Naslov
Hrvatska u društvu znanja: prijepori i perspektive inovacijske politike
(Croatia in knowledge society: perspectives and dilemmas of innovatin policy)

Autori
Švarc, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Školska knjiga

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
162

ISBN
978-953-0-61263-1

Ključne riječi
Hrvatska; inovacijska politika; društvo znanja
(Croatia; innovation policy; knowledge society)

Sažetak
Knjiga nastoji pojasniti pojam i značaj inovacijske politike u kontekstu gospodarstva znanja, te koncept nacionalnog inovacijskog sustava koji sadrži mehanizme i instrumente ubrzavanja tehnološkog i inovativnog razvoja. Cilj je pružiti uvid u jednu alternativnu paradigmu razvoja društva prema gospodarstvu znanja koja se temelji na postavkama evolutivne i institucionalne ekonomije o endogenom rastu, novoj inovacijskoj paradigmi, te na inovacijskoj politici i konceptu nacionalnog inovacijskog sustava. Pri tom inovacijski sustav ima ulogu ideološkog diskursa ali i praktičnog mehanizma koji zagovara korištenje razvojno-istraživačkih i znanstvenih resursa, kako iz javnog tako i privatnog sektora, za razvoj gospodarstva kroz inovacije kao kapitalizirano znanje.Knjiga je potaknuta naglim usponom i rasprostranjenošću inovacijske politike koja proizlazi, bez sumnje, iz važnosti inovacije za stvaranje bogatstva i društvenog blagostanja. Stoga upravljanje inovacijama, a to je primarno zadatak inovacijske politike, jest najvažniji politički i gospodarski zadatak uopće. Koncept inovacijskog sustava za Hrvatsku predstavlja jednu alternativnu paradigmu razvoja čije perspektive su se otvorile s posrtanjem dosadašnje razvojne politike zasnovane isključivo na neo-liberalnoj tezi o tržišnoj samoregulaciji, laissez faire doktrini i tehnološkom razvoju spontanim djelovanjem tržišta, a praktično na privatizaciji i makroekonomskoj stabilizaciji. U prvom dijelu ove knjiga pruža se uvid u povijesni nastanak inovacijske politike od njenog nastanka 1970-tih godina do današnje prakse u sklopu Europske unije i ostalih zemalja kao i nastanak koncepta nacionalnog inovacijskog sustava. Također se nastoji objasniti nastanak gospodarstvo znanja, te se iznosi uloga znanja u gospodarskom razvitku od 2. industrijske ili znanstveno-tehnološke revolucije, te formiranje termina gospodarstva znanja iz pojma informacijskog društva zahvaljujući statističkim mjerenjima ulaganja u nematerijalne sektore proizvodnje u sklopu nacionalnih računa. U drugom dijelu prati se tranzicija znanstvenih sustava i politika kako bi se objasnio prijelaz od standardne znanstvene politike ka inovacijskoj politici, te od standardne interakcijske inovacijske politike ka sistemskoj inovacijskoj politici kao najnovijem konceptu. Iznose se i suvremenije kritike inovacijske politike kao i osnovni uzroci prijepora znanstvene i inovacijske politike, odnosno „ science push“ i „ technology push“ modela koji snažno uvjetuju razlike u pristupu razvoju i poticaju novih tehnologija. Zadnji, treći dio, posvećen je nastanku inovacijske politike u Hrvatskoj, njenim glavnim karakteristikama, učinkovitosti kao i perspektivama razvoja. Nastanak inovacijske politike i inovacijskog sustava smještava se u širi socio-kulturni kontekst i ističu se socio-kulturni faktori koji priječe u Hrvatskoj instaliranje inovacijske politike kao modela interakcije znanosti i poduzetništva. Zaključuje se da je tzv. „ društvena sposobnost“ za rast, koju su teorijski etablirali evolutivni ekonomisti, presudan moment za pre-orijentaciju hrvatskog društva ka gospodarstvu znanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA