Naslov
Stranac u srednjovjekovnom Dubrovniku: između prihvaćenosti i odbačenosti
(Foreigners in medieval Dubrovnik: between acceptance and rejection)

Autori
Janeković Roemer, Zdenka

Izvornik
Radovi (Zavod za hrvatsku povijest) (0353-295X) 26 (1993); 27-38

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
srednji vijek; urbana povijest; stranac; Dubrovnik
(Middle Ages; urban history; foreigners; Dubrovnik)

Sažetak
Tema rasprave je kategorizacija stranog stanovništva na području Dubrovnika u srednjem vijeku. Odnos prema strancima bio je stupnjevan, ovisno o tome koliko su bili bliski dubrovačkim stanovnicima, u vjerskom, kulturnom, političkom i etničkom smislu. U odnosu prema strancima, sukobljava se, kao i u ostalim srednjovjekovnim komunalnim društvima, zatvorenost sredine u samu sebe i njezina potreba za trgovačkom i drugom komunikacijom sa svijetom izvan. Dubrovnik je prvenstveno prihvaćao one koji su mu mogli biti od koristi, ako su osnovni kriteriji bliskosti bili zadovoljeni. Trgovci i obrtnici iz Italije, Dalmacije, Grčke i drugih zemalja mogli su slobodno dolaziti u grad, naseljavati se, poslovati, pa su čak i sklapali bračne veze. Najugledniji među njima dobivali su dubrovačko građanstvo, što ih je činilo u svemu jednakima rođenim Dubrovčanima. Ostali stanovnici grada također su mogli slobodno živjeti i raditi. Prolaznici koji su samo privremeno boravili u gradu bili su izloženi pojačanom nadzoru, a isto tako i stanovnici iz zaleđa koji su zbog svog velikog broja mogli ugroziti demografsku sliku općine. S još većim oprezom, ali ipak, primani su pripadnici drugih vjera: Židovi, muslimani i drugi. Za heretike nije bilo mjesta ni pod kojim uvjetima. Mogućnost integracije u dubrovačko društvo bila je moguća, ali uz uvjet da se prihvate sve njegove norme. Razlikovanje od drugih služilo je prije svega određenju vlastitog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA