Naslov
Podzemne vode na području grada Zagreba
(Ground water on the area of the city of Zagreb)

Autori
Bačani, Andrea ; Posavec, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Savjetovanje "Zagrebačke vode" / Pavić, Ante - Zagreb : Kigen, 2008, 79-93

ISBN
978-953-6970-61-2

Skup
Savjetovanje "Zagrebačke vode"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.12.2008. - 05.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zagrebački vodonosnik; razine podzemnih voda; zalihe podzemnih voda; kakvoća podzemnih voda
(Zagreb aquifer; ground water levels; ground water reserves; ground water quality)

Sažetak
Zagrebački vodonosnik čine šljunkovito-pjeskovite naslage saturirane vodom koje se nalaze na području Grada Zagreba između Podsuseda, Medvednice, Vukomeričkih Gorica i Rugvice. Podzemna voda vodonosnika temelj je vodoopskrbe grada, a zahvaća se na šest aktualnih crpilišta. Cilj ovog rada bio je ocijeniti stanje količina i kakvoće podzemne vode zagrebačkog vodonosnika temeljem provedenih analiza podataka o razinama i kakvoći podzemne vode. Provedene analize podataka o razinama su pokazale (1) da su se razine podzemne vode u razdoblju od 1950. godine do danas u prosjeku snižavale 1÷2 m svakih 10 godina, (2) da godišnje ukupne količine crpljenja svih zagrebačkih crpilišta premašuju godišnje sezonske zalihe podzemnih voda što znači da se zagrebački vodonosnik ˝precrpljuje˝, (3) da je uzvodno od vodnih stuba TE-TO Zagreb razina podzemne vode viša nego što bi bila da vodnih stuba nema s time da je utjecaj najveći u neposrednoj blizini vodnih stuba i iznosi nešto više od 3 m, a kod podsusedskog praga se približava nuli. Provedene analize podataka o kakvoći podzemne vode su pokazale (1) povišene koncentracije olova, željeza i mangana na području cijelog vodonosnika, (2) povišene koncentracije tetrakloretena, fluorantena i mineralnih ulja uglavnom na području lijevog zaobalja, te (3) povišene koncentracije nitrata i atrazina naročito u priljevnom području Mala Mlake. Degradaciju kakvoće podzemne vode uzrokuju brojni zagađivaći koje je potrebno trenutno sanirati. U okviru preventivnih mjera zaštite nužno je optimalizirati postojeći monitoring kakvoće podzemne vode na način da se osigura ravnomjerno praćenje kakvoće podzemne vode u priljevnim područjima crpilišta. Prije svega potrebno je osigurati praćenje kakvoće podzemne vode nizvodno od utvrđenih izvora zagađenja. Rezultate monitoringa kako kakvoće tako i razina potrebno je sustavno analizirati i interpretirati, kako bi se osiguralne aktualne podloge koje omogućavaju promptno reagiranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA