerirale slobodno ponaaanje mladia do jedne mjere, ali su vrsto djelovale kada bi oni doveli u pitanje bra ni ugovor i ast roda. Sudski spisi, pa ak i zapisnici vijea, bilje~e brojne primjere mlade vlastele koji su odgaali vjen anje ili ga odbijali po cijenu zatvora. Mnogi su se u posljednji as odlu ivali za redovni ki habit, smatrajui to manjim zlom od ne~eljenog braka. Jedan na in izbjegavanja brakova bila su trgova ka putovanja koja su omoguavala dugotrajno izbivanje. Zaruke su znale trajati godinama i esto je tek sudska presuda nagnala vlastelina da dovede ~enu u kuu, tim viae ato se uobi ajilo isplaivati dotu mnogo ranije, pa se gubio i taj motiv za po~urivanje svadbe. Vlada je svesrdno podr~avala zahtjeve roda, jer je kraenje ugovora o braku predstavljalo ne samo povredu kolektivne asti do koje se vrlo mnogo dr~alo, nego i pravnu povredu, jer je to bio pravomoni dokument kojim se brak konstituirao. Sve do Tridentinskog koncila, crkveni obred nije bio obvezatan za sklapanje braka koji joa nije imao zna enje sakramenta. Crkveni su obredi mogli biti dijelom rituala svadbe, ali nisu bili va~ni za uspostavljanje braka. To je vidljivo i iz injenice da se niti krajem 15. stoljea brakovi u Dubrovniku nisu nu~no sklapali u crkvi, nego na razli itim mjestima, u kui ili ak u duanu. Opisujui dubrova ke svadbene obi aje, Filip de Diversis uope ne spominje crkvenu ceremoniju. Iz njegova je iskaza vidljivo da je, uz supru~nike, glavnu ulogu imao notar, a ne sveenik. Va~na je bila pravna strana braka, koja se izvraavala sklapanjem ugovora i ritualna, koja je obilje~avala i slavila tjelesno zdru~enje supru~nika na dan svadbe. Ta su dva ina mogla biti razdvojena mjesecima, pa i godinama. Izvori su u tome sasvim jasni nazivajui prvi in contractio matrimonii, a drugi deductio in domum mariti, pri emu presudno zna enje ima ugovor, a ne svadba. Kotruljevi takoer shvaa bra ni ugovor per verba de presenti kao in sklapanja braka i dijeli ga od svadbe koja slijedi kasnije, kao proslava. }enidbe izmeu vlastele i pu ana bile su strogo zabranjene, jer se time uvala zatvorenost stale~a. Neka su vlastela kraila to pravilo, a cijena za to bio je gubitak plemikih prava za njihove potomke, a od druge polovice 15. stoljea i za njih same. Smjelosti za takve izazove druatvu mogli su imati samo muaki plemii, a ne i plemkinje, koje bi za kraenje druatvenih zakona bile ka~njene potpunim izopenjem. Stroga pravila staleake endogamije u bra nim strategijama dubrova ke vlastele promijenila su odnos prema nekim obi ajima uvrije~enim u Europi. U skladu s kanonskim pravom, u europskim se zemljama izbjegavala ~enidba s afinatima, pa ak i s duhovnim srodnicima, odnosno kumovima. Dubrova ku vlastelu tazbinske veze nisu spre avale da se meusobno ~ene. Protivno obi ajima, kumove su birali naj eae izmeu roaka, po krvi ili tazbini. Kako je viai sloj graanstva u svemu nastojao oponaaati vlastelu, tako su i ta shvaanja obiteljskih odnosa preneaena meu njih, iako ih nisu ograni avala ista ~enidbena pravila kao vlastelu. Kotruljevi je to takoer prihvatio kao dio obi aja, jer govorei o zaprekama za brak naglaaava samo staleake razlike, a ne i tazbinsko ili duhovno srodstvo. Kotruljevi smatra obitelj uspjeanoga trgovca svojevrsnim poduzeem u kojem svatko ima svoju ulogu i svoj posao. Zbog toga opairno govori o ~enama, njihovim zadu~enjima i ponaaanju koje se od njih o ekuje. Jednako kao i njegov prethodnik Alberti, daje savjete o izboru ~ene, njezinim poslovima u kuanstvu i bra nim odnosima. U njegovoj idealnoj obitelji ~ena nema mjesto gospodarice, ve samo nadzire izvraenje naloga svoga mu~a, glavara kue. Kotruljevi smatra prirodnim i potrebnim da glavar kue nadzire sve poslove kuanstva i da zna ato se dogaa u kui, od podruma do tavana. Njegove su ideje usklaene s raairenim mediteranskim shvaanjem o javnom prostoru koji pripada muakarcu i kunom koji pripada ~eni, ali podrazumijeva muaki nadzor te privatnosti. U tome se pribli~ava vlasteoskom modelu braka koji e stoljee kasnije opisati Nikola Gozze. Kotruljevi smatra da osim vrlina i ljepote, pri izboru ~ene valja razmialjati i o mirazu. Doduae, on ga stavlja u drugi plan, smatrajui da ljepota ~ene i njezin "duhovni miraz" mnogo viae vrijede od bogatstva koje sa sobom donosi. U tom se stavu nasluuju novi humanisti ki pogledi, ali je vrlo vjerojatno vezan i uz gospodarske promjene. Miraz, koji je dotada bio neizostavni sustav prenoaenja kapitala, zamijenjen je u drugoj polovici 15. stoljea novim financijskim uzusima koji su viae odgovarali trgovcima. Koliko god im miraz odgovarao kao po etni kapital, zakonska ograni enja su ga inila neprikladnim za slobodno poslovanje. Savjetujui trgovce o ~enidbi i braku, Kotruljevi je uglavnom prakti an i sudi po zdravom razumu, no nije izbjegao uvrije~eno mialjenje o ~enskoj putenosti povezanoj sa iskonskim zlom. Kao i kod mnogih suvremenih pisaca, njegov koncept ~enstvenosti odreen je idejom da je ~ena podreena tijelu, za razliku od muakarca kojim ravna duh. }ena bi zbog svoje dominantne tjelesnosti mogla postati opasnom za mu~evljevu vrlinu i za dobrobit obitelji, stoga muakarcima savjetuje oprez i nadzor. S Nikolom Gozze dijeli mialjenje da ~enu treba zaposliti, jer je to najbolji na in nadzora nad njezinim mislima i ponaaanjem. Takvi stavovi o ito su preuzeti iz literature, sudei po obilju citata i ve poznatim kliaeima. Obojica autora na drugim mjestima govore o razumijevanju i povjerenju, bliskosti i ljubavi prema lijepoj i vrloj ~eni, u emu se nedvojbeno o ituje njihova osobna te~nja. No, njihov zaklju ni stav o braku svodi se na druatveno prihvaeni model koji podrazumijeva obostranu vjernost i odnos temeljen na posluanosti i atovanju ~ene, te autoritetu i bri~nosti muakarca. To su smatrali neophodnim temeljem obitelji, pokazujui na taj na in ope shvaanje svoga vremena o prednosti druatvene zadae obitelji pred osjeajnom. Po~eljne ~enske vrline koje nabrajaju otkrivaju druatvene zahtjeve i osobne ~elje. Prema Kotruljeviu, idealna ~ena mora biti lijepa, razborita, postojana, ozbiljna, mila, marljiva, blaga, edna, milosrdna, pobo~na, religiozna, velikoduana, uzdr~ljiva, dare~ljiva, radina, umjerena u jelu i piu, trijezna, oatroumna i uvijek zaposlena. Nikola Gozze je malo manje zahtjevan, tra~ei samo ljepotu, estitost, pobo~nost i stidljivost, ali naglaaava da nijedno od tih svojstava ne smije izostati. Treba rei da Kotruljevi postavlja velike zahtjeve i pred muakarca, tra~ei od njega dostojanstvo, razboritost, dobro obrazovanje, pouzdanost, marljivost, ozbiljnost, hrabrost i odva~nost, strpljenje, mirnou, vrstinu, ustrajnost, pamet, lukavost, spretnost, pa~ljivost, urednost, poatenje, pravi nost, postojanost, ugled, ljubaznost, velikoduanost, dobru narav, ponos, zrelost, umjerenost, okretnost i odanost. Dvije liste vrijednosti, pripadne muakarcima i ~enama, nije preuzeo iz literature, ve iz zbiljskog ~ivota i tradicije svoga grada. Mediteranski model ponaaanja spolova bio je veoma zahtjevan prema ~enama, ali joa viae prema muakarcima, kao i u svim dominantno muakim druatvima, gdje je muakost uvijek na kuanji. Pouke o trudnoi i njezi male djece ne donose niata viae od uobi ajenih predrasuda, od kojih odudara jedino bri~ni savjet o izboru dojilje. Kotruljevi o tom segmentu govori na temelju literature iz koje je preuzeo kriva uvjerenja i praznovjerice. Sudei po njegovu neiskustvu i oskudnom znanju, taj segment ~ivota o igledno je pripadao ~enskom svijetu. Jedino ato je spadalo na muakarca bio je pomni izbor dojilje i briga o njezinu ponaaanju. S mnogo viae kompetencije on govori o odgoju starijih dje aka, koji zamialja kao kombinaciju humanisti kog i prakti nog obrazovanja. Odgoj sinova podreen je temeljnoj svrsi, a to je u initi od njih poatene graane i vjeate trgovce. Veliko zna enje pridaje znanju, ali primijenjenom, a ne onome koje je samo sebi svrhom. Trgovac mora u iti i itati, ali ne treba se upuatati u stvari koje mu ne dolikuju. Humanisti ki ideali prirodnosti, koristi, razuma i plemenitosti u ophoenju, ne izostaju iz njegova poimanja odgoja, ali i oni podupiru prakti ne ciljeve. Isti stav pravog trgovca vidljiv je i iz protivljenja dokolici koja je ina e u humanisti kom svjetonazoru imala sredianje mjesto, kao preduvjet osobnog zrenja i stvaralaatva. Kotruljevi podrazumijeva da se trgova ki posao mora temeljiti na obitelji i da se prenosi iz naraataja u naraataj. Izrijekom ka~e da je sklonost ka trgovini nasljedna. Unato  tome, njegov stav prema odgoju djece vrlo je moderan, jer temeljnom smatra prosudbu osobnih sklonosti. O evima savjetuje da promatraju djecu od malena i prate o emu govore, kako bi ih mogli pravilno usmjeriti. Koliko god otac ~elio privoliti sina trgovini, on "ne smije ui u borbu s prirodom, mislei da e je pobijediti i savladati, jer bi ona pobijedila i najja eg ovjeka." Dijete koje bi se moralo baviti nametnutim zvanjem teako bi napredovalo i ne bi postiglo ~eljene ciljeve. Kotruljeviev model socijalizacije djece vodi ra una o interesu trgova ke obitelji, ali ne tra~i potpunu ~rtvu osobnosti. Poti ui individualizirani pristup djeci pokazuje da je prihvatio jedan od najboljih plodova humanizma koji daje novo mjesto i vrijednost osobi ovjeka. Kad se tome doda injenica da je on i svojim kerima pru~io airoko obrazovanje, moglo bi se govoriti o tragovima novog osjeaja djetinjstva koje se rodilo iz humanisti kog individualizma. Prema Kotruljeviu, glavno obilje~je trgov eva obrazovanja mora biti prakti nost i svestranost. Dje ak, budui trgovac, mora se u iti rje itosti, a zatim dobru vladanju i obi ajima svoga stale~a. Za uspjeano voenje poslova mora sustavno studirati znanja vezana uz trgovinu i stjecati iskustva u poslovima. Nezaobilazno je poznavanje Biblije i crkvenih zapovijedi, jer je, po Kotruljevievu mialjenju, eti ka komponenta nedjeljiva od trgova kog zvanja. Ne manje va~na je i tjelesna vje~ba, jer se budui trgovci moraju priu iti naporima koji ih o ekuju na pomorskim i kopnenim putovanjima. Kasnije treba dje aka pou iti latinskom jeziku i govorniatvu kako bi se osposobio sklapati ugovore. Mora biti vjeat i pu kome jeziku, jer to omoguuje pisanje lijepih pisama. Tome treba dodati gramatiku, logiku, zemljopis, pomorstvo, prirodnu filozofiju, astrologiju, teologiju i pravo. Trgovac mora biti vjeat komunikaciji i predvianju, poznavati zakone i ljudsku narav, razlikovati istinito od la~nog. Kad dje aci poodrastu moraju se u iti prakti nom trgova kom poslu, uz dobre trgovce. Tako e nau iti vrijednost novca, vjeatine i tegobe zanata i stei vrstinu koja e im pomoi da ne zapadnu u maloduanost ako izgube imetak. Govorei o takvome odgoju, ne skriva ponos, jer trgova ki stale~ smatra u poslu vrednijim od vlastele. Spominje kako su nekad vlastelini pametno inili dajui djecu na odgoj graanima, a sad im se duh uzoholio, pa to ne ine, te viae nisu tako vjeati trgovini. U tome se ne skriva samo osobno Kotruljevievo mialjenje, ve nova samosvijest ponikla meu trgovcima toga vremena. Bogatstvo je u inilo svakodnevicu obiteljskog ~ivota u bogatim trgova kim kuama sli nom vlastelinskoj. Spominju se sluge, dojilje, dadilje i u itelji, udobna kua i ljetnikovac, to jest standard i navade koje ni u emu ne odudaraju od vlastelinskih. Kotruljevi je u svojim razmialjanjima i savjetima o obiteljskom ~ivotu bio blizak rjeaenjima vlastitoga vremena, iako nije u potpunosti prihvatio nove, humanisti ke nazore. Polazei prvenstveno s pozicije trgova ke profesije, najviae va~nosti pridaje korisnosti i prakti nosti, otklanjajui se od te~nje za esencijalnom spoznajom. Sam poduhvat da zabilje~i svoje misli jest humanisti ki motiviran, no njegova je analiza druatvenog i obiteljskog ~ivota utemeljena prvenstveno iskustveno, a ne filozofski. Mnogo je manje zaokupljen filozofskim temeljem i politi kom svrhom odgoja i upravljanja obitelji, a viae se bavi pitanjima svakodnevice. Citati iz literature, ne suvremene nego anti ke, slu~e mu za ilustraciju iskustvenih spoznaja i podupiru njegove preporuke za ~ivot. Kao dubrova ki graanin koji je to no znao svoje mjesto u strogo hijerarhiziranom druatvu, Kotruljevi ne propituje druatvene odnose, smatrajui razlike posve prirodnima. Njegova suglasnost s postojeom druatvenom razdiobom o ita je u stavu o meustaleakim brakovima kao trajnom izvoru nesloge i razdora. U tom pitanju postoji neupitni konsensus izmeu njega, Diversisa i Gu etia. Dok Alberti u svome djelu lu i interes obitelji od interesa aire zajednice i isti e opasnosti koje politi ke borbe mogu unijeti u ustroj obitelji, Kotruljevi, ne ~elei se zamjeriti vlasteli, auti o tome. Njega ne zanima niti vlast niti promjena druatvenog statusa, ve se usredoto uje samo na trgova ki posao i interes trgova ke obitelji. No, kad se izuzme nedostatak politi kog pomialjanja druatvene hijerarhije, ato Alberti kao pravi Firentinac nije mogao ispustiti, iz Kotruljevieva djela proizlazi isti stav spram zna enja obitelji. On se obraa trgova kom stale~u dajui mu savjete kako ato bolje promovirati interese obitelji. Obaveze prema dr~avi spominje samo na elno, citirajui Ciceronovu izjavu da "nismo roeni samo za sebe, nego dijelom za prijatelje, dijelom za domovinu". U tom smislu, obuhvatno vienje koje nudi Nikola Gozze, odmaklo je od Kotruljevievih prakti nih savjeta. Gozze tuma i obitelj kao sastavni dio, ak i temelj druatva. On govori o osjeajima, motivima bra nog ~ivota, hijerarhiji, uvjetima dobrog ~ivljenja, s filozofskog motriata. Polazei od Aristotelovih postavki povla i paralelu izmeu upravljanja obitelji i gradom. lanove kuanstva, od glave obitelji, preko ~ene, djece i slugu, usporeuje s druatvenim stale~ima. Otac je glava obitelji, a vlastela su glava Republike, pa je dobro organizirana obitelj jedno od jamstava dobre vlade. Uz to, obiteljski odnosi omoguuju politi koj vlasti nametnuti pu kom mentalitetu osjeaj du~nosti, poatovanja i pokornosti. Poaavai od istih savjeta koje daje Kotruljevi, on je formulirao politi ku teoriju koja je podr~ala postojei poredak i monopol vlasti njegova stale~a. Iako esto daju iste savjete, u tome se Gozze i Kotruljevi razotkrivaju kao pripadnici dvaju stale~a, ija je obiteljska svakodnevica u mnogome sli na, ali im je druatvena uloga toliko razli ita da to bitno utje e na njihovo mialjenje o zna enju obitelji. Gozze po inje od obitelji kao stupa druatva, da bi na kraju njezin autoritet podvrgao dr~avnoj vlasti, dok Kotruljevi, kao tipi ni pu anin, ostaje usredoto en na obitelj. Njegovo se razmialjanje o druatvenim odnosima, poslu i obitelji mo~e opisati kao "zlatna sredina". Oduaevljenje vlastitim pozivom nagnalo ga je na razmialjanje o ustroju obitelji i obiteljskim odnosima koji e tom poslu najbolje pogodovati. Voen ne osrednjoau, nego umjerenoau neophodnom za uspjeaan i miran ~ivot trgovca, on nalazi srednji put izmeu vlastele i sitnog puka, prakti nosti i svestranosti, ravnopravnosti i autoriteta, novih strujanja i tradicije, i, na kraju ~ivota, izmeu aktivnosti i kontemplacije. Zdenka Janekovi Obitelj u Dubrovniku u kasnomu srednjem vijeku i njezin teoretski odraz u djelu Benedikta Kotruljevia Sa~etak Benedikt Kotruljevi razmialjao je o zna enju obitelji u sferi privatnosti, ali i u organizaciji trgova kog posla. Zbog toga je, nakon izgubljenog djela "De uxore ducenda", toj temi posvetio itavo poglavlje znamenite knjige "o trgovini i savraenom trgovcu". Prednost daje velikoj, nepodijeljenoj obitelji koja je u najveoj mjeri osiguravala kontinuitet, pa je stoga prevladavala meu vlastelom. Bogati pu ani, kojima je pripadao i Kotruljevi, slijedili su taj oblik obiteljske organizacije vlastele zbog sli nih poslovnih uvjeta, ali i zbog te~nje za druatvenim usponom. Nasuprot tome, Kotruljevi u potpunosti prihvaa postojei druatveni poredak. Prednosti nepodijeljene obitelji vidi u gospodarskim i obiteljskim razlozima, ne postavljajui politi ko pitanje promjene druatvene hijerarhije. Kotruljevievo zanimanje za obiteljski ~ivot na tragu je humanisti kih razmialjanja, ali on ne prihvaa do kraja filozofske postavke svoga vremena. Ne zanima se za politi ke teorije, ve ostaje usredoto en na svakodnevicu trgova kog posla i kuanstva. - prezime Kotrulj trebalo postati standardom - obuhvatni povijesni izvor U srediatu moralne filozofije humanizma, zaokupljene obuhvatnim promialjanjem osobe ovjeka i njegova zbiljskog ~ivota, bila je obitelj i njezina uloga u javnim djelatnostima. Od Francesca da Barberina koji u 14. stoljeu piae knjigu uputa Del reggimento e costume di donne, Regola del governo di cura familiare Giovannija Dominicija, De re uxoria Francesca Barbara, do znamenitih I libri della famiglia Leona Battiste Albertija, mnogi su se humanisti uklju ili u razmatranje svakodnevice obiteljskog ~ivota smatrajui je vrlo va~nom za ovjeka pojedinca, ali i za dr~avu. Sam Kotruljevi posvetio je toj problematici djelo "De uxore ducenda", posveeno znamenitom dubrova kom diplomatu Vukai Babalio-Bobaljeviu, no ono nije sa uvano, tako da mi preostaje zaklju ivati samo temeljem poglavlja njegova djela o trgovini, posveenom trgov evoj obitelji. Kotruljevieva razmialjanja o toj problematici naslanjaju se na ope nagnue tadaanje misli, pa se mogu usporediti sa spomenutim suvremenicima. Jednako tako, njegove se postavke mogu provjeriti u stotinu godina mlaem djelu, Governo della famiglia, nastalom iz pera dubrova kog vlastelina i filozofa Nikole de Gozze. Dom, brak i obitelj Kotruljevieva idealnog trgovca, negdje su u sredini izmeu plemikih i obrtni kih uzusa. Bogati pu ani, pa tako i Kotruljevi, preuzeli su od vlastele model slo~ene obitelji, hijerarhizirane u skladu s pravnim nasljeem rimske familije i novim potrebama gradskog druatva srednjega vijeka i renesanse. S druge strane, va~nost koju Kotruljevi daje u~oj obitelji karakteristi na je za pu ki svjetonazor i na in ~ivljenja. Trgova ka obitelj pokazuje obilje~ja novih odnosa koja e s vremenom postajati sve vidljivijima. Njezine lanove ne povezuje prvenstveno ime, patrimonij i tradicija kao vlastelu, nego zajedni ki posao, to jest trgovina. Sam Kotruljevi promatra obitelj uspjeanoga trgovca kao svojevrsno poduzee u kojem svatko ima svoju ulogu i mjesto. Tako ustrojenim kuanstvom ravna glavar kue koji nadzire sve, od materijalne strane do meuljudskih odnosa. Ostali ukuani, ~ena, djeca i sluge takoer nose dio obaveza, ali odgovornost pripada glavaru obitelji. U mediteranskom mentalitetu javni prostor pripada muakarcu, a kuni ~eni, ali s time da se podrazumijeva muaki nadzor te privatnosti. Savjetujui trgovce o ~enidbi i braku, Kotruljevi je uglavnom prakti an i sudi po zdravom razumu, no nije izbjegao uvrije~eno mialjenje o ~enskoj putenosti povezanoj sa iskonskim zlom. Kao i kod mnogih suvremenih pisaca, njegov koncept ~enstvenosti odreen je idejom da je ~ena podreena tijelu, za razliku od muakarca kojim ravna duh. }ena bi, zbog svoje dominantne tjelesnosti, mogla postati opasnom za mu~evljevu vrlinu i za dobrobit obitelji, stoga muakarcima savjetuje oprez i nadzor. Takvi stavovi o ito su preuzeti iz literature, sudei po obilju citata i poznatim kliaeima. Zaklju ni stav o braku svodi se na druatveno prihvaeni model koji podrazumijeva obostranu vjernost i odnos temeljen na posluanosti i atovanju ~ene, te autoritetu i bri~nosti muakarca. To je smatrao neophodnim temeljem obitelji, pokazujui na taj na in ope shvaanje svoga vremena o prednosti druatvene zadae obitelji pred osjeajnom. No, u duga koj listi vrlina koje tra~i od ~ena o ituje se ipak osobna te~nja za razumijevanjem, povjerenjem, bliskoau, ljepotom i ljubavi. Listi po~eljnih ~enskih vrlina dodaje i niz vrijednosti koje se tra~e od muakarca. Mediteranski druatveni kodeks bio je veoma zahtjevan prema ~enama, ali joa viae prema muakarcima, kao i u svim dominantno muakim druatvima, gdje je muakost uvijek na kuanji. Odgoj sinova u Kotruljevievoj je zamisli podreen temeljnoj svrsi, a to je u initi od njih poatene graane i vjeate trgovce. Veliko zna enje pridaje znanju, ali primijenjenom, tako da preporu a spregu humanisti kog i prakti nog obrazovanja. Humanisti ki ideali prirodnosti, razuma i plemenitosti, ne izostaju iz njegova poimanja odgoja, ali i oni podupiru prakti ne ciljeve. No, kao i kad se radi o izboru ~ene i bra nom ~ivotu, Kotruljevi niti u odnosu prema djeci ne podlije~e u potpunosti zadanom obrascu, ve progovara i osobno. Njegov model socijalizacije djece vodi ra una o interesu trgova ke obitelji koja mora prenositi posao iz naraataja u naraataj, ali ne tra~i potpunu ~rtvu osobnosti. Poti ui individualizirani pristup djeci, pokazuje da je prihvatio jedan od najboljih plodova humanizma koji daje novo mjesto i vrijednost osobi ovjeka. Kad se tome doda injenica da je on i svojim kerima pru~io airoko obrazovanje, moglo bi se govoriti o tragovima novog osjeaja djetinjstva koje se rodilo iz humanisti kog individualizma. Kotruljevi je u svojim razmialjanjima i savjetima o obiteljskom ~ivotu bio blizak rjeaenjima vlastitoga vremena. Polazei prvenstveno s pozicije trgova ke profesije, najviae va~nosti pridaje korisnosti i prakti nosti, otklanjajui se od te~nje za esencijalnom spoznajom. Sam poduhvat da zabilje~i svoje misli jest humanisti ki motiviran, no njegova je analiza druatvenog i obiteljskog ~ivota utemeljena prvenstveno iskustveno, a ne filozofski. Citati iz literature slu~e mu za ilustraciju iskustvenih spoznaja i podupiru njegove preporuke za ~ivot. Kao dubrova ki graanin koji je to no znao svoje mjesto u strogo hijerarhiziranom druatvu, Kotruljevi ne propituje druatvene odnose, smatrajui razlike posve prirodnima. Ne zanima ga vlast, niti promjena druatvenog statusa, ve se usredoto uje samo na trgova ki posao i ustroj kuanstva. Obraa se trgovcima dajui im konkretne savjete kako ato bolje promovirati interese obitelji. Obaveze prema dr~avi spominje samo na elno, citirajui Ciceronovu izjavu da "nismo roeni samo za sebe, nego dijelom za prijatelje, dijelom za domovinu". U tom smislu, obuhvatno vienje koje nudi Nikola Gozze, odmaklo je od Kotruljevievih prakti nih savjeta. Gozze tuma i obitelj kao sastavni dio, ak i temelj druatva. Polazei od Aristotelovih postavki, povla i paralelu izmeu upravljanja obitelji i gradom. lanove kuanstva, od glave obitelji, preko ~ene, djece i slugu, usporeuje s druatvenim stale~ima. Otac je glava obitelji, kao ato su vlastela glava Republike, pa je stoga dobro ustrojena obitelj jedno od jamstava dobre vlade. Uz to, obiteljski odnosi omoguuju politi koj eliti nametnuti pu kom mentalitetu osjeaj du~nosti, poatovanja i pokornosti. Poaavai od istih savjeta koje daje Kotruljevi, Gozze je formulirao politi ku teoriju koja je podr~ala postojei poredak i monopol vlasti njegova stale~a. Iako esto daju iste savjete, u tome se Gozze i Kotruljevi razotkrivaju kao pripadnici dvaju stale~a, ija je obiteljska svakodnevica u mnogome sli na, ali im je druatvena uloga toliko razli ita da to bitno utje e na njihovo mialjenje o zna enju obitelji. Gozze po inje od obitelji kao stupa druatva, da bi na kraju njezin autoritet podvrgao dr~avnoj vlasti, dok Kotruljevi, kao tipi ni pu anin, ostaje usredoto en na obitelj. Njegovo se razmialjanje o druatvenim odnosima, poslu i obitelji mo~e opisati kao "zlatna sredina". Oduaevljenje vlastitim pozivom nagnalo ga je na razmialjanje o ustroju obitelji i obiteljskim odnosima koji e tom poslu najbolje pogodovati. Voen ne osrednjoau, nego umjerenoau neophodnom za uspjeaan i miran ~ivot trgovca, on nalazi srednji put izmeu vlastele i sitnog puka, prakti nosti i svestranosti, ravnopravnosti i autoriteta, novih strujanja i tradicije, aktivnog ~ivota i kontemplacije.  Benedikt Kotruljevi, O trgovini i savraenom trgovcu, Dubrovnik, 1989, 407.  David Herlihy, Women and the sources of Medieval History, ed J. Rosenthal, Medieval Women and the sources of Medieval History, Athens, University of Georgia, 1990, 138.  Nicolђ Vito de Gozze, Governo della famiglia, Venetiis 1589.  Baldo Bogiai, Glavnije crte obiteljskoga pisanog prava u starom Dubrovniku, Rad JAZU V, 1868, 129. Irmgard Mahnken, Dubrova ki patricijat u XIV veku, SANU, knj. 340/1,2, Odelenje druatvenih nauka, knj. 36, Beograd 1960, 16-21. Usporedi: Zdenka Janekovi Rіmer, Rod i grad, Dubrovnik 1994, 27-29.  Janekovi Rіmer, Rod i grad, 31-33. Kotruljevi, O trgovini, 461-467. Duaanka Dini Kne~evi, Homo sui juris, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, XV, 1, 1972, 27-32.  Povijesni arhiv Dubrovnik (PAD) Testamenta notariae X, XV, 111-112'.  PAD, Test. not. IX, 82-82', 97-98, 118-119, 130'-132', 152'; X, 13'-14', 110-111', 112'-113', 133-135'; XI, 160'-161, 197-198; XII 62'-63, 89'-90, 191'-193, 193-194; XIV, 21-22, 68'-69', 70-71, 96-96'; XV 111-112'.  PAD, Liber croceus (LC), XXI, I, ca. 65.  Janekovi Rіmer, Rod i grad, 22-25, 93-97. Diane Hughes, Domestic Ideals and Social Behaviour, Evidence from Medieval Genoa, u: The Family in History, ed. Charles E. Rosenberg, University of Pennsylvania Press, 1975, 124-129. Christianne Klapisch, Michel Demonet, "A uno pane e uno vino". La famille rurale toscane au dщbout du XVe siшcle, Annales, E.S.C. XXVII, 1972, 877-886. Giorgio Zordan, I vari aspetti aspetti della comunione familiare di beni nella Venezia dei secoli XI-XII, Studi veneziani 8, 1966, 146-149.  Francis W. Kent, Household and Lineage in Renaissance Florence, The Family Life of the Capponi, Ginori and Rucellai, Princeton University Press, 1977, 258-262.  Janekovi Rіmer, Rod i grad, 22-25.  Gozze, Governo, 25, 40. Kotruljevi, O trgovini, 421. David B. Rheubottom, Genealogical skewing and political support: patrician politics in fifteenth-century Ragusa (Dubrovnik), Continuity and Change 9, 3, 1994, 382-384. Stanley Chojnacki, Measuring Adulthood: Adolescence and Gender in Renaissance Venice, Journal of Family History 17, 1992, 379. David Herlihy, Viellir р Florence au Quattrocento, Annales E.S.C., 6, 1989, 1347.  Rheubottom smatra da su muakarci odgaali ~enidbu izmeu ostaloga i zbog pravila da se sestre moraju udati prije brae, meutim, to nije temeljni razlog, jer mnogi i nakon toga odgaaju ~enidbu, a jednako se ponaaaju i oni koji nemaju sestara. David Rheubottom, Sisters First: Bethrothal Order and Age in Marriage in Fifteenth Century Ragusa, Journal of Family History 13, no. 4, 1988, 359-376. Branislav Nedeljkovi, Liber viridis (LV), SANU, Zbornik za IJK III, knj. XXIII, Beograd 1984. c. 237. PAD, Cons. Maius, IV, 22'-23. Gozze, Governo, 34.  LV, cc. 371, 478. PM I, 72'-73. PAD, Cons. Maius, IX, 243'-244, XI, 26-27. XII, 3, 34, 45; XXII, 158', 160. uro Kіrbler, Jakov Buni, Dubrov anin, latinski pjesnik (1469-1534), Rad 180, 1910, 70. Susan Mosher Stuard, A State of Deference: Ragusa/Dubrovnik in the Medieval Centuries, Philadelphia, University of Pennsylvannia Press 1992, 225.  Kotruljevi, O trgovini, 431-433. Janekovi R mer, Rod i grad, 55-76. PAD, Giustizieria, II, 30, 63'. Filip de Diversis, Opis Dubrovnika, Dubrovnik 1983, IV, XVII; 62-63.  LC, ca. 13. Janekovi Rіmer, Rod i grad, 59.  Stanley Chojnacki, Marriage Legislation and Patrician Society in Fifteenth-Century Venice, u: Law, Custom and the Social Fabric in Medieval Europe, ed. Bernard S. Bachrach, David Nicholas, Studies in Medieval Culture XXVIII, Medieval Institute Publications, Western Michigan University, Kalamazoo 1990, 163.  Kotruljevi, O trgovini, 407-409. Janekovi Rіmer, Rod i grad, 83-89. Susan Stuard Mosher, Dowry Increase and Increments in Wealth in Medieval Ragusa (Dubrovnik), Journal of Economic History, Vol. XLI, 4, 1987, 796. Stanley Chojnacki, Patrician Women in early Renaissance Venice, Studies in the Renaissance, 21, 1974, 189-191.  Kotruljevi, O trgovini, 413, 421. ? Usporedi: Margaret L. King, La donna nel Rinascimento, u: L'uomo del Rinascimento, a cura di E. Garin, ed. Laterza 1988, Roma Bari, 288-289, 294-295.  Kotruljevi, O trgovini, 411. Gozze, Governo, 22-23. Diversis, Opis Dubrovnika, IV, XVI, 61-62.  Kotruljevi, O trgovini, 409-417, 297-367, 389-403. Gozze, Governo, 36-37, 49. Usporedi: Christiane Klapisch Zuber, La donna e la famiglia, u: L'uomo medievale, Roma-Bari 1987, 343-349. Maria Consiglia de Matteis, La donna e la vita quotidiana nell'Italia tardo medievale, u: Frau und Spфtmittelalterlichen Alltag, Internationaler Kongress, Krems an der Donau, 2-5.X, 1984, 424.  Kotruljevi, O trgovini, 441-445. Janekovi Rіmer, Rod i grad, 107-108. Christiane Klapisch Zuber, L'enfance en Toscane au dщbout du XVe siшcle, Annales de dщmographie historique, 1973, 108-110.  Kotruljevi, O trgovini, 85-87, 89-91, 297-299, 313-315, 415-419.  Kotruljevi, O trgovini, 92-95, 317-327, 445-449.  Kotruljevi, O trgovini, 159.  Kotruljevi, O trgovini, 451-457. Governo, 1-2. Ljerka Schiffler Premec, Nikola Gu eti, Zagreb 1977, 40-41.  Kotruljevi, O trgovini, 395-403. Tenenti, Famille bourgeoise et idщologie au bas Moyen age, u: Famille et parentщ dans l'Occident mщdiщval, Rome 1977, 434-435. Usporedi: Holmes, The Humanism in Italy, u: The Impact of Humanism on Western Europe, ed. Anthony Goodman, Angus MacKay; Longman, London and New York, 1990, 122.  Gozze, Governo, 101, 119.  : ФЦиf–Ўђprf’Ъ!Ь!Ъ(Ь(ž+ +l-”-..D0F0,<.<PKRKжOиO:Z?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|}€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹Œ™Ž™C‘C’C“C”C•C–C—C˜C™CšC›–œ––žЦŸPPPP P PPPPPPPPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>P@PBPDPFPHPJPLPNPPPRPTPVPXPZP\P^P`PbPdPfPhPjPlPnPpPrPtPvPxPzP|P~P€P‚P„P†PˆPŠPŒPŽPP’P”P–P˜PšPœPžP PЂPЄPІPЈPЊPЌPЎPАPВPДPЖPИPМPОPРPТPФPЦPШPЪPЬPЮPвPдPжPиPкPмPоPрPтPфPцPшPъPьPюP№PђPєPіPјPњPќPўPPPPP P PPPPPPPPP<@P PD@P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6Pp@P:P<P|@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhзK3FзK3F§№q :ѓ !dь‹?џџZdenka Janekovi Istvсn Rіmer Istvсn Rіmerўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0pˆЌИамь  , 8 DPX`hтZdenka Janekoviцdden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц2tvMicrosoft Word 8.0@FУ#@КœU8jО@КœU8jО §№qўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ<ј hp|„Œ” œЄЌД М йт aѓ:ь‹Г  Zdenka Janekoviц Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{54048794-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š‹ŒŽ‘’“”•–—˜™š›œžŸ ЁЂЃЄЅІЇЈўџџџЊЋЌ­ЎЏАБўџџџГДЕЖЗИЙўџџџЛМНОПРСўџџџ§џџџ§џџџХўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF ˜мgОрOeX8jОЧ€1TableџџџџџџџџЉ7WordDocumentџџџџџџџџ&PSummaryInformation(џџџџВDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџКCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0pˆЌИамь  , 8 DPX`hтZdenka Janekoviцdden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0@FУ#@КœU8jО@BўkGjО§№qўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ<ј hp|„Œ” œЄЌД М йт aѓ:ь‹Г  Zdenka Janekoviц Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{54048794-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}$@PАа/ Ар=!А"А# $ %А PAGE 12 PAGE 13 PЬЮ"$DE‹ŒdeB"C"ў"џ" #Ё#8$:$š'œ'ш+ъ+œ.ž.і/ј/T0V0Т2Ф2T5V5Ю6а6”7–7G9H9r;t;њ;ќ;b<d<Ђ<Є<€=‚=??!?/?0?(P*P6P8PP@PBPNPPPTPVPXPZP\Pљ№љ№љ№љ№љ№љ№љшљ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љљсосйсососйсољ0JmH0J j0JUCJEHhnH j0JCJU CJhnH Fr;њ;b<Ђ<€=?!?"?#?$?%?&?'?(?)?*?+?,?-?.?/?0?(P@PXPZP\P§§§§§§§ћ§ћ§љ§љ§ћ§љ§§є§ыы§є&`#$„№џ„d ў [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r &)@Ђ1& Page NumberbИ  хeЯ"Ј#ы%+-/5Ы9&=Ѓ? BvD?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ\]^_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|}€‚ƒ„…†‡ˆ‰Š-Š.Š‹Œ™Ž™C‘C’C“C”C•C–C—C˜C™CšC›–œ––žЗŸИŸНŸПŸРŸТŸУŸФŸХŸЦŸЫŸЭŸЮŸаŸбŸвŸгŸмŸнŸоŸ@AAA A A@AAAA@AAA A"A$A&A(A*A,A.@0A2A4A6A8A:A<A>A@ABADAFAHAJALANAP@RATAVAXAZA\A^A`AbAdAfAhAjAl@nApArAt@vAxAzA|A~A€@‚A„A†AˆAŠAŒAŽAA’A”@–A˜AšAœAžA AЂAЄAІAЈAЊAЌAЎAАAВAД@ЖAИAМAОAРAТAФAЦAШAЪAЬAЮAв@дAжAиAк@м@оAрAтAф@цAшAъAьAю@№AђAєAіAј@њAќAў@AAAA A AAAAAA@^~@@\@@@<@A @D@@$@&A(@*A,@.@0@2@4@6@p@@:@<@|@@&PA(PA2PA6PA8PAP@D~@@F~@A@PAJPANPAPPATP@VP@H~@@J~@@XP@^~@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial#ˆаhзK3FKL3F§№q:ѓ!dь‹џџZdenka Janekovi Istvсn Rіmer Istvсn RіmerJ­ТЊ!k"kˆ€h _PID_GUIDтAN{54048794-D60C-11D2-82C0-88BA7Bўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0pˆЌИамь  , 8 DPX`hтZdenka Janekoviцdden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0@FУ#@КœU8jО@BўkGjОD17E10}џџџџџџџџ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~€