Pregled bibliografske jedinice broj: 39191
HRVATSKA PREHRAMBENA POLITIKA
HRVATSKA PREHRAMBENA POLITIKA, 1999. (elaborat/studija).
CROSBI ID: 39191 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
HRVATSKA PREHRAMBENA POLITIKA
(CROATIAN FOOD AND NUTRITION POLICY)
Autori
Antoni} Dega~, Katica ; Capak, Krunoslav ; Kai}-Rak, Antoinette ; Kramari}, Danica ; Ljubi~i}, Mate ; Maver, Hubert ; Mesaro{-Kanjski, Elika ; Petrovi}, Ivan ; Reiner, @eljko
Izvornik
Ministarstvo zdravstva republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija
Godina
1999
Ključne riječi
hrana; prehrana; zdravlje
(food; nutrition; health)
Sažetak
Na me|unarodnoj konferenciji o prehrani (International Conference on Nutrition), odr`anoj 1992. godine u Rimu, Hrvatska se kao jedna od zemalja potpisnica zaklju~aka obavezala na prihva}anje i provo|enje Svjetske deklaracije i Plana aktivnosti za prehranu (World Declaration and Plan of Action for Nutrition). Prema prihva}enoj Deklaraciji predvi|eno je da vlade zemalja potpisnica (159) izrade vlastite nacionalne prehrambene politike, odnosno planove aktivnosti za unapre|enje kvalitete hrane i prehrane pu~anstva u svojim zemljama.
Vezano uz navedenu problematiku, Nacionalno vije}e za zdravstvo je u travnju 1996. godine razmatralo pitanja prehrane u na{oj dr`avi i podr`alo izradu i prihva}anje Nacionalne prehrambene politike.
Svjetska zdravstvena organizacija i FAO preporu~uju da se nacionalnom prehrambenom politikom obuhvate neki od sljede}ih prioritetnih ciljeva i strategija:
1. Razvojnom politikom obuhvatiti ciljeve i strategiju za unapre|enje prehrane
2. Osigurati kontinuiranu opskrbu potrebnim koli~inama namirnica
3. Osigurati kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnica
4. Osigurati nadzor i kontrolu zaraznih bolesti
5. Promicati dojenje
6. Osigurati prehranu za socijalno ugro`ene i vulnerabilne skupine pu~anstva
7. Rje{avati pitanja prehrambenih deficita
8. Promicati pravilne prehrambene navike i zdravog na~ina `ivljenja
9. Pratiti stanje uhranjenosti populacije.
Uzimaju}i u obzir spomenute preporuke i sada{nju situaciju na tom podru~ju u na{oj zemlji, smatramo da je potrebno u okviru nacionalnog plana aktivnosti za unapre|enje prehrane razraditi ciljeve, strategiju i aktivnosti za sljede}a podru~ja:
1. Unaprijediti kontrolu kvalitete i zdravstvene ispravnosti namirnica uvo|enjem uskla|enih propisa (food safety, food quality standards);
2. U suradnji s prehrambenom industrijom sura|ivati na proizvodnji zdravijih namirnica (oboga}ivanje namirnica, smanjeni sadr`aj soli itd.), te pro{iriti nacionalnu bazu podataka o sastavu namirnica;
3. Potaknuti prihva}anje propisa koji doprinose informiranju i izobrazbi potro{a~a (food labeling) radi unapre|enja prehrambenih navika u cilju osiguranja pravilne prehrane obzirom na prehrambene potrebe pojedinaca kao i prevencije nekih kroni~nih bolesti za koje je poznato da neadekvatna prehrana predstavlja rizik nastanka (kardiovaskularne, osteoporoza, dijabetes, neke lokalizacije karcinoma);
4. Pobolj{ati programe za osiguranje prehrane socijalno ugro`enim i vulnerabilnim skupinama na{eg pu~anstva (trudnice, mala djeca, starije osobe, prognanici-izbjeglice);
5. Uklju~iti zacrtane prehrambene ciljeve u programe rada na eliminaciji javnozdravstvenih problema vezanih uz utjecaj prehrane na zdravlje (jod, `eljezo);
6. Kontinuirano pratiti stanje uhranjenosti svih segmenata populacije s naro~itim osvrtom na vulnerabilne skupine;
7. Kontinuirano provoditi zdravstveni odgoj i edukaciju na podru~ju prehrane te promicati dojenje;
8. Posvetiti pa`nju edukaciji i usavr{avanju stru~njaka na podru~ju prehrane.
U cilju dono{enja kvalitetnog programa Hrvatske prehrambene politike i nacionalnog plana aktivnosti neophodna je intersektorska suradnja na podru~ju prehrane (prijedlog ~lanova grupe u prilogu). Nu`no je osigurati suradnju stru~njaka s podru~ja poljoprivrede, veterinarstva, gospodarstva, prehrambene tehnologe i lije~nike, kako bi se pokrili svi va`ni aspekti koji doprinose unapre|enju kvalitete hrane i prehrane te njenog utjecaja na zdravlje pu~anstva.
Prihva}anjem spomenutog dokumenta Hrvatska vlada bi se svrstala u zemlje koje ve} imaju nacionalne programe za prehranu, a u sukladnosti sa zaklju~cima i preporukama u drugoj bi se fazi razra|ivali pojedini programi i po potrebi donosili zakonski akti putem kojih bi se uskla|ivali zakonski propisi (kvaliteta, zdravstvena ispravnost, nadzor nad namirnicama itd.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita