ࡱ> q` bjbjqPqP 4>::Fg ::: D  $!ررر84+2D:~~~~~~~$hX>}~~~~~~~x@@@~ ~~@~@@q~8 LC رX), 0A\:0 ~~@~~~~~"~~~~~~~+++Do$B+++o&: Pd Mr.sc. Snje~ana Mo ini Lorena Lazari, prof. Sveu iliate Jurja Dobrile, Pula Odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja ZADAE U ITELJA U `KOLI PO MJERI U ENIKA Sa~etak: Stavljanje u enika u srediate nastavnog rada, zajedni ko planiranje nastave i timski rad, iako ve desetljeima poznati pedagoako-didakti ki pristupi, zahtijevaju temeljite promjene u odgojno-obrazovnom sustavu. Od u itelja se o ekuje sposobnost obavljanja brojnih zadaa: od kreativne organizacije i voenja nastave, do refleksije o vlastitoj praksi, stru nog usavraavanja, sudjelovanja u istra~ivanjima, suradnje s kolegama, sa stru nom slu~bom, s rukovodstvom akole, s lokalnom zajednicom, itd. U ovom istra~ivanju ispitanici procjenjuju veinu opisanih zadaa kao jako va~nim. Meutim, profesionalizacija u iteljske struke tra~i da se precizno definiraju obvezni poslovi i zadae u itelja, za koje e oni preuzeti odgovornost i na osnovu kojih e biti nagraeni. Klju ne rije i: u itelj, zadae u itelja, u enik, akola po mjeri, profesionalizacija u iteljske struke UVOD Ideja o akoli po mjeri u enika nije nova. Zastupao ju je avicarski pedagog, Claparede (1931) u okviru pokreta "aktivne akole" na po etku XX stoljea. Joa je tada govorio: "Duh naae djece ne poatuje se niti koliko i njihove noge! Za njih se prave cipele po mjeri; kada e postojati akola po mjeri?" Inovacije raznih pravaca "aktivne akole" usmjerene na preobra~aj funkcije akole u pravcu ja anja njezine odgojne funkcije i stavljanja djeteta, njegove prirode, potreba i interesa u srediate pa~nje odgojno-obrazovnog procesa, nisu prodrle u masovnu akolsku praksu. Te~nja k realizaciji akole koja e omoguiti svakom u eniku spoznaju i razvoj osobnih potencijala u skladu s njegovom naravi i dan danas nije ostvarena. To potvruju injenice da talijanski pedagog, Baldacci smatra potrebnim objaviti knjigu "`kola po mjeri u enika" 2002. godine, a u Hrvatskoj najnoviji dokument o obrazovnim standardima u Hrvatskoj, popularni HNOS, postavlja kao imperativ ostvarivanje "akole po mjeri u enika". Ovaj je dokument izraen "s ciljem unapreivanja odgoja i obrazovanja i pretvaranja akola u zajednice koje u e, u kojima u enici usvajaju znanje i umijea korisna za ~ivot, u kojima u itelji i u iteljice u e u partnerskom odnosu s u enicima" ( HYPERLINK "http://www.mzos.hr" www.mzos.hr). Autori HNOS-a ne naglaaavaju ni rastereenje u enika, niti kvalitetu obrazovanja ve promjenu  paradigme , ato u ovom slu aju ozna ava nastavni rad u srediatu kojeg je u enik, timska nastava i zajedni ko planiranje nastave (`oljan, 2007). Takva akola predstavlja ugodu i zadovoljstvo za u enike, u itelje i ostale zaposlenike, ali tra~i i poveanu odgovornost za njezin razvoj. Zna enje pojma "akola po mjeri u enika" Prema Claparede-u (u Reale, Antiseri, Laeng, 1986), akola po mjeri u enika je akola koja ostvaruje funkcionalno obrazovanje zasnovano na potrebama i interesima u enika, na zakonima razvojne psihologije i na prirodnim na inima dje jeg u enja u djetinjstvu, igri i imitaciji. Cilj funkcionalnog obrazovanja je pomoi u eniku u pronala~enju adekvatnih reakcija na svoje prirodne i socijalne potrebe. Talijanski autor, Baldacci (2002), u skladu s osnovnom tezom gr kog filozofa, Protagore, " ovjek je mjerilo svih stvari", odreuje u enika kao mjeru za akolu. Po njemu, to je akola koja postavlja u enika i njegovu konkretnu povijesnu egzistenciju, kao obveznu uporianu to ku za osmialjavanje odgojno-obrazovnog procesa te kao temeljnu mjeru za vrednovanje istog. Autor tvrdi kako se princip "akola po mjeri u enika" odnosi na stupanj primjerenosti akolskog obrazovanja osobinama u enika i na mjeru u kojoj akola omoguava svakome od njih da se razvija i u i na zadovoljavajui na in. Na pedagoakoj razini taj princip tra~i osjetljivost na razlike meu u enicima u osobnim (kognitivnim i afektivnim) i socijalnim dimenzijama (obiteljski ambijent i socio-kulturni kontekst). Na didakti koj razini taj princip tra~i prilagoavanje nastave individualnim osobinama u enika putem organizacije konkretnih odgojno-obrazovnih intervencija. To podrazumijeva primjenu svih moguih oblika diferencirane nastave, bilo da se radi o individualizaciji ili o personalizaciji. Individualizacija se odnosi na primjenu nastavnih strategija iji je cilj zajam iti svim u enicima stjecanje temeljnih kompetencija predvienih u akolskom kurikulumu uz poativanje individualnih sposobnosti, stilova i ritma u enja. Personalizacija omoguuje svakom u eniku razvijanje osobnih talenata te podrazumijeva postizanje razli itih ciljeva za pojedinog u enika. Individualni pristup se susree s ozbiljnim teakoama u radu s brojnim razrednim skupinama. `to se ti e razli itih sposobnosti u enika, donekle je mogue izbjei poteakoe, organizacijom raznih oblika individualizirane nastave koji se odnose na dopunsku, dodatnu, izbornu i fakultativnu nastavu; dok u sklopu redovne nastave individualni pristup omoguuju grupni rad, radionice, problemska, projektna i terenska nastava. S obzirom na razli ite kognitivne stilove u enja i preferirane medije komuniciranja, po~eljno je uvesti u nastavu pluralizam metodi kih pristupa i koriatenih medija uz obvezno promialjanje o u eni kom stilu u enja. Personalizaciju je joa te~e ostvariti jer ne tra~i samo pluralizam nastavnih oblika i strategija, ve zahtijeva realnu mogunost izbora izmeu ponuenih opcija sadr~aja u enja, osvjeatenost o osobnim sposobnostima i sklonostima te adekvatan didakti ki kontekst. Hrvatski nacionalni obrazovni standard, "pratei pravce razvoja sustava odgoja i obrazovanja u svijetu" ( HYPERLINK "http://www.mzos.hr" www.mzos.hr), nastoji optimalno individualizirati i diferencirati odgojno-obrazovni proces prema razvojnoj dobi, sposobnostima, osobinama i mogunostima svakog u enika. To podrazumijeva prikladno postavljanje nastavnih ciljeva, viae izbornih, fakultativnih i slobodno ustrojenih programa, razli itost skupina i odjela, diferenciran metodi ki rad i fleksibilnu organizaciju odgojno-obrazovnog procesa sa ato viae kreativnosti. U enik postaje odgojni subjekt, prihvaen kao samosvjesni subjekt i sugovornik prema kojem se odreuje nastavni sadr~aj i primjenjuju oblici i metode rada. Staviti u enike u srediate nastavnog procesa zahtijeva, takoer, razvijanje i unapreenje umijea samostalnog u enja, stvaranje poticajnog okru~enja u akoli i mogunost koriatenja usluga savjetovanja stru nih suradnika. Takva je akola orijentirana na proces (`oljan, 2007) te se odnosi na postizanje uspjeha za sve (Juri, 2007). Zadae u itelja u akoli po mjeri u enika Pitamo se koje su uloge i zadae u itelja u akoli gdje je u enik aktivni nositelj svoga razvoja u poticajnom okru~enju. Prema HNOS-u u itelji su klju  uspjeha u obrazovanju, uporiana to ka o kojoj ovisi kvalitetno funkcioniranje akole. Oni prestaju biti davatelji informacija ili prenositelji znanja. Njihova je zadaa podupirati u enike u procesu izgradnje vjeatina i umijea, usmjeravati kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj u enika, pripremiti u enike za viae stupnjeve razmialjanja. U svom pozivu oni neprestano trebaju tra~iti nove na ine kreativnog pou avanja i znati se prilagoditi razli itim odgojno-obrazovnim situacijama. Od u itelja se o ekuje da se kriti ki odnose prema nastavnoj praksi, da rade suradni ki u zajednicama za u enje, a svojom nastavom da pridonose poveanju u eni kih kompetencija (Batarelo, 2007). Dakle, u te~nji da odgovori na izazove suvremenog druatva, "akola po mjeri u enika" tra~i promjenu uloge i profesionalnih zadaa u itelja. To je injenica s kojom se sla~u brojni autori kod nas i u svijetu (Previai, 2003; Mijatovi, 2003; Baldacci, 2002; Fumarco, 2006; Meazzini, 2007), no joa uvijek nisu precizno definirane zadae u iteljske struke, kao ni redoslijed njihove va~nosti. Kako bismo se ato viae pribli~ili profesionalizaciji u iteljske struke neophodno je prijei iz razine teorijskih ili ak ideoloakih ili demagoakih izjava o slo~enim dimenzijama u iteljske profesije na razinu prakti ne operativnosti. Najviae razraenih modela o zadaama koje u itelj treba obnaaati sadr~i literatura posveena njihovom vrednovanju. U skladu s postavljenim ograni enjima ovog rada prezentirat emo samo tri modela u iteljskih poslova grupiranih po podru jima, bez nabrajanja pojedinih zadaa i indikatora za praenje i vrednovanje njihove realizacije. Sljedei modeli iz '90-ih godina nastali su kao analiza u iteljskih poslova, dokazujui da je mogue odrediti konkretne profesionalne obveze u itelja ime se doprinosi profesionalizaciji ove djelatnosti. Kyriacou-ov model (1995 u: Meazzini, 2007) je orijentiran na jezgru u iteljske profesije i sadr~i sljedea podru ja: programiranje i pripremanje nastave, metodi ka obrada nastavnih sadr~aja, izvoenje nastave, promoviranje pozitivnog razrednog ozra ja, odr~avanje discipline, vrednovanje i ocjenjivanje napredovanja u enika, samoevaluacija. Wragg (1993 u: Meazzini, 2007) daje podjednaku va~nost dimenzijama razli ite te~ine ato ote~ava identifikaciju dominantnih obveza unutar ove profesije. Njegov model sadr~i sljedea podru ja: eti ko voenje u enika, upravljanje didakti kim materijalima, strukturirano voenje razgovora, praenje postignua u enika, odr~avanje discipline u razredu, planiranje i programiranje, vrednovanje uspjeanosti nastavnog procesa. Zajedni ki elementi ovih modela su zadae u itelja koje se odnose na programiranje i pripremanje nastave, upravljanje razredom, metodi ka obrada nastavnih sadr~aja, praenje i vrednovanje u eni kih postignua, odnosno tradicionalni u iteljski poslovi. U oba slu aja, zanimljivo je da se radi o pokuaajima prenoaenja u iteljske profesionalnosti iz razine ideoloake zamisli na razinu prakti ne operativnosti. Mnogo slo~eniji je Beerens-ov (2000) model, a sadr~i sljedea podru ja: podru je: Programiranje i pripremanje 1.a. Vladanje akademskim znanjima i pedagoako-didakti kim umijeima 1.b. Poznavanje u enika 1.c. Izbor metodi kih ciljeva 1.d. Poznavanje raspolo~ivih resursa 1.e. Programiranje dosljednih nastavnih aktivnosti 1.f. Vrednovanje uspjeanosti u enja 2. podru je: Razredno ozra je 2.a. Stvaranje sredine u kojoj vlada poatovanje i povjerenje 2.b. Postizanje kulture ponaaanja primjerene procesu u enja 2.c. Upravljanje nastavnim strategijama i postupcima u razredu 2.d. Upravljanje ponaaanjem u enika 2.e. Organizacija fizi kog prostora 3. podru je: Nastava 3.a. Jasna i precizna komunikacija 3.b. Koriatenje tehnika za voenje razgovora i poticanje rasprave 3.c. Uklju ivanje u enika u nastavni proces 3.d. Pru~anje povratne informacije u enicima 3.e. Fleksibilnost i sposobnost prikladnog reagiranja 4. podru je: Profesionalne du~nosti 4.a. Promialjanje o vlastitom nastavnom iskustvu 4.b. Bri~ljivo registriranje podataka 4.c. Komunikacija s obiteljima u enika 4.d. Doprinos akoli i airoj zajednici 4.e. Profesionalni razvoj 4.f. Profesionalno ponaaanje U odnosu na prethodne modele razraene su nove zadae u iteljske profesije, koje, pod utjecajem vanjskoga svijeta, postepeno zauzimaju sve veu va~nost. Uz funkciju stru njaka za pou avanje, tipi nu za tradicionalno shvaanje u iteljeve uloge, javljaju se i ja aju nove socijalne i odgojne uloge i odgovarajue zadae. Meutim, joa uvijek nedostaju mnoge funkcije koje uz u itelja-pou avatelja, ine sastavni dio suvremenih profesionalnih aktivnosti u itelja, kao npr. odgojitelj, animator, instruktor, savjetnik, trener, itd. (Moscato, 2008). Te~iate u iteljevog djelovanja, nekada koncentrirano gotovo isklju ivo na nastavu i potrebe nastave, airi se na druga podru ja, isto tako va~na kao i nastava: suradnju s kolegama, sa stru nom slu~bom, s ravnateljem/icom, s roditeljima u enika, s administrativnom slu~bom, s predstavnicima aire druatvene zajednice, itd. u cilju zajedni kog ostvarivanja individualizacije i personalizacije nastave. Kontinuirano poveavanje uloga i poslova koji se o ekuju od u itelja navodi na razmialjanje o nesrazmjernosti viaestrukih zadaa koje pred u itelje postavlja socijalni i odgojno-obrazovni kontekst u kojem djeluju, s realnim mogunostima koordinacije i realizacije tih zadaa. U talijanskoj literaturi (Fumarco, 2006; Moscato, 2008) javlja se ideja o rastereenju u itelja i podjeli funkcija meu specijaliziranim stru njacima za razli ita podru ja, ato povla i za sobom potrebu zapoaljavanja novih suradnika u odgojno-obrazovnom procesu, posebno stru njaka zadu~enih za izvannastavne aktivnosti, ali i za pomo u zadovoljavanju odgojno-obrazovnih zahtjeva u enika s posebnim potrebama. Time se mo~e doprinijeti stvaranju ne samo akole po mjeri u enika ve i po mjeri u itelja. Metodologija istra~ivanja i osnovne zna ajke ispitanika U ovom istra~ivanju smo poali od teorijskih razmialjanja o u iteljskim zadaama u suvremenoj akoli. Cilj provedenog istra~ivanja bio je ispitati stavove u itelja ni~ih i viaih razreda osnovne akole o dominantnoj va~nosti razli itih u iteljskih zadaa. U anketnom upitniku, pripremljenim za tu svrhu, ispitani su stavovi u itelja o u iteljskim zadaama vezanim za nastavu; za organizacijske poslove; za osobno stru no usavraavanje; za voenje pedagoake dokumentacije; za suradnju sa stru nom slu~bom; za suradnju s kolegama; za suradnju s roditeljima; za suradnju s administrativnom slu~bom; za suradnju s lokalnom zajednicom. Svrha ovog opse~nog upitnika bila je, takoer, ponuditi u iteljima svojevrstan popis njihovih profesionalnih zadaa kako bi se iz njihovih procjena moglo utvrditi da li neke od njih ne smatraju od velike va~nosti. Instrument se sastojao od tvrdnji kojima je pridru~ena ljestvica Likertovog tipa na kojoj su ispitanici vrednovali svoj izraz slaganja  neslaganja sa svakom tvrdnjom koristei se skalom: 1) izrazito malo va~na, 2) malo va~na, 3) osrednje va~na, 4) jako va~na, 5) izrazito jako va~na. Upitnici su primijenjeni na ciljanom uzorku u ijem je sastavu bilo 120 u itelja osnovnih akola s nastavom na hrvatskom odnosno talijanskom jeziku u Istri. Od toga 69 ispitanika su u itelji ni~ih razreda a 51, u itelji viaih razreda. Svim ispitanicima osigurana je povjerljivost pri upotrebi njihovih osobnih podataka te je ispunjavanje upitnika bilo anonimno u smislu da se nisu tra~ila imena i prezimena ispitanika. Rezultati istra~ivanja i rasprava Sudei prema dobivenim prosje nim vrijednostima, u itelji procjenjuju veinu opisanih zadaa kao jako va~nim. Na prvom mjestu po procjenjenoj va~nosti su svakako tradicionalne zadae povezane s nastavom, bilo da se radi o neposrednom radu s u enicima, planiranju, programiranju i pripremanju za nastavu ili voenju pedagoake dokumentacije. Tablica 1: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti u iteljskih zadaa u procesu usvajanja znanja i vjeatina Zadae u itelja u neposrednom radu s u enicima  usvajanje znanja i vjeatinaMSDPrenoaenje znanja predvienog nastavnim programom.4.19.71Osposobljavanje u enika za razumijevanje nau enih sadr~aja.4.64.61Razvijanje vjeatina argumentiranog i kriti kog mialjenja. 4.48.63Razvijanje vjeatina kreativnog mialjenja.4.58.57Razvijanje komunikacijskih vjeatina u enika.4.66.53Osposobljavanje u enika za primjenu nau enih znanja i vjeatina u poznatim situacijama.4.62.55Osposobljavanje u enika za primjenu nau enih znanja i vjeatina u nepoznatim situacijama.4.55.61Osposobljavanje u enika za samostalno u enje.4.73.50Razvijanje sposobnosti za osvjeaivanje vlastitih postupaka i djelovanja.4.47.63 U direktnome radu s u enicima od posebne va~nosti su procjenjene sljedee zadae (tab.1 i 3): promicanje pozitivnih osobina li nosti (M=4.78), promicanje eti kih vrijednosti (M=4.75), osposobljavanje u enika za samostalno u enje (M=4.73), razvijanje komunikacijskih vjeatina u enika (M=4.66), osposobljavanje u enika za suradnju s ostalim u enicima (M=4.66), osposobljavanje u enika za razumijevanje nau enih sadr~aja (M=4.64). U kategoriji tvrdnji o usvajanju znanja i vjeatina, najni~e je procjenjena zadaa prenoaenja znanja predvienog nastavnim programom (M=4.19). Iz navedenih rezultata vidljivo je da ispitanici daju veu va~nost odgojnim zadaama u odnosu na obrazovne, ato nimalo ne udi jer akola sve eae preuzima odgojnu ulogu umjesto obitelji. Nadalje, u kategoriji vrednovanja postignua (tab.2), ispitanici procjenjuju va~nijim vrednovanje sposobnosti razmialjanja i logi kog zaklju ivanja (M=4.37) u odnosu na provjeravanje i vrednovanje samih rezultata u enja (M=4.18). Tablica 2: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti u iteljskih zadaa u procesu vrednovanja postignua Zadae u itelja u neposrednom radu s u enicima  vrednovanje postignuaMSDProvjeravanje i vrednovanje rezultata u enja.4.18.72Pripremanje u enika za ~upanijska i dr~avna takmi enja.3.64.99Vrednovanje aktivnosti u enika u nastavnom procesu. 4.13.74Vrednovanje sposobnosti razmialjanja i logi kog zaklju ivanja u enika.4.37.72Uklju ivanje u enika u proces ocjenjivanja. 4.13.75Osposobljavanje u enika za samovrednovanje.4.21.66Ispitanici nisu baa skloni pripremati u enike za ~upanijska i dr~avna natjecanja (M=3.64), ali smatraju jako va~nim osposobiti u enike za samovrednovanje (M=4.21) i uklju ivanje u proces ocjenjivanja (M=4.13). Iz odgovora je vidljiv zna ajan pomak u poimanju va~nosti ciljeva u enja s usvajanja injeni nih znanja na ovladavanje proceduralnim sposobnostima i umijeima. Tablica 3: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti u iteljskih zadaa u procesu razvoja socio-afektivne osobnosti u enika Zadae u itelja u neposrednom radu s u enicima  poticanje razvoja afektivnih i socijalnih obilje~ja u eni ke osobnosti MSDPoativanje prava u enika i osjetljivost na njihove potrebe i interese.4.41.60Promicanje pozitivnog mialjenja u enika o sebi.4.59.57Poticanje u enikove motivacije za u enje.4.59.56Promicanje pozitivnih osobina li nosti (iskrenost, strpljivost, lojalnost, ustrajnost, skromnost i dr.)4.78.44Osposobljavanje u enika za nenasilno rjeaavanje sukoba.4.75.49Osposobljavanje u enika za suradnju s ostalim u enicima. 4.66.49Promicanje vrijednosti (poatenje, pravednost, ravnopravnost, tolerancija, solidarnost, poativanje drugih, itd.)4.75.47Promicanje zaatite okoliaa i odr~ivog razvoja. 4.28.72Prenoaenje znanja i razvijanje vjeatina potrebnih za aktivno sudjelovanje u demokratskom odlu ivanju.4.23.77S obzirom na najviae srednje vrijednosti u poticanju razvoja afektivnih i socijalnih obilje~ja u eni ke osobnosti (tab.3), rezultati indirektno pokazuju da se ispitanici sla~u s idejom vodiljom HNOS-a kao i pedagoga aktivne akole s po etka XX stoljea, da je zadaa u itelja: "stvoriti akolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara akoli" (Neill, 1990:20). Razvoj pozitivnih osobina li nosti te njegovanje demokratskih odnosa i moralnih vrijednosti va~nije je od postizanja obrazovnih rezultata. U kategoriji planiranja i programiranja nastave (tab. 4), svakodnevne pripreme zauzimaju mjesto najva~nije procjenjene zadae (M=4.50), zatim slijedi 0\H L ` > @ P J   L N  XZ\^`,.0<ºʺʲʲhQzh 5 hhhQzhhohh5 h95hQzh6hQzhl6hQzhQz6hQzhQz5 hQz6 h96 h6 h>6hh6 h5h h 5 h 5hlh 30\J L N ^`.0<>BD$ & Fdha$gd6 $dha$gd6$dh`a$gd{!$a$gd $a$gd>$a$gd gd $a$gd gd j~&*,.DFHJ"F &(*@BD !(!~!!F"""4#b#՜hhqhLshi.h65h{!h hThq&0Jjhq&U hq&hq&hq&jhq&Uh0jh/0JUh/h7"h=hyhUhi( h h huh h64 2;;p;r;GK>LLLM2MMM2ObO$ & Fdha$gd[= $dha$gdsE$ & Fdha$gdsE$dh`a$gdd $dha$gdd$ & Fdha$gdd $dha$gd6$dh`a$gd6b#x#######\$p$~$B&Z&&''''`*|*++0-2-P----*.2.d....."/0000$1V1X1l1x11202|2222233333444$4&49ȤȠhBmJhdh'jhE 0JjhE UhE jhE UhZh]Q"hHNhRwhhl( h2Ah;hi.hXhhLsh{!hMWt?9<:>:L:\::;;;;p;;;;0<^<b<<<===F=J=P=J?L?h?p???n@AABjBlBBBCC0DDDDFGGG8HXHrHHH8JJKK K,K6Kٱٹٱ٭h hsEh+h[=h/#h+PhuhE hvhVhHhlhhF%h{!h%hjzh;hdhd5hQzhdhF hdhdh<6K8KZKKKKKKMMMNN0O2OP(P*P@QLQNQPQPR~RSTTUUUUV.WWW.YXYYYY8Z|[[[.^:^^^^__\__J`L`N``````ɽɹɹݹ h'h'hh'hs$hy h8z/h8z/5h8z/h+Ph;h;5h;h;h 5h hhuhhdh[=hsEh/#h h h \\\H]]]>k@kkk~twx & Fgd4 dh`gdw$dh`a$gdJj $h^ha$gd& $ & Fa$gd& 7$8$H$gd& $dha$gdG $dha$gd;``` a adaaaabbzbbbbbb.cddd(e,eVeef f,f6fffhffffk@krktkkkkl@lPlvllἴhh4h& h&5\hwhw5h$h$h$5 h&aJhmhhkh3hph htBhtBhGhP hPhPhtBhh'h:lBmZmmmmmm2n`npnnnnnnnooVoXo^orotooooooopLpNpPppppprrprrrpssssttt*t4tHtRtxtzt|tuu uuNvxxJxxzzz{Ŀɸhx>h .6 hh-h . h5 h45h4h45hP hThThTh4h`0hh^hh4hh&Exz{h|l|r|$$&`#$/Ifa$gdsh$$&`#$/Ifa$gdshxx$&`#$/Ifgd^.gd . $`a$gdw{{{*|f|h|l|r|t||||||f}n}p}v}z}}}}~~X~`~b~h~l~~~~~~NVXκypypypypjypypjypypypypyp h CJhh-h CJ h CJhh-h CJaJ h .CJhh-h .CJaJhh-h .CJhh-h .5\hh-h .5CJ\&h^.h .5CJOJQJ\^JaJ h^.h CJOJQJ^JaJ h^.h .CJOJQJ^JaJhx>h .6CJ hx>6)r|t||||n\GG$$&`#$/Ifa$gdsh$&`#$/Ifgdshkdj$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4||f}p}x}n\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kdM$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4x}z}}}~lZEE$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd"$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4~~X~b~j~n\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4j~l~~~~n\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4~~lZEE$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd$$Ifl4FFX #@ 6`0H$    4 laf4NX`n\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd~$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4X^bƀȀ΀Ҁfnpvz|8ւDZƃ4J҄Ԅ؄8xڅfh246HLFH؊ǻǴuh^.h^.56CJaJhx>hx>6CJhx>hx>6 hh-hx>hx>hwhFhO{hc6hc hR<h .hR<hR<6hR< hR<hR<hT# hF5hFhF6 hFhF hR<5 h CJhh-h CJ h CJ.`bȀЀn\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kdS$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4ЀҀfpxn\GG$$&`#$/Ifa$gd $&`#$/Ifgd kd($$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4xz|h46H؊nlaYTT>xx$&`#$/Ifgd^.gdx>dhgdOE $dha$gdR<kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4؊܊@JD2$&`#$/Ifgd^.kd $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd^.$$&`#$/Ifa$gd^.؊܊@HJPTċ̋΋ԋ؋BJLRVPRZ\bfƍȍ΍ҍr`̐Аֹ̑ᵭhUh$6hUhx>6 hh-hx>hx> hFhFhT#hO{hO{6hO{hh-h^.B*CJaJphh^.CJaJ h^.CJhh-h^.CJaJhh-h^.CJhh-h^.5\hh-h^.5CJ\3JRTċ΋֋YG$&`#$/Ifgd^.kd $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd^.֋؋BLTn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4TVn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kdm $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4R\dnU@@$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/If[$\$gd^.kdB $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4dfȍЍn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4Ѝҍnca\Fxx$&`#$/Ifgd^.gdU $dha$gdR<kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4RxВ\dflp@HJPTĕ̕ΕԕؕLTV\`@HJPTėȗƺơơơơơơơơơhFhOECJaJhOE h^.CJhh-h^.CJhh-h^.5\hh-h^.5CJ\hh-h^.CJaJh$56CJaJh^.56CJaJh^.h^.56CJaJhUhx>6CJ9D2$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd^.$$&`#$/Ifa$gd^.YG$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd^.\fnn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4np@JRn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd\$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4RTĕΕ֕n\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd1$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4֕ؕLV^n\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4^`@JRn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4RTƗn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4Ɨȗn\GG$$&`#$/Ifa$gd^.$&`#$/Ifgd^.kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf402Bnc[[VVD$&`#$/Ifgdshgdx>dhgdc $dha$gdUkdZ$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4Λ@ >Ν:^n.02DH@B½³xodht*hx>CJaJhh-hx>CJhh-hx>5\hh-hx>5CJ\&h;Nhx>5CJOJQJ\^JaJ h;Nhx>CJOJQJ^JaJh>Ohx>6CJ hx>6h>Ohx>6 hh-hx>hx>h'xhUhOEhc6hwhchT#hOEh'xhOE6"izrada didakti kog materijala (M=4.46), dok su godianje (M=4.05) i mjese no (M=4.17) planiranje i programiranje na neato ni~oj skali procjene va~nosti. Tablica 4: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti zadaa planiranja i programiranja u osnovnoj akoli Zadae planiranja i programiranja nastave MSDGodianje planiranje nastave.4.05.88Mjese no planiranje i programiranje nastave.4.17.87Dnevno (svakodnevno) pripremanje za nastavu. 4.50.68Izrada didakti kog materijala (nastavni listii, ilustracije, PowerPoint prezentacije, zadaci objektivnog tipa, ...)4.46.58Planiranje izvannastavnih i izvanakolskih aktivnosti.4.13.70Planiranje slobodnih aktivnosti.4.02.80 Prema naaem mialjenju, godianje planiranje je malo zapostavljeno u odnosu na mjese no iako ima ogromnu va~nost za uravnote~enost postavljenih odgojno-obrazovnih ciljeva i nabavljanje potrebnih nastavnih resursa. Iz dobivenih prosje nih vrijednosti mo~emo zaklju iti kako je za ispitanike organizacijska kultura (tab. 5) u itelja izrazito va~na u osmialjavanju ugodnog i poticajnog razrednog ozra ja (M=4.63), zatim u organizaciji dodatne nastave za darovite u enike (M=4.37), i dopunske nastave za u enike s poteakoama u u enju (M=4.25). Nadalje, jako su va~ne i zadae upoznavanja u enika s kunim redom akole (M=4.32), organizacija izvanu ioni ke nastave (M=4.29) i raznih susreta s roditeljima (M=4.21). Tablica 5: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti organizacijskih zadaa u osnovnoj akoli Organizacijske zadae u itelja MSDOrganiziranje dopunske nastave za u enike s poteakoama u u enju.4.25.74Organiziranje nastavnih aktivnosti za u enike s prilagoenim programom.4.22.73Organiziranje dodatne nastave za darovite u enike.4.37.72Organiziranje nastavnih aktivnosti za darovite u enike tijekom nastavnog procesa.4.13.79Upoznavanje u enika na po etku akolske godine s kunim redom akole.4.32.70Organizacija ugodnog i poticajnog razrednog ozra ja.4.63.55Organizacija izvanu ioni ke nastave (integrirana nastava, terenska nastava, izleti).4.29.70Planiranje i organiziranje raznih susreta s roditeljima (roditeljski sastanci, individualni razgovori,...).4.21.74 Organizacijske sposobnosti dio su novih kompetencija koje se tra~e od u itelja kako bi se oja alo njihovo sudjelovanje u ~ivotu i radu akole kao slo~ene organizacije u kojoj svaki lan odgovorno obavlja svoja zadu~enja. To za sobom povla i sposobnost uspostavljanja pozitivnih, poticajnih i konstruktivnih meusobnih odnosa sa svim djelatnicima akole, s roditeljima i predstavnicima lokalne zajednice. `to se ti e akolske dokumentacije (tab.6) ispitanici procjenjuju jako va~nim voenje temeljne pedagoake dokumentacije (M=4.03), te ispisivanje u eni kih dokumenata o akolskom uspjehu (M=4.02). Tablica 6: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti poslova voenja pedagoake dokumentacije u osnovnoj akoli Zadae voenja pedagoake dokumentacije MSDVoenje temeljne pedagoake dokumentacije (imenik, dnevnik, mati na knjiga). 4.03.98Voenje zapisnika o popravnim ispitima.3.651.07Upisivanje dogaaja u godianjak akole.3.531.05Ispisivanje u eni kih dokumenata o akolskom uspjehu (svjedod~ba, u eni ka knji~ica, pohvalnica).4.021.04Voenje zapisnika na sjednicama U iteljskog vijea.3.411.21Voenje pregleda rada izvannastavnih aktivnosti.3.601.07Voenje dokumentacije u enika s posebnim potrebama.3.841.00 Popunjavanje svih ostalih oblika pedagoake dokumentacije na ni~oj je skali procjene va~nosti. Iz toga zaklju ujemo kako pretjerano naglaaene administracijske zadae zamaraju u itelje jer im oduzimaju mnogo dragocjenog vremena te im daju osjeaj da se a~urnost i sistemati nost u admnistrativnim poslovima pisanja izvjeaa i bilje~enja podataka o njihovom radu, viae cijeni od samog nastavnog rada, iako je na papiru mogue prikazati i potpuno nerealno stanje. Izmeu ostalog, administrativne poslove, koji nisu direktno vezani uz nastavu, kao voenje zapisnika, upisivanje podataka u godianjak akole i sli no, moglo bi se povjeriti i drugom akolskom osoblju i tako rasteretiti u itelje. Zadae cjelo~ivotnog u enja i profesionalnog usavraavanja (tab.7) ispitanici su procjenili kao jako va~ne. Na viaoj skali procjene je zadaa samostalnog stru nog usavraavanja (M=4.34) u odnosu na sudjelovanje na stru nim aktivima i seminarima (M=4.23) ato ukazuje na potrebu u itelja da samostalno odlu e sadr~aj i oblik vlastitog stru nog usavraavanja. Tablica 7: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti zadaa profesionalnog razvoja u osnovnoj akoli Zadae profesionalnog razvoja MSDRedovito stru no usavraavanje (sudjelovanje na seminarima, stru nim aktivima). 4.23.66Unaprjeenje u struci (u itelj mentor, savjetnik...)3.70.89Rad u istra~iva kim projektima (ekoloaki, povijesni,...).3.72.85Samostalno stru no usavraavanje (praenje literature, pohaanje te ajeva i sl.).4.34.68Analiza i samovrednovanje postignua ostvarenih u odgojno-obrazovnom radu.4.14.77 Va~nom smatraju i zadau analize i samovrednovanja osobnih profesionalnih postignua (M=4.14) ime pokazuju osvijeatenost o neizbje~noj potrebi refleksije u tijeku i nakon nastavnog rada. Ne smatraju jako va~nim sudjelovanje u istra~iva kim projektima (M=3.72), niti trud za unapreenje u struci (M=3.70). Teako je rei da li time ukazuju na stanovitu nezainteresiranost za ove oblike rada, ili ih do~ivljavaju samo kao dodatno nepotrebno optereenje. Individualisti ki pristup u iteljskoj profesiji je u suprotnosti s novim saznanjima o efikasnim na inima funkcioniranja slo~enih organizacija kao ato je akola. Mnogi stru njaci se sla~u da bi akola trebala biti suradni ka zajednica koja poti e na prihvaanje zajedni ki postavljenih ciljeva te zajednica koja u i iz svojih pogreaaka i sposobna je poboljaati svoje usluge (Fumarco, 2006). U postizanju tako ambicioznog cilja neophodna je vrsta organizacijska kultura koju ne mogu postii individualisti ki orijentirana, nedosljedna ili ak anarhi na ponaaanja nekih u itelja. Za poboljaanje cjelokupne slike akole kao kvalitetne odgojno-obrazovne ustanove, prvenstveno je potrebna organizacijska struktura zasnovana na efikasnom djelovanju akolskih organa kao ato su akolski odbor, u iteljsko i razredno vijee, razna povjerenstva, a posebno meusobna suradnja u itelja unutar tih organa. Tablica 8: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti suradnje s kolegama u osnovnoj akoli Zadae suradnje s kolegama/icamaMSDGodianje planiranje nastave. 4.03.91Mjese no planiranje i programiranje nastave.3.93.91Unaprjeenje nastavnih programa.4.20.78Planiranje i organiziranje izleta, posjeta, integrirane i terenske nastave.4.26.76Pripremanje akolskih priredbi.4.09.92Biranje ud~benika za pojedine nastavne predmete.4.10.93 U suradnji s kolegama/icama (tab.8) najviaa na skali procjena je zadaa zajedni kog planiranja izvanu ioni ke nastave (M=4.26), a najni~e zajedni ko mjese no planiranje i programiranje nastave (M=3.93). U itelji se viae ne mogu zatvoriti u svoj razred uz eventualno zajedni ko odreivanje de~urstava za vrijeme odmora, planiranje izleta i zavranih priredbi ili sportskih dana (Perrenoud, 2002). Stoga i procjenjuju kao jako va~nom suradnju u planiranju i organiziranju integrirane i terenske nastave. Meutim, integrirana nastava tra~i viau razinu suradnje u kojoj nije dovoljno implicitno uzajamno podr~avanje, ve je potrebno planirati, diskutirati uz iznoaenje razli itih prijedloga, koordinirati obrazovne ciljeve i zadatke te donijeti zajedni ke argumentirane odluke. Ako se udru~e u enici, nastavni resursi i nastavni sadr~aji u zajedni ki projekt, planirati i ostvariti izvanu ioni ku nastavu vrsto je povezano s mjese nim programiranjem. Imamo osjeaj da se integrirana nastava esto fizi ki odvija u istom prostoru i vremenu, ali uz nedovoljnu logi ko-teorijsku povezanost. Suraivati s psihologom, pedagogom, defektologom u interesu u enika du~nost je svakog u itelja, po mogunosti uz pomo osobe zadu~ene za koordinaciju specifi nih prerogativa svakog stru njaka. Suradnja sa stru nom slu~bom (tab.9) dosta je visoko na skali procjene va~nosti u ovom istra~ivanju, posebno u rjeaavanju neprimjerenog ponaaanja u enika (M=4.66) te u planiranju i programiranju rada u enika s posebnim potrebama (M=4.38). Tablica 9: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti suradnje sa stru nom slu~bom u osnovnoj akoli Zadae suradnje sa stru nom slu~bomMSDPlaniranje i programiranje nastavnog rada za u enike s posebnim potrebama.4.38.70Organiziranje nastavnih aktivnosti za darovite u enike.4.22.81Organiziranje nastavnih aktivnosti za u enike s prilagoenim programom.4.24.79Organiziranje nastavnih aktivnosti za u enike s poteakoama u u enju.4.30.71Rjeaavanje nasilnog (neprimjerenog) ponaaanja u enika.4.66.64Osposobljavanje u itelja po etnika (u ulozi mentora).4.31.73Brinuti se o darovitim u enicima, kao i onima s poteakoama u u enju i/ili razvoju veoma je zahtjevno te bi trebalo razmisliti o zapoaljavanju pomonih u itelja, kao ato je praksa u drugim zemljama EU (npr. Italija). Njihov doprinos u organiziranju i realizaciji nastavnih aktivnosti za u enike s posebnim potrebama sigurno bi opravdao financijske izdatke potrebne da bi ih se zaposlilo. Suradnja s ravnateljem/icom zahtijeva razvijanje novih kompetencija, ne samo kod u itelja, ve i kod rukovodeeg kadra. Tablica 10: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti suradnje s ravnateljem/icom u osnovnoj akoli Zadae suradnje s ravnateljem/icom MSDOrganizacija nastave i cjelodnevnog boravka u enika.3.94.82Ureenje akole (u ionica, akolske dvorane, knji~nice, ...).3.97.84Nabava nastavne i akolske opreme (namjeataja za u ionice, nastavnih pomagala i nastavnih sredstava i sl.)4.37.75Pru~anje pomoi u voenju administrativnih poslova (pisanje zapisnika, izvjeaa, dopisa, itd.).3.67.97Pru~anje pomoi u ureenju akolskog okoliaa.3.72.98Pru~anje pomoi u organizaciji ugodnog i poticajnog akolskog ozra ja.4.34.81Ja anje zajedni ke akolske kulture temeljene na poativanju dogovorenih pravila.4.42.73Planiranje, organizacija i izvoenje izleta, terenske nastave.4.23.66Informiranje u enika zavranih razreda o mogunostima nastavka akolovanja i buduoj profesionalnoj karijeri.4.32.71Pru~anje informacija u enicima koji napuataju akolu o drugim oblicima akolovanja i mogunostima zapoaljavanja.4.21.76Osposobljavanje u itelja po etnika (u ulozi mentora).4.33.73 U izradi i objavljivanju u javnosti odgojno-obrazovnog projekta odreene akolske institucije u kojem cijeli kolektiv zajedni ki predvia kako upravljati resursima akole, kako uklju iti roditelje u enika, lokalnu zajednicu, teritorijalne resurse i u enike u realni kurikulum akole, rukovoditelji trebaju nau iti povjeriti zadatke: poticati bez nametanja, animirati bez oduzimanja autoriteta, uskladiti zajedni ke napore u itelja u izvraavanju zadataka. Upravljanje akolom u naaoj dr~avi postepeno se oslobaa arhai nog, birokratskog izvraavanja mandata koji Ministarstvo povjerava ravnatelju/ici ija se odgovornost o ituje u posluanom izvraavanju nametnutih pravila. S druge strane, u itelj se i dalje, ponekad, zadovoljava logikom slobode pou avanja u svom razredu bez uplitanja u poslove voenja koji povla e za sobom vei stupanj odgovornosti u slu aju loaeg izbora strategije voenja akole. Prema rezultatima dobivenim u ovom istra~ivanju, ispitanici su procjenili jako va~nom suradnju s ravnateljem u zadaama vezanim uz ja anje zajedni ke akolske kulture (M=4.42), pru~anja pomoi u organizaciji ugodnog i poticajnog akolskog ozra ja (M=4.34), u nabavi nastavne i akolske opreme (M=4.37) ime pokazuju spremnost na preuzimanje dijela odgovornosti u voenju akole, samo je treba znati iskoristiti na pravilan na in. Ni~e prosje ne vrijednosti dobivene su za formalne i prakti ne poslove pisanja dopisa (M=3.67) i ureenja okoliaa (M=3.72) za koje ravnatelji mogu zadu~iti i druge zaposlenike. Suradnja s roditeljima i shvaanje njihovih o ekivanja u odnosu na akolski uspjeh djece, meu osnovnim je zadaama svakog u itelja (tab.11). Tablica 11: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti suradnje s roditeljima u enika u osnovnoj akoli Suradnja s roditeljima u enikaMSDOsposobljavanje u enika za samostalno u enje (rad). 4.33.73Pru~anje roditeljima jasnih uputa kako najbolje mogu pomoi svojoj djeci pri u enju.4.57.57Informiranje roditelja o razvoju i napredovanju / poteakoama njihove djece. 4.67.54Uklju ivanje roditelja u razli ite aktivnosti akole.4.11.84 Ispitanici u veoj mjeri iskazuju svijest o va~nosti informiranja roditelja o razvoju i napredovanju odnosno poteakoama njihove djece (M=4.67), o pru~anju uputa kako pomoi djeci pri u enju (M=4.57) te o osposobljavanju djece za samostalno u enje (M=4.33). Uzajamno povjerenje u itelja i roditelja poja ava se uklju ivanjem roditelja u razli ite aktivnosti akole (M=4.11) ime se, takoer, demokratizira akola i pru~a mogunost roditeljima da sudjeluju u obrazovnom procesu svoje djece. Tablica 12: Aritmeti ka sredina i standardna devijacija stavova ispitanika o va~nosti suradnje s lokalnom zajednicom u osnovnoj akoli Suradnja s lokalnom zajednicom MSDS lokalnom upravom (gradona elnikom, pro elnikom za odgoj i obrazovanje, pro elnikom za kulturu, ...).3.56.99S lokalnom zajednicom (kulturnim ustanovama, sportskim organizacijama, poduzeima, raznim stru njacima...)3.80.89S nevladinim udrugama (npr. ekoloake udruge, udruge za zaatitu ljudskih prava i sl.)3.58.86S ustanovama koje pru~aju psiholoake i zdrastvene usluge u enicima te s centrima socijalne skrbi.4.02.86S drugim akolama i odgojno-obrazovnim ustanovama. 3.76.71 Zadae suradnje s lokalnom zajednicom (tab.12) bilo da se radi o upravi, kulturnim ustanovama, nevladinim udrugama ili drugim teritorijalnim resursima, ispitanici su procjenili neato ni~e na skali va~nosti (M=od 4.02 do 3.56) u odnosu na ostale zadae. Mogunosti koje pru~a socijalni kontekst dobivaju na va~nosti ako su direktno povezane s osnovnim potrebama u enika. Indirektno mo~emo zaklju iti da ispitanici nisu posebno zainteresirani za suradnju s lokalnim teritorijem ili to prepuataju drugim instancama. Zaklju ak Ostvariti akolu po mjeri u enika zna i prilagoditi ju potrebama i interesima u enika. Stavljanje u enika u srediate nastavnog rada, zajedni ko planiranje nastave i timski rad, iako ve desetljeima poznati pedagoako-didakti ki pristupi, zahtijevaju temeljite promjene u odgojno-obrazovnom sustavu. Klju  dobrog funkcioniranja takve akole je u itelj, u ulozi medijatora izmeu u enika s jedne strane, te vanjskog svijeta, nastavnog programa i drugih djelatnika akole, s druge strane. U te~nji da se ne zanemare u enici, ne smijemo zaboraviti na u itelje iji se poslovi i zadae neprestano gomilaju u slo~enoj akolskoj organizaciji. Potrebno je izvraiti profesionalizaciju u iteljske struke koja tra~i da se precizno definiraju obvezni poslovi i zadae svakog u itelja, za koje e on preuzeti odgovornost i na osnovu kojih e biti nagraen. Nadalje, za obavljanje poslova koji tra~e dodatne specifi ne kompetencije kao ato je poja ani rad s djecom s posebnim potrebama, suradnja s predstavnicima lokalne zajednice i drugi poslovi, potrebno je uvesti nove suradnike u nastavi odnosno pomone u itelje uz formalno priznavanje njihove uloge i adekvatno nov ano nagraivanje. Rezultati empirijskog istra~ivanja pokazuju visok stupanj osvijeatenosti ispitanih u itelja o va~nosti njihovih profesionalnih zadaa, posebno u uzorku u itelja ni~ih razreda osnovne akole. Dr~imo da bi ipak odreeni dio zadaa trebalo povjeriti posebno zadu~enim stru njacima i na taj na in rasteretiti u itelje, jer ako u enici imaju pravo na akolu po njihovoj mjeri ne vidimo zaato bismo to pravo osporavali u iteljima. Literatura Baldacci, M., (2002), Una scuola a misura d'alunno. Qualit dell'istruzione e successo formativo. Torino:UTET Batarelo, I. (2007), Obrazovanje nastavnika za pou avanje temeljeno na kompetencijama, u Previai, V., `oljan, N. N., Hrvati, N. (ur.) Pedagogija. Prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb: HPZ, sv. 1 (str.16-27) Beerens, (2000), Evaluating teachers for professional growth, New York: Corwin Press Claparede, E., (1931), L'education functionnelle, Neuchatel: Delachaux et Niestl, u Titone, R. (1975), Metodologia didattica, Roma: LAS Claparede, E., u: Reale, G., Antiseri, D., Laeng, M., (1986), Filosofia e pedagogia dalle origini ad oggi. Dal Romanticismo ai giorni nostri, vol 3, Brescia: Editrice La Scuola (str.675-682) Fumarco, G. (a cura di), (2006), Professione docente. Ruoli e competenze, Roma: Carocci Faber Juri, V., (2007), Kurikulum suvremene akole, u: Previai V. (ur.), Kurikulum, Zagreb: Zavod za pedagogiju i `kolska knjiga Kyriacou, C., Essential teaching skills, London: Stanley Thornes, u: Meazzini, P., (2007), L'insegnante valutato. Il progetto VAL.Piu': come valutare le prestazioni dell'insegnante, Gussago (BS): Vannini Editrice Meazzini, P., (2007), L'insegnante valutato. Il progetto VAL.PIU': come valutare le prestazioni dell'insegnante, Gussago (BS): Vannini Editrice Mijatovi, A., (2003), Izmeu empatije i profesionalnosti, u: U itelj  u enik  akola, Zbornik radova Znanstveno-stru nog skupa povodom 140 godina u iteljskog u iliata u Petrinji, ur. Li ina B., Petrinja: VU` Petrinja i HPKZ Zagreb Moscato, M., T., (2008), Diventare insegnanti. Verso una teoria pedagogica dell' insegnamento, Brescia: Editrice La Scuola Nastavni plan i program za osnovnu akolu, (2006), Zagreb: Ministarstvo znanosti obrazovanja i aporta Neill, A., S., (1999), Slobodna djeca Summerhill-a. Beograd: BIGZ i Narodna knjiga HNOS - Jasna vizija hrvatskog obrazovnog sustava, (preuzeto 18. 11. 2007.)  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7007&sec=2203" http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7007&sec=2203 Perrenoud, Ph., (2002), Dieci nuove competenze per insegnare. Invito al viaggio, Roma: Anicia Previai, V., (2003), Suvremeni u itelj: odgojitelj  medijator  socijalni integrator, u: U itelj  u enik  akola, Zbornik radova Znanstveno-stru nog skupa povodom 140 godina u iteljskog u iliata u Petrinji, ur. Li ina B., Petrinja: VU` Petrinja i HPKZ Zagreb `oljan, N. N., (2007), Taksonomija svjetskih razvoja u obrazovanju: prema (de)konstrukciji pedagogije, u Previai, V., `oljan, N. N., Hrvati, N. (ur.) Pedagogija. Prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja, Zagreb: HPZ, sv. 1 (str. 411-440) Wragg, E. C., (1993), Primary teaching skilla, London: Routledge, u: Meazzini, P., (2007), L'insegnante valutato. Il progetto VAL.PIU': come valutare le prestazioni dell'insegnante, Gussago (BS): Vannini Editrice  Na osnovu tog dokumenta oblikovan je novi nastavni program za osnovnu akolu, na snazi od 2006. god.     D2$&`#$/Ifgdshkd=$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gdsh$$&`#$/Ifa$gdshLV^YG$&`#$/Ifgdshkd $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gdshL^`:LN (bLN\Jdn.02DH*¾¾ºº³Ɯ hI}6hh-hh-6 hh-hh-hx> h\Jh'xh\Jh'x6h'x h'xh'xhdh3hhOEhh-hx>CJaJht*hx>CJ\aJht*hx>CJaJhh-hx>CJhShx>CJaJ5^`n\GG$$&`#$/Ifa$gdsh$&`#$/Ifgdshkd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4n\GG$$&`#$/Ifa$gdsh$&`#$/Ifgdshkd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4:DLlZEE$$&`#$/Ifa$gdsh$&`#$/Ifgdshkd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4LNn\GG$$&`#$/Ifa$gdsh$&`#$/Ifgdshkdx$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4P02,lnffZfUC$&`#$/Ifgd$gdh- dh`gdwdhgdkdM$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4*,Ljlpvx "$*.nvx~ӿzzzzzzrzzzzzzzhjCJaJhh-hjCJ h< !CJht*hj7CJaJht*hjCJaJhh-hh-CJhh-hh-5\hh-hh-5CJ\&h;Nhh-5CJOJQJ\^JaJ h;Nhh-CJOJQJ^JaJ h;NhjCJOJQJ^JaJhh-hh-6CJ,lpvxD2$&`#$/Ifgd$kd0$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$YG$&`#$/Ifgd$kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$,n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4,.n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd $$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4nxlZEE$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd!$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kdk"$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd@#$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4   n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd$$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4` r          Z ` h   j   <RTVhlprûûônbXhh-hj5\hh-hj5CJ\&h;Nhj5CJOJQJ\^JaJ h;NhjCJOJQJ^JaJhx>h>O6CJhx>h>O6 hh-h>Ohx>hw h\Jh\JhOEhT#6hT#h2 h 4hOE h< !CJhh-hjCJaJhjCJaJht*hjCJaJhh-hjCJ!    TVrnccWRR@$&`#$/Ifgd$gdx> dh`gdT# $dha$gdBJkd$$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4hD* hX$&`#$/If]Xgd$kd%$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$"`hprxz| 08:BDF|~^nz|NP, Nzƿƻ h hp h^sh'x6h'xhI-hp hT#hBJhBJhuhh-hjCJaJhh-hjCJhShjCJaJhSCJaJhj hvhj@hrz|Y? hX$&`#$/If]Xgd$kd&$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$0:DnT??$$&`#$/Ifa$gd$ hX$&`#$/If]Xgd$kd'$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4DFnT??$$&`#$/Ifa$gd$ hX$&`#$/If]Xgd$kdZ($$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4lR==$$&`#$/Ifa$gd$ hX$&`#$/If]Xgd$kd/)$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4nT??$$&`#$/Ifa$gd$ hX$&`#$/If]Xgd$kd*$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4|n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd*$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4nccTOOgd>O$dh`a$gdw $dha$gd6kd+$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4 (028<fnpvz  ҭwqhqhYqhqhwqhqhwqhqhwqhI}hI}B*CJaJphhh-hI}CJ hSCJhI}hI}CJaJhI}hI}CJ\aJhh-hjCJhh-hj5\hh-hj5CJ\&h;Nhj5CJOJQJ\^JaJ h;NhI}CJOJQJ^JaJ h;NhjCJOJQJ^JaJh>Oh 6CJh>Oh>O6 hh-h>Ohx>" 2kd,$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$ Ckdx-$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$ h$&`#$/Ifgd$(2:<@kdM.$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$<=kd"/$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/If[$\$a$gd$fpxz>kd/$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$z  " $ & #GE: $dha$gd;Nkd0$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$   $ & X  !Z!!!"L"t""###&&&&''))0*******N+t+++++ݪ{j h;NhI}CJOJQJ^JaJ h;NhSCJOJQJ^JaJh>Oh>O6CJ h>O6h>Oh>O6 hh-h>Ohx> hh-h;h'hBJhxh;h'xhp hwO$dh`a$gdov $dha$gd;N+++++",*,,,2,6,,,,,,,,,,,----------X.Z.b.d.j.n.p./Z/// 1^1`1v1x111V2ͺͺͳͺͭͺͭͺͭͺ͞h]hT#aJhE hBJh]hT#6hT#hovhh-hI}CJaJ hI}aJ hhI} hSCJhhI}B*aJphhh-hI}CJhh-hI}5\hh-hI}5CJ\&h;NhI}5CJOJQJ\^JaJ0++",,,4,nU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd1$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf44,6,,,,nU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd2$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4,,,,,nXCC$$&`#$/Ifa$gd$ h$&`#$/Ifgd$kdk3$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4,,---nXCC$$&`#$/Ifa$gd$ h$&`#$/Ifgd$kd@4$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4-----lVAA$$&`#$/Ifa$gd$ h$&`#$/Ifgd$kd5$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4--Z.d.l.n\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd5$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4l.n.p.66J:P;;nccWWR@$&`#$/Ifgd$gd] dh`gdov $dha$gd;Nkd6$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4V2Z233z4 5H5J5566j8l8J9994:H:J:P:\:`:N;P;n;;;;;;8<:<Ž}qgaTah>@hI}B*aJph hI}aJhh-hI}5\hh-hI}5CJ\&h;NhI}5CJOJQJ\^JaJ h;NhI}CJOJQJ^JaJ h;NhSCJOJQJ^JaJh]h>O6CJh]h>O6 hh-h>Ohx>h>Oh;Nhov6 hovhovhovhsh hyGDhyGDh]hyGD hT#aJ;;;;:<D+$&`#$/If[$\$gd$kd7$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$:<B<D<J<N<<<<<<<`=b=j=l=r=v=>> > >>>@>R>T>\>>>>>>? ????@ABXB CCCCC(CȾȱ񗐗|hx>h$!h1hBJh;N h;6Hh;6Hh;6HhI}hI}5CJaJhI}B*aJphh>@hI}B*aJphhI}57\aJ hI}aJht*hI}CJaJhI}7B*aJph hI}CJ h@CJhh-hI}CJ hSCJ.:<D<L<N<<<<Y@$&`#$/If[$\$gd$kd8$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$<<b=l=t=nU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd^9$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4t=v=> >>nU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd3:$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4>>>>>lS>>$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd;$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4>>???nXCC$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd;$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4?? BCCDbDncWRR@$&`#$/Ifgd$gd>O dh`gd1 $dha$gd1kd<$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4(C,CCCCDD8D`DbDfDnDDDDDDdElEnEtExEELFTFVF\F`F G(G*G0G4GGGGGG.H6H8H̻wwwwhwwwwwwwh>Oh>OB*CJaJphhh-h>OCJ h@CJh>Oh>OCJaJhh-h>O5\hh-h>O5CJ\&h;Nh>O5CJOJQJ\^JaJ h;Nh>OCJOJQJ^JaJ h;Nh@CJOJQJ^JaJh>OhI}6CJ h< !6 h>O6h>Oh>O6 hh-h>O(bDfDlDnDDD+$&`#$/If[$\$gd$kd=$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$DDDDdEnEvEY@$&`#$/If[$\$gd$kd|>$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$vExELFVF^FnU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kdQ?$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4^F`F G*G2GnU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd&@$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf42G4GGGGlS>>$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kd@$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4GG.H8H@HnU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kdA$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf48H>HBHHHHHHHtI|I~IIII^J`JhJjJpJtJPKRKZK\KbKfKKKKKKKpORDSlSSS0TFTbTdTTTT(UVƵ񥡝|h|thg 6hg hOE6h|th+6h+h|thQ5h$4h>Oh>Oh>O5CJaJ h>Oh>OB*CJ\aJph h>Oh>O7B*CJaJphh>Oh>OCJaJh>Oh>OB*CJaJphhh-h>OCJ h@CJ/@HBHHHHnU@@$$&`#$/Ifa$gd>O$&`#$/If[$\$gd>OkdB$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4HHtI~IInU@@$$&`#$/Ifa$gd>O$&`#$/If[$\$gd>Okd~C$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4II`JjJrJnU@@$$&`#$/Ifa$gd>O$&`#$/If[$\$gd>OkdSD$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4rJtJRK\KdKnU@@$$&`#$/Ifa$gd>O$&`#$/If[$\$gd>Okd(E$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4dKfKKKKnXCC$$&`#$/Ifa$gd>O$&`#$/Ifgd>OkdE$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4KKKWWXXYnlaYMHCgd9Sgd< ! dh`gd1dhgd $dha$gdkdF$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4VVVWWWWXXXXXXYYZZ ZZ|ZZZZZZZɿyncncZKhI}hI}B*CJaJphhh-hI}CJh@hI}CJaJh@h@CJaJhI}hI}CJaJhh-hI}5\hh-hI}5CJ\&h;NhI}5CJOJQJ\^JaJ h;NhI}CJOJQJ^JaJh9Sh< !6CJh9Sh< !6 hh-h< !hx>hT# hhhh9/hshh|tha6h|t6YZ ZZZ2kdG$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$ZzZ|ZZZZ:[D[@kdH$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$Z8[:[B[D[J[L[N[[[[[[[[[h\p\r\x\z\|\~\\x]z]]]]^l^^^^T_L`P`d`h`ZaĪĦ}vnh< !h< !6 hh-h< !hx>ha6h;hs6hsh< hQ56ha6hQ56hQ5h;NhI}hI}5CJaJhI}B*CJ\aJphhh-hI}CJh@hI}CJaJh@CJaJhI}hI}B*CJaJph hI}hI}B*CJ\aJph'D[L[N[[[[[Y@@$&`#$/If[$\$gd$kdmI$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$[[h\r\z\nXCC$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kdBJ$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4z\|\~\N`P`\aancca\J$&`#$/Ifgd$gd< ! $dha$gd;NkdK$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4Za\aaaaaavb~bbbbbcjclcrcvc d(d*d0d4dddeee ereze|eeeeeehjhlhhhhh>iiiiĺ||xhh;h$4hp;hT#hE:hI}hI}hI}CJ\aJ h@CJhI}hI}CJaJhh-hI}CJhh-hI}5\hh-hI}5CJ\&h;NhI}5CJOJQJ\^JaJ h;NhI}CJOJQJ^JaJh< !h< !6CJ.aaaavbD+$&`#$/If[$\$gd$kdK$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$$$&`#$/Ifa$gd$vbbbbbclctcY@$&`#$/If[$\$gd$kdL$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4$$&`#$/Ifa$gd$tcvc d*d2dnU@@$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/If[$\$gd$kdM$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf42d4dde en\GG$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kdN$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4 e epere|eelZZEE$$&`#$/Ifa$gd$$&`#$/Ifgd$kd\O$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4eeeiiiinlaVH= $dha$gd9/$ & Fdha$gd9/ $dha$gdE: $dha$gd9Skd5P$$Ifl4FX #@ 6`0H$    4 laf4iiiii"jPjkknnnnnno2p4pppp2q6qqr@rrrs,sBtvvv0v4v`vvww$w*w6w:ww xxxxxɾɺɶɾ}h h'h'6h h'6h'h>Ihh6 h <5h <h <5h9/hE h1hh < h h h h; h;6 h;h;h h h h h9/ h9/5h9/h9/5hc1ivv2v4vwxyz||}tf\&̄Z$ & F dha$gd!u$ & F dha$gdO$ & F dha$gd9$ & F dha$gd'$ & F dha$gd $dha$gd <$dh`a$gd <xRyyyyyyyy(z*z,z.zFzTz~zzzzz{,{l{{{{{||X||||*}4}Z}l}}}}}}}~~F~J~R~T~~2rº¶ž󖎊󊃊 h9h9h9h9h96h9h 6hch[ h[ 6h[ h[ h'6h'h[ h<6h< h>Ih>I h>I6h>Ih>I6 h 6h h 36h 3hh>Ih h h 63rR€df|~ \&PRT̄,dfVXZp׾ױznhch[ 0J6]h!uh!u0J\jQh!uh!uU]h!uh!u0J\jh!uh!u0JU\h!uh!uh[ 6 h[ 6h[ hV6h[ h<6h<h<6hVh<hOhO6hO hO6h9h96h9hc*Z"gd $dha$gd $ & F dha$gdu$ & F dha$gd$ & F dha$gd!u.B‡ "6@PRʊȋڋzټjh'Uh^h'jh'0JU h <hc hu6h9hu6huhXh'h'6h'hc6 hc6hch' h!uhchOhO6hOhchchc0J6]#21h:pc/ =!"#$% DyK  www.mzos.hryK (http://www.mzos.hr/DyK  www.mzos.hryK (http://www.mzos.hr/$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4F 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ / 4f4$$If!vh5@55#v@#v:V l4 6`0H$,5@5/ /  / 4f4IDyK 5http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7007&sec=2203yK jhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7007&sec=2203@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH\@\ h- Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJ@@@ Heading 4$$@&a$6]:@: Heading 5$@&6]DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List6U@6 6 Hyperlink >*B*ph4B@4 & Body Text$a$POP&2 naslovdhh5\mHnHtH u>@"> h- Footnote TextCJaJL^@2L h- Normal (Web)dd[$\$ B*ph@&@A@ /Footnote ReferenceH*.X@Q. !uEmphasis6]fi     ffffffffffffffffi >!z!z!z!z!z!z!z!z! z! z! z z z z z z z %+5>THPoYPc lu~ 1}   |.Nz{| X o!"D"W"""""####$6$R$}$\&&&&&!'T'y'''(O(s(((()O))))*K*x****1111?678Y994:6:9:::m:r:v:w:::::::;;,;1;5;6;c;h;l;m;;;;;'<,<0<1<_<d<h<i<<<<<?@@$AlAnAqArAAAAAAAAA!B&B*B+BrBwB{B|BBBBBBBB\D]DDsEuExEyEEEEEEEFF.F3F7F8FFFFFFFFF&G+G/G0GGGGGGGGGJHOHSHTHPJQJKKL3L5L8L9LVL[L_L`LLLLLLLLLDMIMMMNMMMMMMMMMNPPPQQ"Q#QeQjQnQoQQQQQQQQQPRURYRZRRRRRRRRR>?bDDvE^F2GG@HHIrJdKKYZD[[z\avbtc2d eeiZPSWX[]^_`abcefghjklmnoqrstuvwxyz    Q " ݑXXX-.z| efz{%'DFZ[]^opqrtuikRSac~mnwxrs " &   # $ N P ?@-.acPQ}~Z[hixy >?LMnp /1eg56LNGH}gh  , - @ A Y [ L!M!!!!!!!!!!!!!""""[#\###$$$$$$[&\&&&''(((()#)O)U)))))))*%*K*Q*x*~*********++++++++%,',X,Y,,,,,,,--c-d-k-m---h.i...////3/4/j/l/////0000%1&1B1D111111122(2)2;2=2`2a22222228393@3A3K3M3g3h3333333333334&4(4I4K4U4V4 5 5a5b555666666$6&6<6?6666666'7)77Y99999::3:4:9:::q:s:u:w:::::::::;; ; ;0;2;4;6;b;c;g;i;k;m;;;;;;;&<'<+<-</<1<c<e<g<i<<<<<====B=D=k=m=====>>_>a>~>>>>>>??G@I@@@@@@@#A$AqArAAAAAAAAAAA%B'B)B+BpBrBvBxBzB|BBBBBBBBBBB9C;C\C]CCCCCMDNDZD]DfDhDDDDDDD)E*E^E_ErEsExEyEEEEEEFFF2F4F6F8FFFFFFFFF*G,G.G0GGGGGGGGGNHPHRHTHHHIIIIII J!JOJQJJJJJJJKKK K2K4KVKWK~KKKKKKKKLL2L3L8L9L[L\L_L`LLLLLLLLLLLIMJMMMNMMMMMMMMMMMNN:N;NpNqNNNIOKOOOOOP PLPNPUPVPtPvP~PPPPPPPPPPQQ"Q#QdQeQiQkQmQoQQQQQQQQQ4R5RNRPRTRVRXRZRRRRRRRRR@SBSDSFSSSSSSSSSUUMUOUVVVVVVVVVVVVWWW!W#W%WQWRWVWXWwWxWWWWWWWWWWW.X/X3X5XjXkXoXqXXXXXXXYY_[`[\\R\T\\\\\F]G]d]f]k]l]]]]]]]]^^^C^E^G^I^^^^^^^^^^^^^N_P_______!`#```1b3b@bCbbbcc6d9dBdDdddddddddddddee3e5e7e9e^e`ebedeeeeeeeeeeeffffffffffgggghhiiiiZj\jkklkmkkkkkll l lllllllllllmmm m mmEmFmJmLmNmPmmmmmmmmmmmmmnn-n/n1ninmnonqnsnoompqp{p}pppppppqqqqqqWqYq[q]qqqqqqqrrrr{r}rrrrrrrrrrrrrrrssssWsXs\s^s`sbsssssssttttt!tttttttttttttttuuuuvvwwxxxxxyyyNyPyWyYy{y}yYz[zuzwzzzB{E{O{Q{{{{{{{$|%|)|+|-|/||||||||||||}}!}#}&}}}}}~~'~(~ &(*,bcgikmЁҁفځTUcdXY*+JKKLno}~ acno|}ĊƊ35ST]^ceًۋ&(12BE:<|~ˍ̍ 01:<jl%'<=jkwy,.;<}ޑ$%qr~̒͒ՒגޒwxݓߓLNop~$&EFH_`lm-.MNy| W X np!!""C"D"V"W"""""""""########$$5$6$Q$R$|$}$[&\&&&&&&&&& '!'S'T'x'y'''''((N(O(r(s((((((()#)N)U)))))))*%*J*Q*w*~*******1111>6?67788X9Y9993:4:8:::l:m:q:r:u:w:::::::::::;;+;,;0;1;4;6;b;c;g;h;k;m;;;;;;;&<'<+<,</<1<^<_<c<d<g<i<<<<<<<??@@#A$AkAlApArAAAAAAAAAAAAA B!B%B&B)B+BqBrBvBwBzB|BBBBBBBBBBBBB[D]DDDrEsEwEyEEEEEEEEEEEFF-F.F2F3F6F8FFFFFFFFFFFFF%G&G*G+G.G0GGGGGGGGGGGGGIHJHNHOHRHTHOJQJ~KKLL2L3L7L9LULVLZL[L^L`LLLLLLLLLLLLLCMDMHMIMLMNMMMMMMMMMMMMMNN~PPPPQQ!Q#QdQeQiQjQmQoQQQQQQQQQQQQQORPRTRURXRZRRRRRRRRRRRRR;S^?^C^D^G^I^^^^^^^^^^^^^``7d9dddddddddddee.e/e3e4e7e9eYeZe^e_ebedeeeeeeeeeeeeeffffffZj\j l lllllllmmm m mmEmFmJmKmNmPmmmmmmmmmmmmm(n)n-n.n1n3nhninmnnnqnsnooopqpppqqqqRqSqWqXq[q]qqqqqqq r rrrrrvrwr{r|rrrrrrrrrrrssssWsXs\s]s`sbsssssssttttt!tttttttttttttzzC{E{{{{{{{#|%|)|*|-|/|||||||||||||}}} }#}&} !"&'*,bcghkmnoST12OPˍ̍01LMޑqrwxopDFHEFHrF ;ZqU *pjB$p;z.AIA_DNF"-[|]*~T^xj&]GuRh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o   ^ `OJQJo( \ \ ^\ `OJQJo( ,,^,`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o ll^l`OJQJo(h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hH^`o(. \ ^ `\o(..808^8`0o(...808^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(......... AI~T^DNU *-[;]Gu|]$p;                                                       ЎS         F=ceTxl( g $vI-\JPHSSus$0U'|t5p2 < !s!!VQ!{!7"]Q"5#T#%q&+J,h- .i.9/8z/9E0`01=d233 4$44Q5a6d8 <<[=2AtByGDOE;6HBJBmJHN;N>O+P9S?VXX^K[^dshklLsMWt!uovRwwI4V5[+Gs+S&o 3" R<Jjb9;d/# '}%s4x>p Z wi(y[ jz9 sEc$! F%V1^sO{O>@<;q;E j'7T'rBIE:T'xduU6y g Scm$l94:6:9:::m:r:v:w:::::::;;,;1;5;6;c;h;l;m;;;;;'<,<0<1<_<d<h<i<<<<<$AlAnAqArAAAAAAAAA!B&B*B+BrBwB{B|BBBBBBBBBDsEuExEyEEEEEEEFF.F3F7F8FFFFFFFFF&G+G/G0GGGGGGGGGJHOHSHTHL3L5L8L9LVL[L_L`LLLLLLLLLDMIMMMNMMMMMMMMMPQQ"Q#QeQjQnQoQQQQQQQQQPRURYRZRRRRRRRRR G~՜.+,D՜.+,8 hp   ANSA d.o.o.L Mr Title 8@ _PID_HLINKSA\Z5http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7007&sec=22031uhttp://www.mzos.hr/1uhttp://www.mzos.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F]VC Data  aR1TableJWordDocument4>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q