Naslov
Nusprodukti vinifikacije kao izvor biološki aktivnih polifenola
(Vinfication by-products as a source of biologically active polyphenols)

Autori
Skroza, Danijela ; Generalić, Ivana ; Ljubenkov, Ivica ; Miloš, Mladen ; Boban, Mladen ; Katalinić, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009. Knjiga sažetaka. / - , 2009, 143-143

Skup
XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.04.2009. - 22.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nusprodukti vinifikacije; polifenoli; stilbeni
(vinification byproducts; polyphenols; stilbenes)

Sažetak
Prosječna ukupna svjetska proizvodnja grožđa u stalnom je porastu i iznosi >60 milijuna tona godišnje. U procesu proizvodnje i prerade grožđa zaostaju ogromne količine otpada i nusprodukata koji se nedovoljno ili nikako ne iskorištavaju i opterećuju okoliš. Cilj ovog rada bio je istražiti polifenolni sastav peteljkovine grožđa različitih sorti Vitis vinifera L. Istraživanjem su obuhvaćene tri crne sorte (Vranac, Trnjak i Rudežuša) i dvije bijele sorte (Okatica bijela i Kujundžuša). Grožđe je ubrano u fazi tehnološke zrelosti. Ekstrakcija fenolnih spojeva iz prethodno odvojene i usitnjene peteljkovine urađena je postupkom kratkotrajne maceracije s 80%-tnim etilnim alkoholom. Pimjenom spektrofotometrijskih metoda određen je maseni udio ukupnih fenola, flavonoida, neflavonoida i flavana u ekstraktima. Separacija, identifikacija i kvantifikacija pojedinih flavonoida i stilbena urađena je primjenom HPLC-RP-PAD tehnike. Rezultati istraživanja ukazuju da su svi ekstrakti bogati fenolnim spojevima. Maseni udio ukupnih fenola kretao se od 10, 37– 19, 82 g GAE/L ekstrakta. Polifenoli iz grupe flavonoida bili su znantno više zastupljeni u odnosu na neflavonoidne polifenole. Prosječni udio flavonoida u ekstraktima kretao se od 96, 69 do 99, 15 %. Udio flavana kretao se od 2, 2– 5, 1 g EE/L ekstakta peteljki grožđa. Rezultati kromatografske analize potvrdili su prisutnost biološki zanimljivih fenolnih spojeva. Dokazana je prisutnost (+)-katehina, (-)-epikatehina, procijanidina B1 i kvercetin-4-glukozida. Među stilbenima (neflavonoidnim pololifenolima) potvrđena je prisutnost resveratrol monomera (trans- i cis-resveratrola) te derivata reveratrola (piceida i astringina). Rezultati istraživanja potvrđuju da ekstrakti peteljkovine grožđa, čak i kad su pripravljeni jednostavnim i kratkotrajnim postupkom ekstakcije, sadrže vrijedne, biološki zanimljve polifenolne spojeve. Posebno treba istaknuti prisutnost monomera i derivata resveratrola. Konzumiranje hrane bogate resveratrolom povezuje se, pored ostalog, i s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti (Francuski paradoks). Peteljkovina koja zaostaje u procesu vinifikacije može se koristiti kao jeftina sirovina za proizvodnju ovih biološki atraktivnih polifenolnih spojeva. Ekstrakti peteljkovine bogati flavonoidima i stilbenima mogu vrlo lako naći svoju primjenu u prehrambenoj industriji za proizvodnju biološki vrijednih prehrambenih proizvoda.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA