Naslov
Mogućnosti proizvodnje i korištenja kobiljeg mlijeka
(Possibilities for production and usage og mare's milk)

Autori
Avrelio, Dolores ; Baban, Mirjana ; Mijić, Pero ; Antunović, Zvonko ; Ernoić, Miljenko ; Antunović, Boris

Izvornik
Krmiva : časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme (0023-4850) 51 (2009), 6; 343-350

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledno znanstveni članak, znanstveni

Ključne riječi
kobilje mlijeko ; kumis ; sušeno mlijeko u prahu
(mare's milk ; kumis ; milk powder)

Sažetak
Poznati su kemijski sastavi i hranidbena svojstva kobiljeg mlijeka u ljudskoj prehrani te mogućnosti njegove prerade u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajnijem svojstvom kobiljeg mlijeka smatra se nizak udio mliječne masti, te izuzetno visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselija (čak 28%) od kojih se sintetiziraju omega-6 i omega- 3 masne kiseline čija je vrijednost nezanemariva za ljudski organizam. Mlijeko kobila ima pozitivan učinak u ljudskoj prehrani jer zbog visoke razine sirutkinih proteina povećava opskrbu organizama esencijalnim aminokiselinama. Blagotvorno djelovanje kobiljeg mlijeka najučinkovitije je kada je mlijeko u svježem, prirodnom stanju bez prethodne obrade. Udio kazeina je puno manji od udjela albumina i globulina što ga čini lako probavljivim i lako se resorbira u krv. Cisterna vimena kobile volumena je samo 60 ml. Ipak, kobila je sposobna dati u prosijeku od 15 do 20 l mlijeka dnevno u 358 dana laktacije, a rekorderke su dale i po 28 l mlijeka dnevno. Dnevna količina proizvodnog mlijeka izražena prema tjelesnoj masi kobile iznosi od 2 do 3, 5 kg/100 kg žive vage. Sušeno mlijeko u prahu se miješa s toplom vodom i može se odmah konzumirati. Kumin se proizvodi od svježeg mlijeka specifičnom metodom vrenja koje se temelji na kombinaciji alkoholne i mliječne kiseline. Mogućnosti primjene kobiljeg mlijeka su mnogobrojne, ali se u Hrvatskoj za sada gotovo i ne koristi. Razlog je nedovoljna informiranost i educiranost, ograničenja uzrokovana standardom društva, te što kobilje mlijeko nije dovoljno eksponirano, iako se može primijeniti blagi porast zanimanja za njega. Zbog nedovoljnih informacija o ovoj temi, potrebno je izvršiti brojna znanstvena istraživanja. U Hrvatskoj se za sada mužnjom i prodajom kobiljeg mlijeka na ekstenzivan način bavi samo „ Farma Haber“ iz Rovinja. Osim visoke ekonomske isplativosti u proizvodnji kobiljeg mlijeka (jedna lita ima cijenu čak oko 20 € ), dakako je važnija činjenica da kobilje ima dokazano pozitivan učinak u liječenju i sprječavanju pojave velikog broja bolesti kod ljudi. To će mu omogućiti sve veću primjenu u budućem vremenu. Dobro su poznate njegove blagotvorna svojstva koja proizlaze iz kemijskog sastava, a velika mu je prednost što ne mogu podlijegati industrijskoj obradi (pasterizaciji), nego se može koristiti u izvornom obliku. U današnje vrijeme, u Europi su dostupni na bazi kobiljeg mlijeka i u kozmetičkoj industriji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

Napomena
Rad je usmeno prezentiran na 15. međunarodnom
savjetovanju Krmiva u Opatiji od 02.-05. lipnja
2008. godine.

POVEZANOST RADA