Pregled bibliografske jedinice broj: 393000
Od Državne stanice za kemijska ispitivanja do današnjeg Zavoda za javno zdravstvo u Rijeci, 1900-2000
Od Državne stanice za kemijska ispitivanja do današnjeg Zavoda za javno zdravstvo u Rijeci, 1900-2000 // Kemija u industriji, 50 (2001), 1; 23-33 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo)
CROSBI ID: 393000 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od Državne stanice za kemijska ispitivanja do današnjeg Zavoda za javno zdravstvo u Rijeci, 1900-2000
(From the Hungarian Royal Experimental Chemical Service to the Institute of Public Health in Rijeka)
Autori
Alebić-Juretić, Ana
Izvornik
Kemija u industriji (0022-9830) 50
(2001), 1;
23-33
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo
Ključne riječi
100-ta obljetnica ; Državna stanica za kemijska ispitivanja u Fiume (Rijeci) ; Zavod za javno zdravstvo u Rijeci ; analiza namirnica ; higijena
(100 th anniversary ; State Experimental Chemical Service Fiume (Rijeka) ; Institute of Public Health Rijeka ; food analyses ; hygiene)
Sažetak
Potaknuto brzim razvojem grada te uvidjevši važnost Rijeke kao pogranične stanice, mađarsko ministarstvo poljoprivrede osnovalo je u Rijeci Državnu stanicu za kemijska ispitivanja. Stanica je započela radom 8.travnja 1900. i bavila se uglavnom analizama poljoprivrednih proizvoda i vode. Po završetku I svjetskog rata Rijeka je 1924.godine pripojena Kraljevini Italiji, dok je područje Sušaka pripojeno Kraljevini Jugoslaviji. Kroz to vrijeme, mijenjajući naziv, Stanica za kemijska ispitivanja nastavila je s radom. Kao Pokrajinski Laboratorij za higijenu i profilaksu, s Kemijskim i Mikrobiološkim odjelom (potonji osnovan tek 1933.) ta je ustanova nastavila radom od 1927. do kraja II svjetskog rata 1945.godine. U isto je vrijeme na Sušaku osnovan Dom narodnog zdravlja (DNZ). Njegov Kemijski laboratorij ustrojen je 1933.godine, s glavnim ciljem kontrole vode u cisternama. Nakon talijanske okupacije Sušaka 1941.god., veći dio DNZ, pa i kemijski laboratorij, seli u Crikvenicu, odakle se vraća po oslobođenju 1945.god. Kako je većina zaposlenih napustila grad pri kraju rata, rad laboratorija u Rijeci bio je vrlo oskudan. Uskoro je uspostavljena suradnja između te dvije institucije. Reorganizacijom zdravstvene službe već 1946. godine formirane su Sanitarno-epidemiološke stanice (SES) na Sušaku i u Rijeci. Obje su se institucije 1950.god. ujedinile u Higijenski zavod Rijeka. Iako sastavnim dijelom iste institucije, laboratorij u Kumičićevoj ul. (Sušak) nastavio je rad kontrolom voda za piće, dok su se na lokaciji u Barčićevoj ul. (Rijeka) analizirale uglavnom namirnice, i ta je podjela rada ostala do 1972.god., tj. do useljenja u novu zgradu. Higijenski je zavod 1960.god. postao sastavnim dijelom Zavoda za zaštitu zdravlja, koji se 1982.god podjelio u tri zasebne ustanove, od kojih je jedna današnji Zavod za javno zdravstvo što je 1993. postao županijskom ustanovom. Zdravstveno-ekološku službu Zavoda, proizašlu iz stogodišnjeg kemijskog laboratorija, danas čine odsjeci: za kontrolu namirnica i predmeta opće uporabe, za kontrolu voda, za kontrolu zraka, za mikrobiologiju okoliša, za ispitivanje i unapređenje prehrane te za DDD i ekotoksikologiju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Analytical Abstracts