Naslov
Tragalac za smislom. Zbiljsko i mitsko u djelu Petra Hektorovića.
(The Searcher for Meaning. Reality and Myth in work of Petar Hektorović.)

Autori
Sambunjak, Slavomir ; Sambunjak, Zaneta

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Demetra

Grad
Zagreb

Godina
2009

Stranica
449

ISBN
978-953-225-087-9

Ključne riječi
Petar Hektorović ; gral ; viteški roman ; putopis
(Petar Hektorović ; grail ; knights novel ; travel book)

Sažetak
Premda Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića (1487 – 1572) funkcionira kao putopis, izvještaj s izleta, a formalno je poslanica, eventualno i ribarska ekloga, u dubljim je slojevima spjeva ipak, neočekivano i paradoksalno, prepoznatljiv pomno prikriven viteški roman o potrazi za gralom. Ribanje je književna zagonetka i parabola! Ta je temeljna Hektorovićeva zamisao stoljećima ostala skrivena zato što je Ribanje izvanjski i naglašeno djelovalo kao opisna, faktografska, gotovo fotografska replika, kopija realnosti. Uz to, hvarski se je pjesnik trudio da afirmira « ; demokratsku» ; ideju, naglašavao je « ; istinitost» ; svojega remek-djela, dok su romani o queste izvorno, a pogotovo u doba renesanse, sadržajno koncipirana pretežito sasvim oprečno: fantastični su, maštoviti, nesređeni, lišeni stege u kompoziciji, slobodni od logike u psihologiji – njihovi autori ne poznaju i ne priznaju nikakvih, ni fizičkih, ograničenja: junaci su im svemoćni. S aspekta renesansne poetike, to su djela nekorisna, ne podučavaju, a niti ne zabavljaju, premda snažno afirmiraju slobodu u stvaranju. Pišući Ribanje Petar Hektorović ponovno afirmira viteški roman o potrazi za gralom: rješava se njegovih manjkavosti naglašavajući realistički aspekt viteške problematike, sačuvavši pritom najvrjedniji prinos toga romana europskoj kulturi – inicijacijski njegov karakter: on je izraz silne čovjekove čežnje za uzvišenim, nedostupnim, duhovnim i vječnim. To nadalje znači da je Hektorović stvorio tajnovito djelo, iznenađujući i čudesan, prikriven spoj realizma i fantastike, skladnu mješavinu oprekâ, da je budućim naraštajima ostavio uzbudljivu zagonetku – u skladno jedinstvo bez vidljiva spoja sklopio je cjeline koje izvorno zajedno ne pripadaju. A u čem je specifičnost Hektorovićeva stvaralačkoga postupka? On je, jednostavno i stoga genijalno, karakteristične znakove viteškoga romana uveo u svoj spjev, ali je viteške feudalne sukobe i sudbine prezentirao kao narodno stvaralaštvo, gralov dvorac učinio je svojim Tvardaljem, a sam odlučni predmet, pehar grala, svojom uobičajenom čašom, običnom posudom. No, da ne bi bilo nikakve sumnje u to da je Ribanje gralski roman, u njegovo je tkivo utkao motiv nepostavljena pitanja i potrage za izgubljenom čašom. Sve su to zapravo stožerni motivi viteških romana o potrazi za gralom, a u Ribanju su prisutni kao obična, ni po čemu izuzetna događanja oko običnih stvari na trodnevnom putovanju s ribarima. Obično, svakodnevno i neatraktivno, rekosmo, ali dostatno za uvjerljivu potvrdu izvorne umjetničke ideje: da od običnog ribarenja, rutinskoga djelovanja priprostih ljudi, učini djelo o potrazi za besmrtnošću, da poslanicu prijatelju preobraze u gralsku queste a od sumnjive ecloge piscatorie i poetički neprihvatljive antologije narodnoga pjesništva – da učine roman usporediv s fantastičnim djelima kasnoga srednjovjekovlja i renesanse, s romanima o vitezovima Okrugloga stola. Hektorović je iskazao zavidan talent da na originalan način spoji metafizičko, nadiskustveno, s najprizemnijim i stoga prezrenim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA