Naslov
Povijest Vinišća u zrcalu kartografskih spomenika: od prvog spomena do kraja 19. stoljeća
(History of Vinišća in the mirror of cartographic sources: from its first mention till the end of the 19th century)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Vinišćarski zbornik

Urednik/ci
Pažanin, Ivan

Izdavač
Župa Presvetog Srca Isusova Vinišće

Grad
Vinišće

Godina
2008

Raspon stranica
1-30

ISBN
978-953-55444-1-8 1

Ključne riječi
urbani razvoj, katografski izvori, Dalmacija, lokalna povijest
(urban development, cartographic sources, Dalmatia, local history)

Sažetak
Vinišća su staro hrvatsko naselje Trogirskog primorja, smješteno u istoimenoj uvali koja je stoljećima pružala utočište brojnim brodovima koji su plovili Drveničkim kanalom. Zahvaljujući svojem povoljnom geografskom položaju viniški je kraj naseljen još od starih vremena. Sama naselja Oriovica i Vinišća vjerojatno formirana u razdoblju srednjega vijeka, u pisanim se izvorima prvi puta spominju 1272. odnosno 1470. godine. Dobro zaštićena luka i plodno zaleđe osiguravali su Vinišćanima egzistenciju i na moru i na kopnu. Živjelo se podjednako od ratarstva, stočarstva ribarstva i rudarstva. Njegovi znameniti kamenolomi nisu gradili samo viniška naselja. Vjekovna tradicija viniških kamenoloma povezuje Vinišća uz znamenitu Trogirsku katedralu kao i njezinu upravo obnovljenu kapelu Svetog Ivana Trogirskog. U doba prodora Osmanlija, Vinišća dobivaju novu geostratešku ulogu. Vinišća postaju jedna od važnih točaka obrane Dalmacije a njegovi stanovnici hrabri branitelji svoga zavičaja. Od pada kliške utvrde 1537. godine, viniški se kraj gotovo dva stoljeća nalazio na samoj granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Bilo je to vrijeme ratnih razaranja i egzodusa, kada se težište života s obale premješta na otoke, poglavito obližnji Drvenik. Ustanovljenjem nove mletačko-osmanske granice nakon Morejskog rata (1684-1699), Osmanlije su potisnuti duboko u pozadinu Dalmatinske zagore a viniški je kraj ponovno povezan sa svojim prirodnim zaleđem. Stabilizacija granica i obnova prometnih komunikacija tijekom 18. i 19. stoljeća, omogućili su obnovu stalne naseljenosti i ponovnu valorizaciju gospodarskih potencijala viniškog kraja koji su rezultirali snažnijim razvojem njegovih naselja. Razvoj ribarstva i pomorstva sredinom 19. stoljeća, potakli su postepeno &laquo ; spuštanje&raquo ; dijela viniških naselja prema morskoj obali. U drugoj polovici 9. stoljeća snažnija pomorska orijentacija te obnova rudarstva postaju glavni razvojni čimbenici zahvaljujući kojima Vinišća do kraja 19. stoljeća prerastaju u jedno od najvećih naselja Trogirskog primorja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA