Pregled bibliografske jedinice broj: 387972
Položaj neliterarnog diskursa u početnom čitanju
Položaj neliterarnog diskursa u početnom čitanju // Zbornik radova sa 14. konferencije o čitanju
Osijek, Hrvatska, 2007. str. 279-284 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 387972 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Položaj neliterarnog diskursa u početnom čitanju
(The position of non-literary discourse in elementary reading)
Autori
Grahovac-Pražić, Vesna ; Balenović, Katica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova sa 14. konferencije o čitanju
/ - , 2007, 279-284
Skup
Konferencije o čitanju (14 ; 2007)
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
diskurs; literarni; neliterarni; početnica; čitanje; učenje
(discourse; literary; non-literary; elementary book; reading; learning)
Sažetak
U tekstu se govori o diskursnoj stilistici i položaju literarnog diskursa prema drugim stilovima hrvatskoga književnog jezika. Osvješćuju se termini diskurs, književnost. Analiziraju se osobitosti literarnog diskursa u diskursnom polju. Literarni diskurs (dosad spominjan kao književno umjetnički stil/beletristički stil) nalazi se u klasifikacijama stilova u posebnom položaju. Po svojoj prirodi on se opire ovoj podjeli. Svi ostali diskursni tipovi određeni su funkcionalnošću, pragmatičnošću. Tako je naprimjer administrativni diskursni tip određen funkcijom u službenoj komunikaciji, (uredsko poslovanje, politički poddiskurs… ). Književno-umjetnički diskurs ne podliježe životnoj i društvenoj stvarnosti. Cjelokupno polje diskursa je materijal koji književnost može podvrgavati svom estetskom viđenju i preoblikovanju. Od prirodnih materijala ona stvara umjetnička djela. Književnoumjetnički diskurs određen je svojom estetskom prirodom što ga dovodi do bitnog svojstva literarnog koda i literarnosti. Ne možemo ga promatrati drukčije i izvan književnosti. Druge stilove čovjek koristi iz potrebe, da bi mogao komunicirati i živjeti u stvarnosti (zaposliti se, uspostaviti znanstvenu istinu, prenijeti poruku, « ; čavrljati» ; s prijateljima, govoriti na sastanku..) a književnoumjetnički stil nastaje iz spečifične ljudske potrebe za estetskom komunikacijom i recepcije takve komunikacije. Ne dovodeći u pitanje učeničku potrebu i opravdanost uvođenja u komunikaciju s umjetničkim tekstom ističe se zanemarenost neliterarog diskursa u učenju i usavršavanju čitanja. Ističe se složenost literarnog diskursa na leksičkoj, semantičkoj i stilističkoj razini što može otežati čitanje, podrazumijeva se čitanje s razumijevanjem. Isto tako neliterarni diskurs je čovjekova stvarnost a literarni potreba. Analiziran je korpus početnica i to: iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije, SAD i promatran odnos literarnog i neliterarnog diskursa. Neliterarni diskurs olakšava učenje čitanja po svojoj prirodi te tako pomaže u komunikaciji s literarnm diskursom koja je u fazi početnog čitanja specifična. Svakako bi trebalo u užbenike za učenje i usavršavanje čitanja afirmirati neliterarni diskurs i nije opravdan sadašnji položaj literarnog diskursa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija