Naslov
Filozofija Mediterana
(Philosophy of the Mediterranean)

Urednik/ci
Kukoč, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko filozofsko društvo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
471

ISBN
978-953-164-127-7

Ključne riječi
Mediteranski korijeni filozofije; antička filozofija; hrvatska filozofija; religija; multikulturalizam
(Mediterranean roots of philosophy; Antique philosophy; Croatian philosophy; religion; multiculturalism)

Sažetak
Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajedno s također mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj početkom 6. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maloazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima, potom se širi do Eleje i Sicilije da bi svoj vrhunac postigla u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije, Antiohije, Kartage i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, specifični mediteranski multikulturalizam dao je bitno obilježje daljnjem razvoju filozofije Zapada. Grčka i rimska antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije stapaju se u islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averoesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije. Sljedeći aspekt koji ulazi u tematski okvir zbornika odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeregionalnoga kulturnog identiteta. Počam od Hermana Dalmatina, preko Marka Marulića, pa do Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boškovića, da spomenemo samo najznamenitija imena. Treći sklop odnosi se na filozofsko ali i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske napetosti koje prijete globalnim sukobom civilizacija, ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i pomirenja. S tim u svezi otvaraju se pitanja, teme i problemi: • Utječu li mediteranski korijeni filozofije na nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana? • Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma • Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao pretpostavke međucivilizacijskog dijaloga • Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma U ovome zborniku pod naslovom Filozofija Mediterana objavljujemo izbor od 26 znanstvenih radova s I. i II. Mediteranskih korijena filozofije. U odabranim tekstovima analiziraju se i razglabaju navedeni aspekti predstavljene teme simpozija, pa i više od toga. Radovi se tematski kreću od problematiziranja odnosa filozofije i Mediterana, njegova multikulturalnog i multireligijskog karaktera, poglavito u kontekstu globalizacije, kulturnog i religijskog pluralizma, do predstavljanja velikana filozofske misli mediteranskih korijena, poput Parmenida, Sokrata, Platona, Aristotela, Augustina, Boetija, Bruna, i Camusa. Mediteranski korijeni hrvatske filozofije tematizirani su u radovima o Hermanu Dalmatinu, Petriću, Dragišiću, De Dominisu, Boškoviću. Tematiziraju se i istražuju poticaji mediteranske duhovnosti za nastanak nacionalne kulture i filozofije također i susjednih zemalja regije. Poredbene raščlambe kreću se od promišljanja utjecaja grčke i arapske filozofije na hrvatsku regionalnu i suvremenu svjetsku misao, od odnosa kršćanstva i islama do suvremenih filozofskih, znanstvenih i kulturnih tema poput bioetike i lingvistike, sagledanih iz aspekta njihovih mediteranskih relacija, uzajamnih utjecaja i osebujnih interpretacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA