Naslov
Komparativna analiza Križevaca i Samobora u ilirskom razdoblju (1835- 1848/1849)
(Comparative analysis of Krizevci and Samobor in the Illyrian period (1835- 1848/1849))

Autori
Vojak, Danijel

Izvornik
Cris, časopis Povijesnog društva Križevci (1332-2567) X (2008), 1; 95-104

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Križevci; Samobor; ilirski pokret; Ljudevit Vukotinović; Ferdo Livadić; 1848. -1849.
(Krizevci; Samobor; Illyrian movement; Ljudevit Vukotinović; Ferdo Livadić; 1848. -1849.)

Sažetak
Razdoblje Hrvatskoga narodnog preporoda ili ilirskoga pokreta obilježeno je jačanjem nacionalne svijesti, posebice na kulturnom području. Zagreb je kao centar političkih, društvenih i kulturnih zbivanja utjecao na manja urbana središta poput Križevaca i Samobora, koji se uključuju u preporodni pokret. U radu je analiziran razvoj preporodnog pokreta u Križevcima i Samoboru, a posebice je analiziran njihov položaj za vrijeme revolucionarnih 1848. i 1849. godina. Istraživanje je pokazalo kako su Križevci i Samobor sudjelovali u kulturnom i političkom životu Hrvatske. U njima su bile osnovane razne kulturne institucije (poput čitaonica), nastala brojna književno - umjetnička djela (poput budnice „ Još Horvatska ni propala“ ) te inicirani razni gospodarski projekti (poput osnivanja podružnice Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva u Križevcima ili zalaganje Ljudevita Vukotinovića u Narodnim novinama za zaštitu domaće industrijske proizvodnje). Križevački i samoborski politički predstavnici sudjelovali su u radu Hrvatskoga sabora i Banskoga vijeća, pritom su se u tim sredinama sukobljavala narodnjačka s mađaronskom političkom strujom. U Križevcima se posebno istaknuo Ljudevit Vukotinović kao inicijator kulturnih, političkih i gospodarskih zbivanja, dok je u Samobor Ferdo Livadić predvodio ilirski pokret na kulturnom i političkom području. Za vrijeme revolucionarnih događanja 1848. u oba mjesta su bile osnovane narodne straže koje su, ponajprije, bile usmjrene na osiguravanje lokalne sigurnosti. U Križevcima je bila jače izražena mađaronska politička struja predvođena načelnikom Jankom Gašparijem, dok mađaroni predvođeni Eduardom Súlykom u Samoboru nisu uspijevali znatnije ometati aktivnost narodnjaka. No, nepovoljnim vanjskopolitičkim događajima u 1849. i uvođenjem centralističkog ustroja bio je završen preporodni pokret i u Križevcima i Samoboru. Na temelju analiziranog može se zaključiti kako su Križevci i Samobor činili važna središta u ilirskog pokreta na prostoru Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA