Pregled bibliografske jedinice broj: 388613
Stavovi mladih prema ratu, miru i suživotu
Stavovi mladih prema ratu, miru i suživotu // Problemi mladih Slavonije i Baranje
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Visoka učiteljska škola u Osijeku, 2004. str. 33-44
CROSBI ID: 388613 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi mladih prema ratu, miru i suživotu
(The attitudes of young people towards war, peace and co-existence)
Autori
Munjiza, Emerik
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Problemi mladih Slavonije i Baranje
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Visoka učiteljska škola u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2004
Raspon stranica
33-44
ISBN
953-6456-52-4
Ključne riječi
stavovi, mladi, integrirani odgoj
(attitudes, young people, integrated education)
Sažetak
U međunarodnoj i domaćoj znanstvenoj i akademskoj zajednici vlada interes za modele integriranog odgoja u uvjetima multikulturalnih zajednica u uvjetima njihove podijeljenosti. Preispituje se sustav vrijednosti na kojima bi mogli uspješno djelovati integrirajući modeli. Monografiju Problemi mladih treba promatrati u navedenom teorijskom okviru. Stavovi mladih prema ratu, miru i suživotu je poglavlje znanstvene monografije Problemi mladih u istočnoj Slavoniji. U ovom poglavlju nakon teorijske analize iznose se rezultati eksperimentalnog istraživanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 717 učenika srednjoškolaca: trogodišnjih stručnih škola, četverogodišnjih tehničkih škola i gimnazija istočne Slavonije. Stavovi mladih ispitani su na vlastitom upitniku konstruiranom za ovo istraživanje koje se sastoji od skale sudova i ranga sudova. Ispitivane su razlike u stavovima prema ratu, miru, suživotu s obzirom na vrstu srednje škole, nacionalu i vjersku pripadnost. U statističkoj obradi koristili su se rangovi, njihova korelacija i značajnost. Vrsta škole nije statistički značajno utjecala na stavove ispitanika. Nacionalna i vjerska pripadnost diferencirano je utjecala na stavove ispitanika. Statistička značajnost uočena je samo između Hrvata i Srba, dok kod ostalih ispitanika nije uočena. Svi ispitanici daju značaju ulogu odgoju ( obiteljskom i školskom ) u novom pripremanju za suživot, što treba biti značajan pokazatelj u pripremanju integrirajućih modela odgoja i obrazovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek