Naslov
Procjena rezultata prve faze rehabilitacije nakon kardiokirurškog zahvata
(Evaluation of the First Phase of Rehabilitation after Cardio Surgery)

Autori
Bartolac, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Visoka zdravstvena škola

Mjesto
Zagreb, Hrvatska

Datum
27.06

Godina
1997

Stranica
47

Mentor
Vincelj, Josip

Ključne riječi
kardiokirurgija; fizioterapija; evaluacija; tretman
(cardio surgery; physiotherapy; evaluation; treatment)

Sažetak
U istraživanju rezultata prve faze rehabilitacije nakon kardiokirurškog zahvata sudjelovala su 34 srčana bolesnika (M=73, 33%, Ž=26, 67%) u dobi od 37-69 godina (M=56, 47) s indikacijama za kardiokirurški zahvat. Najčešća dijagnoza zbog koje su bolesnici upućivani na operaciju bila je ishemijska bolest srca (56, 67%), a slijede bolesti srčanih zalistaka (MS+AS zajedno 30%), kombinirane dijagnoze (koronarna bolest s bolešću srčanih valvula ; 9, 67%), te aneurizma aorte (3%). Infarkt miokarda preboljelo je 46, 67% sudionika. Poslijeopreacijske komplikacije u smislu aritmija, ventrikularnih ekstrasistola i fibrilacija atrija imalo je 11 bolesnika (36, 67%). Mjerene su vrijednosti pulsa, postotak saturacije kisika (oksimetrom Nellcor N-20/N-20P), te inspiracijski kapacitet (koristeći TRIFLOII Respiratory Exerciser). Sve su vrijednosti mjerene prije i nakon kineziterapijskog tretmana i to u tri navrata: prijeoperacijski i poslijeopreacijski ; prvi puta za vrijeme poluintenzivne njege (2-4 dana nakon operacije), te drugi puta prije otpuštanja bolesnika iz bolnice (7.-9. dan poslije operacije). Saturacija kisika je porasla nakon kineziterapije i rada s TRIFLOII pomagalom za prosječno 1, 17% kisika prije operacije, 1, 7 % postoperacijski, te za 1, 54% na kraju hospitalizacije. Sve razlike u postotku saturacije statistički su značajne. Također, statistički je značajna razlika između inspiracijskog kapaciteta nakon operacije i na kraju boravka na odjelu ; bolesnicima se u samo nekoliko dana inspiracija poboljšala za 63%. Razlika u pulsu (poslije i prije kineziterapije) preopreativno je iznosila prosječno 9, 43 otkucaja u minuti, a pred sam kraj hospitalizacije 6, 66, što govori da su bolesnici na kraju hospitalizacije bolje podnosili jednako opterećenje nego prije operacije. Razlika je statistički značajna. Ovo istraživanje je potvrdilo brojna prethodna istraživanja iz područja kardiokirurške rehabilitacije, s time da je ovdje naglasak na fizioterapijskom tretmanu. Rana mobilizacija i respiracijski trening značajno utječu na stabilizaciju pulsa tijekom napora, povećanje postotka kisika u krvi, te povećanje inspiracijskog kapaciteta. Edukacija poslije operacije treba biti nastavak prijeoperacijskih instrukcija, te uključivati edukaciju o raznolikim simptomima koji perzistiraju nakon operacije. Bolesnicima bi se trebali objasniti postupci koji sprječavaju vensku stazu, posturalnu hipotenziju i manjak kondicije skeletnih mišića, te značaj provođenja mjera sekundarne prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA