аЯрЁБс>ўџ gjўџџџhџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG П#jbjbjŽйŽй &tьГьГџ*Z џџџџџџ]   4д(ќќќ8H Tњttttttttртттттт$yєm†yќttttttќќtttttttќtќtрќќќќtрtltрќќрth юцк9jОtрZdenka Janekovi-Rіmer Sve opsade Dubrovnika Obitelj kao faktor druatvene sigurnosti U predindustrijskim druatvima ~ivot pojedinaca bio je organiziran unutar odreenih druatvenih grupa koje su propisivale pravila njegova ~ivota, a zauzvrat mu jam ile sigurnost i postojanost njegova druatvenog polo~aja. Srednjovjekovna su druatva ~elei o uvati sigurnost i druatveni red uklopila pojedinca u sustav zajednica na nekoliko razina: regija, grad, stale~, obitelj, susjedstvo, samostan, bratovatina (vjerska ili strukovna), trgova ka kompanija itd. Meu tim druatvenim grupama prvo i temeljno mjesto zauzimala je obitelj. Obitelj je u predindustrijskim druatvima bila prvo i glavno mjesto socijalizacije pojedinca, odreene strogim propisima koji jam e kontinuitet ustaljenih druatvenih odnosa, shvaanja i ponaaanja. Ona je odreivala na in ~ivota pojedinaca, njihove obaveze i ulogu, ne samo u kuanstvu, nego u druatvu uope. Pripadnost odreenoj obitelji zadavala je pojedincu mogunosti i granice njegova djelovanja u airoj zajednici. Organizacija vlasti u srednjovjekovnim je druatvima u velikoj mjeri po ivala na obitelji, a na njoj se temeljila i proizvodnja, prvenstveno u seoskim, ali i u gradskim sredinama. Obiteljski ~ivot ispreplitao se uvelike sa svim segmentima druatvenog ~ivota; privrednim, politi kim, ideoloakim i drugim. Sasvim je o igledna povezanost i sukladno druatveno djelovanje obitelji i gradske opine u svrhu u vraenja druatvenog reda, odnosno postizanja sigurnosti, neusporedivo zna ajnija nego ato je to danas slu aj. Opinska, kasnije republi ka vlast u Dubrovniku, po ivala je na jakoj i monoj patricijskoj obitelji kojoj je jam ila povlaateni druatveni polo~aj i monopol nad vlaau. Odnos tih dviju druatvenih zajednica bio je dvojak, jer je u nekim segmentima dolazilo do razmimoila~enja interesa. Nerijetko se dogaalo da su se grad i obitelj naali na suprotstavljenim stajaliatima. Poatujui zajedni ke interese, plemiki su se rodovi podvrgavali odreenoj disciplini, ali su u nekim slu ajevima davali prednost probitku vlastite obitelji. Patricijima nije nedostajalo rodoljublja i svijesti o potrebi podupiranja druatvenog ureenja, a time i autonomije opine, pa su u odreenim okolnostima bili spremni ~rtvovati pojedina ne interese za ra un opih. No, obitelj je ipak te~ila samostalnom djelovanju i nastojala sprije iti pretjerano uplitanje vlasti u svoje poslove. Primjetno je da su vlasteoske obitelji uglavnom poatovale zahtjeve vlasti kada se radilo o pitanjima uprave, sigurnosti i staleake diferencijacije. Stabilnost društvenog poretka, javni red i mir, te mjere osiguranja od opasnosti izvana nisu mogle biti dovedene u pitanje. U nekim su situacijama obitelji davale prednost vlastitim, posebnim interesima i zaobilazile ili kršile propise, ali nipošto ne ako bi to moglo ugroziti opstanak autonomije. Sukladnosti i razmimoila~enja izmeu obitelji i gradske zajednice, te doseg ovlaatenja potonje nad prvom, o ituju se u prvom redu u pravnom sustavu. Bra ni ~ivot i osobni odnosi u obitelji bili su uglavnom prepuateni regulaciji kanonskog prava i obi aja, ali je komuna propisivala na ela nasljeivanja i podjele imovine, odredbe o mirazu, te o o inskoj vlasti. Statutarno pravo je definiralo i osnovna obilje~ja obiteljske strukture i odnosa u skladu s vladajuim druatvenim redom. Zanimljivo je da je kodificirano obiteljsko pravo bilo opse~nije u privredno i druatveno razvijenijim komunama. Drugim rije ima, zadiranje vlasti u obiteljski ~ivot bilo je tim izrazitije ato je gradska opina bila politi ki i gospodarski ja a. Neke statutarne odredbe, kao i pravna praksa pokazuju da se je opina esto mijeaala i u pitanja koja su formalno potpadala pod jurisdikciju crkve. Zakonske odredbe nisu detaljno propisivale kakvi bi trebali biti odnosi u obitelji niti su odreivale ulogu pojedinih lanova. Time je, posredstvom svoga glavara, upravljala sama obiteljska zajednica. Ipak, vlast se je uplitala u mnoge stvari za koje bismo rekli da nikako ne spadaju na nju. Nije pretjerano rei da je gradska uprava ulazila u privatnost obitelji i pojedinca. To potvruju odredbe o ograni enjima vezanim uz raspolaganje imovinom i iznos miraza, o ~enidbi sa strancima ili pu anima, punoljetnosti, poslovanju osoba pod vlaau oca, uzdr~avanju udovica, sklapanju brakova i druge. Neke od tih odredbi, primjerice one o ograni enju iznosa miraza, bile su u suprotnosti s interesima obitelji. U estalost donoaenja takvih odredbi rje ito dokazuje da usprkos njihovoj rigoroznosti nisu polu ivale nikakve rezultate: u tom su pitanju posvema prevagnuli posebni interesi obitelji, dok su oni zajedni ki bili sasvim zanemareni. }enidbena politika bila je od presudne va~nosti za obitelj i u tome se nije poatovala nikakva intervencija vlasti. Druga iji je bio slu aj sa zabranama ~enidbe Dubrov ana sa stanovnicima Kotora, jer su te mjere bile uvjetovane politi kim okolnostima koje su mogle ugroziti sigurnost grada. Svaki puta kada bi se Dubrovnik i Kotor naali na suprotnim stranama u slo~enom odnosu snaga na Balkanu i u jadranskom zaljevu, propadali su bra ni ugovori izmeu kotorskih i dubrova kih obitelji. Najvei su problemi nastajali ako su rodbinske veze ve bile uspostavljene. Kada se radi o zabranama ~enidbe treba spomenuti i one uvjetovane staleakim kriterijima. Zabrana ~enidbe s Kotoranima u vrijeme ratova s vladarima iz zalea iju su vlast oni priznavali bila je u funkciji vanjske sigurnosti, a zabrana mijeaanja stale~a osiguravala je strukture vlasti i unutraanju upravu. Zbog va~nosti tih pitanja, komunalne su vlasti derogirale kanonske norme, prema kojima bi ovi brakovi bili dozvoljeni i valjani. Sli an primjer pru~aju i odredbe dubrova kih vijea o raspolaganju zemljom na novoste enim, politi ki osjetljivim podru jima. Ta se imanja nisu mogla otuivati niti dijeliti bez odobrenja Malog vijea, a vrijedila su i posebna na ela nasljeivanja.  Slo~eni upravni sustav dubrova ke opine nametao je velike obaveze pojedincima, esto na uatrb njihovih obiteljskih obaveza i trgova kih poslova. Bez obzira na to nisu smjeli odbiti povjerenu du~nost, osim ako bi to, na temelju opravdanih razloga, odobrilo Veliko vijee. U protivnom, slijedila je kazna, obi no nov ana i to vrlo visoka, a ponekad i zatvorska, jer se nipoato nije smjelo dopustiti da doe do nereda u funkcioniranju upravnog aparata. Obitelj se je tome prilagoavala svojevrsnom podjelom poslova izmeu svojih lanova. Ugledniji pripadnici nekog roda eae su vraili dr~avne slu~be, dok su se drugi posveivali trgova kim poslovima koji su zahtijevali izbivanje iz grada. Time su bili pomireni politi ki i gospodarski interesi. Opina se je uvelike mijeaala u imovinske odnose u obitelji, ato je omoguila zakonska regulativa statuta i drugih akata. Ovlaatenja vijea nad miraznom imovinom bila su iznenaujue velika. Opinski organi vraili su obaveznu procjenu tih dobara i nadzirali upravljanje njima. Bilo je nu~no atititi mirazni sustav, jer je on bio u temelju imovinskih odnosa uope, kao i nasljednog prava. Isklju ivanje ~ena iz gospodarskih djelatnosti bilo je u interesu rodova koji su na taj na in lakae sa uvali cjelovitost svojih posjeda. U tome su imali nesuzdr~anu podraku opine. Na isti na in, gradski su slu~benici upravljali i imovinom maloljetne djece bez roditelja. stjecanja punoljetnosti, odnosno do udaje, o djeci bez roditelja brinuli su tutori koje su imenovali sami roditelji ili gradska vijea. Javna je vlast vodila brigu o tome da se o uva imovina pupila i da se njome dobro upravlja. }eljeli su zaatititi interese maloljetnika i o uvati stabilnost druatvenih odnosa. Ovako sustavni nadzor nad imovinom osoba koje nisu imale pravo samostalnog poslovanja jasno pokazuje u kojoj je mjeri komunalna vlast atitila interese rodova, a kroz to stabilnost itave zajednice. Tu se joa jednom o ituje koliko su komunalna druatva bila prilagodljiva, nastojei u svakom slu aju i u svakoj situaciji nai rjeaenje koje je najbolje odgovaralo probitku zajednice ali i rodova koji su je inili. Normiranje obiteljskog ~ivota sa strane vlasti o ituje se ne samo u imovinskim, nego i u osobnim odnosima, od djetinjstva nadalje. Primjerice, nakon smrti roditelja djeca nisu nikada bila prepuatena sama sebi, niti proizvoljnoj brizi roaka, ve im je opina imenovala tutore koji su odgovarali za njihovu imovinu i odgoj. U dubrova koj opini su vrlo rano otvoreni i domovi za naho ad i siro ad. U tim su institucijama mogla biti smjeatena i djeca koju roditelji zbog siromaatva nisu mogli uzdr~avati, privremeno ili trajno. To je vrlo dobar primjer podrake koju je opinska vlast davala obitelji u kriznim situacijama u svrhu osiguranja unutraanjeg reda. Vlast je intervenirala u obiteljsku privatnost i u drugim slu ajevima kada je bila ugro~ena stabilnost obitelji. Primjerice, strogo je bilo zabranjeno sklapanje tajnih brakova, to jest onih brakova o kojima bi se sporazumjeli samo involvirani pojedinci, a ne dvije obitelji. Time se htjelo sprije iti samovolju koja je ugro~avala obiteljske interese, ali je predstavljala i veliku opasnost za itav grad, kako se ka~e u odredbi vijea. U svrhu u vraenja obiteljske strukture doneseni su zakoni koji su jam ili prava ocu obitelji i obavezivali ostale lanove na poativanje o inske vlasti. U slu ajevima osobito ~estokih sukoba izmeu roaka, opina je, na temelju svojih ovlaatenja, rjeaavala probleme arbitra~om. Takva briga dubrova ke uprave za stabilnost obitelji ukazuje na dosege njezine vlasti, ali i na va~nost obitelji kao temeljne jedinice gradske zajednice i va~nog imbenika reda i sigurnosti dubrova kog druatva. (O tome svjedo i i pravilo da se kod dodjele graanstva tra~ilo da se novi graanin doseli u grad sa svojom obitelji, jer je ona bila jamstvo njegove lojalnosti.) Upornost kojom je komunalna vlast nastojala nametnuti obitelji neka pravila i ~ilavi otpor koji je obitelj tome pru~ala u pojedinim slu ajevima, mogu navesti na pomisao o nesuglasju interesa tih dviju druatvenih grupa, ali, kretanje toga odnosa tijekom vremena pokazuje da ravnote~a nikada nije bila bitno poremeena. Bez obzira na interese vlastitog roda i obitelji patriciji su, a takoer i pu ani, imali svijest o posebnosti gradske opine koja je predstavljala viau razinu pripadnosti. Zanimljivo je primijetiti da su pojedinci koji su zauzimali visoke pozicije u gradskoj upravi, iz du~nosti prema svojoj slu~bi i iz graanske svijesti, donosili odluke i propise koji su mogli ugroziti neposredne interese njihove obitelji ili roda. Na elno se mo~e rei da su plemiki rodovi uvijek suraivali s opinskim vlastima i da su se te dvije druatvene zajednice meusobno podupirale, imajui brojne zajedni ke interese. Promialjeni ustupci s jedne i druge strane osiguravali su neophodnu politi ku i druatvenu koheziju. Usmjerenost tome cilju odr~avala je gotovo nepomuenu suradnju i podjelu, odnosno nadopunjavanje nadle~nosti izmeu gradske vlasti i najmonijih patricijskih rodova tijekom stoljea.  Z. Janekovi Rіmer, Obitelj u Dubrovniku od XIII. do XV. stoljea, u tisku (Historijski institut HAZU u Dubrovniku). Ista, Rodovski i rodbinski odnosi u dubrova kom druatvu od XIII. do XV. stoljea, Historijski zbornik XLV, 1992.  Dubrova ka opina je 1458. propisala ak i vrijeme trajanja zaruka. B. Nedeljkovi, Liber viridis, SANU, Zbornik za IJK III, knj. XXIII, Beograd 1984, 418-419.  Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272, MHJSM, vol. IX, Zagreb 1904, LXIV-LXVI. Liber viridis, 133-134, 325-327. G. remoanik, Spisi dubrova ke kancelarije I, (1278-1282), Zagreb 1951, 278. J. Lu i, Spisi dubrova ke kancelarije II (1282-1284), Zagreb 1984, 344.  I. Sindik, Komunalno ureenje Kotora od druge polovine XII do po etka XV stoljea, SAN, knj. CLXV, Istoriski institut, knj. I, Beograd 1950, 41, 71, 86-128. J. Lu i, Pomorsko-trgova ki odnosi Dubrovnika i Kotora u XIII st, Pomorski zbornik 6, 1968, 423-427, 436-441. Isti, Spisi dubrova kih bilje~nika III, Zagreb 1988, 145. J. Gelcich, Monumenta Ragusina, Libri reformationum, MSHSM, vol. XIII, tom II, Zagreb 1882, 312, 313; vol. XXVII, tom III, Zagreb 1895, 184, 222; vol. XXVIII, tom IV, Zagreb 1896, 163.  J. Gelcich, Monumenta Ragusina MSHSM, vol. IX, tom I, Zagreb 1879, 233; II, 265; III, 199, 288; IV, 38. M. Dini, Odluke vea Dubrova ke republike, knj. II, Zbornik za IJK, Od. III, knj. XXI, Beograd 1964, 113, 114. A. Solovjev - M. Peterkovi, Liber omnium reformationum civitatis Ragusii, knj. 1, Beograd 1936, 140, 141, 144-145. . Iznosi globe ponekad su bili vrlo visoki. Urzacije Crijevi je 1313. godine oglobljen s 500 perpera, jer je odbio ii u poslanstvo u Zadar. XI, Lamenta politica, I, De maleficiis, 1312-1313. 1, 56, fol. 28. Monumenta Ragusina I, 171, 177; II, 208, 271; III, 272.  Liber statutorum civitatis Ragusii, VIII/XLIII, 189. Liber viridis, 395-396, 419-420. Monumenta Ragusina, I, 64, 66, 93, 178; II, 81, 97-98, 100; III, 145. Odluke vea II, 92-93, 147, 273, 294, 480.  Liber viridis, 186-187. F. Radi, Knjiga o uredbama i obi ajima skupatine i obine otoka Lastova, MHJSM, VIII, Zagreb 1901, LXXV, 41; LXXVI, 42. Ќ Ђњ'ќ'`,b,М1О1F5H5< <єJіJvYxYzYžYdZlZF[H[в[ю[Š\Œ\Ž\ќ\P]j]’]Њ],^<^О^Р^Т^д^ќ_ `к`т`NabaРbТbФbиb”cЄctdЊd\e^ezfЂfg$gpgrgtgИgоgјg hDhЌhТhiii i6iFijj"j#jљ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љшљшљ№љшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљшљ№љшљшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљољCJOJQJhnH 6CJhnH j0JCJU CJhnH QЌЎА +Њ Р1–7jBPvYF[Š\О^Рb\epgijjjjjjjjjj§јјјјјјјјјјјјјјјјјјієієіђіђіd ўЌЎА +Њ Р1–7jBPvYF[Š\О^Рb\epgijjjjjjjj#j§ћћћћћћћћћћћћћћћћјћћћѕћ  jjj j!j"j#j§ћљћћєd ў$@PАа/ Ар=!А"А# $ %А [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r >B`2> Body Text $d ў5CJhnH ” At"чHО#g3шŠЄЅѓ§ЦY\g3tџџџџ #j6j#j79#j8џџ Istvсn Rіmer%C:\My Documents\Zdenka\Radovi\PEN.DOCџ@€ў*ў*\| ў*ў*t D D D DDDDDDDDDDDDDDDDDDD D!D"D#D$D%D&D'D(D)D*D+D,D-D.D/D0D1D2D3g3PPPP P PPPPPP0@PPPP P"P$P&P(P*P,P.P0P2P4P6P8P:P<P>P@PBPDPFPHPJPLPNPPPRPTPVPXPZP\P^P`PbPdPfPhPд@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialC1Letter Gothic#ˆаhсK3FсK3F8t#K!d‰+џџZdenka Janekovi-Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmerўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтZdenka Janekoviц-Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц2tvMicrosoft Word 8.0m@@v=Л9jО@v=Л9jО8t#ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aK‰+Г  Zdenka Janekoviц-Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487B2-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:ўџџџ<=>?@ABўџџџDEFGHIJўџџџLMNOPQRўџџџ§џџџUўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF yФ•мgОрЖїк9jОW€1Tableџџџџџџџџ;WordDocumentџџџџџџџџ&tSummaryInformation(џџџџCDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџKCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџm ,@ЈEўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтZdenka Janekoviц-Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0m@@v=Л9jО@HзGjО8t#ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aK‰+Г  Zdenka Janekoviц-Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487B2-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}Ќ Ђњ'ќ'`,b,М1О1F5H5< <єJіJvYxYzYžYdZlZF[H[в[ю[Š\Œ\Ž\ќ\P]j]’]Њ],^<^О^Р^Т^д^ќ_ `к`т`NabaРbТbФbиb”cЄctdЊd\e^ezfЂfg$gpgrgtgИgоgјg hDhЌhТhiii i6iFijj"j#j(t*t6tљ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љ№љшљшљ№љшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљшљ№љшљшљ№љшљшљшљшљ№љшљшљољзд0J j0JUCJOJQJhnH 6CJhnH j0JCJU CJhnH T$@PАа/ Ар=!А"А# $ %А PAGE 6 PAGE 5 6t8t:tt@tLtNtPtRtTtVtXtјѓј№ј№јѓј№ъ CJhnH 0J0JmH j0JU jjj j!j"j#j(t>tTtVtXt§ћљћћєћыыћє&`#$„№џ„d ў  [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r >B@2> Body Text $d ў5CJhnH &)@ЂA& Page Number” At"чHО#}3шŠЄЅѓ§ЦY\}3tџџџџ+ ™$yL&џ*ч+‰,Ѓ-Є/ђ0ќ1Х2X3Y3d3e3f3q3r3s3t3~3œ€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€ š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€  "%6tXt6;jXt79#j8џџUnknown Istvсn Rіmer %!џ•€!џ•€џџ Istvсn Rіmer%C:\My Documents\Zdenka\Radovi\PEN.DOCџ@€|  0„h„hp D D D DDDDDDDDDDDDDDDDDDD D!D"D#D$D%D&D'D(D)D*ў*џ*D+D,D-D.D/D0D1D2D3X3Y3^3`3a3b3c3d3e3f3k3m3n3o3p3q3r3{3|3}3@AAA A A@AAA@0@AAA@ A"A$A&A(A*A,A.@0A2A4@6A8A:A<A>A@@BADAFAHAJALAN@PARATAVAX@Dд@AvY@Z@\@^A`@b@d@f@h@д@@&tA(tA2tA6tA8tA:t@tAHtALtANtAPt@Rt@.д@@0д@@Tt@Dд@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialC1Letter Gothic#ˆаhсK3FNL3F8t#K!d‰+џџZdenka Janekovi-Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmer§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§ьЅСG П#jbjbjŽйŽй xьГьГџ*Z#џџџџџџ]ШШ4ќ($$$8LLL8„˜8( њшш(|~~~~~~$" є †Ђ†$Ђ$$И0$$|88$$$$|l|$$|Ќ С“оGjО8L|Root Entryџџџџџџџџ РF yФ•мgОС“оGjОq1Tableџџџџ;WordDocumentџџџџџџџџexSummaryInformation(џџџџ5Єџџџџџџџџ  !"#$%&'()*+,-./012345Zџџџџ8]џџџџџџџџ<=>?@ABўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ7\ўџџџ[џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџfi§џџџўџџџўџџџlmnoprksўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџ<мCompObjџџџџџџџџџџџџj0Tableџџџџџџџџџџџџœ џџџџџџџџџџџџm ,@ЈEўџџџ  !"#$%&'()*+,-./01234ўџџџ6789:;ўџџџ=>?@ABCўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ $d ў5CJhnH &)@ЂA& Page Number” At"чHО#}3шŠЄЅѓ§ЦY\}3tџџџџ+ ™$yL&џ*ч+‰,Ѓ-Є/ђ0ќ1Х2X3Y3d3e3f3q3r3s3t3~3œ€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€š@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€˜@€€ š@€€˜@€€š@€€˜@€€˜@€€š@€€˜@€€  "%6tXt6;jXt79#j8џџUnknown Istvсn Rіmer %!џ•€!џ•€џџ Istvсn Rіmer%C:\My Documents\Zdenka\Radovi\PEN.DOCџ@€|  0„h„hp D D D DDDDDDDDDDDDDDDDDDD D!D"D#D$D%D&D'D(D)D*ў*џ*D+D,D-D.D/D0D1D2D3X3Y3^3`3a3b3c3d3e3f3k3m3n3o3p3q3r3{3|3}3@AAA A A@AAA@0@AAA@ A"A$A&A(A*A,A.@0A2A4@6A8A:A<A>A@@BADAFAHAJALAN@PARATAVAX@Dд@AvY@Z@\@^A`@b@d@f@h@д@@&tA(tA2tA6tA8tA:t@tAHtALtANtAPt@Rt@.д@@0д@@Tt@Dд@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialC1Letter Gothic#ˆаhсK3FNL3F8t#K!d‰+џџZdenka Janekovi-Rіmer Istvсn Rіmer Istvсn Rіmerўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0tˆАМдр№  0 < HT\dlтўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq [$@ёџ$NormalmH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font6*@Ђё6Endnote ReferenceH*8&@Ђ8Footnote ReferenceH*,@,Header  Ц9r , @",Footer  Ц9r >B@2> Body TextZdenka Janekoviц-Rіmerden Istvсn RіmerviцstvNormalR Istvсn Rіmerviц3tvMicrosoft Word 8.0m@@v=Л9jО@HзGjО8t#ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎD hp|„Œ” œЄЌД М пт aK‰+Г  Zdenka Janekoviц-Rіmer Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{540487B2-D60C-11D2-82C0-88BA7BD17E10}