Naslov
Lišće Vitis vinifera L. kao bogat izvor stilbena
(“ Vitis vinifera L. leaves as a rich source of stilbenes”)

Autori
Generalić, Ivana ; Ljubenkov, Ivica ; Skroza, Danijela ; Miloš, Mladen ; Boban, Mladen ; Katalinić, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009. Knjiga sažetaka. / - , 2009, 126-126

Skup
XXI. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Trogir, 19.-22.travnja 2009.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.04.2009. - 22.04.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vitis vinifera; lišće; stilbeni;
(Vitis vinifera; leaves; stilbenes)

Sažetak
Vinova loza (Vinis vinifera L.), jedna od najstarijih kultura koje se uzgajaju na Mediteranu, igra značajnu ulogu u životu čovjeka ne samo zbog visoke nutritivne vrijednosti ploda, već i zbog pozitivnog učinka na zdravlje različitih pripravaka od pojedinih dijelova biljke. U narodnoj medicini osobito je poznato korištenje listova loze u liječenju različitih bolesti kože, jetre, krvnih žila, te kod probavnih problema. Pozitivni učinci vinove loze, grožđa i proizvoda od grožđa, povezuju se s bioaktivnim polifenolima. Posljednjih godina pažnja istraživača usmjerena je prema polifenolima iz grupe stilbena. Brojna pozitivna svojstva resveratrola, polifenola koji se povezuje s Francuskim paradoksom, izuzetno su dobro dokumentirana. U ovom radu određen je fenolni profil i antioksidacijska svojstva ekstrakata lišća 6 karakterističnih sorti Vitis vinifera L. dalmatinskog podneblja (bijele sorte: Pošip i Maraština, crne sorte: Vranac, Syrah, Lasin, Merlot). Biljni materijal, mladi listovi vinove loze ubrani u svibnju, prosušeni su na zraku, homogenizirani i ekstrahirani su 80%-tnim etanolom u trajanju od 60 minuta pri 60º ; ; ; C. Alkoholni ekstrakti su upareni do suha, otopljeni u metanolu i filtrirani. Spektrofotometrijskim metodama određen je maseni udio ukupnih fenola, flavonoida, neflavonoida i flavana. Antioksidacijska svojstava određena su metodama FRAP i DPPH. Separacija, identifikacija i kvantifikacija stilbena urađena je primjenom HPLC-RP-PAD tehnike. Rezultati istraživanja potvrđuju da su ekstrakti lišća izuzetno bogati fenolnim spojevima. Visoka koncentracija fenola u ekstraktima rezultirala je, kao što je i očekivano, izrazito dobrim antioksidacijskim svojstvima što je dokazano objema korištenim antioksidacijskim metodama. Udio ukupnih fenola kretao se od 18, 84-27, 98 g GAE/L ekstakta , a najveća koncentracija ovih spojeva nađena je u ekstraktima lišća sorte Vranac. Udio neflavonoida bio je u svim ekstraktima viši u odnosu na udio flavonoida. Flavani su se kretali u rasponu od 1, 80-13, 35 g EE/L. HPLC analizom u svim ekstraktima je potvrđena je prisutnost flavonoida i stilbena. Među polifenolima iz grupe stilbena identificirani su resveratrol monomeri (cis- i trans-resveratrol) i resveratrol derivati (astringin i piceid/isorhapontin). Prosječni udio stilbena u ekstraktima lišća kretao se od 32, 14-193, 95 mg/L ekstrakta. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da se osim grožđa za koje je poznato da obiluje fenolnim spojevima i lišće loze može se smatrati dobrim izvorom ovih vrlo vrijednih fitokemikalija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA