Pregled bibliografske jedinice broj: 38578
Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću
Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću. Split: Književni krug Split, 1996 (monografija)
CROSBI ID: 38578 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mletački dvojezični proglasi u Dalmaciji u 18. stoljeću
(Venetian bilingual proclamations in Dalmatia in the 18th century)
Autori
Šimunković, Ljerka
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Književni krug Split
Grad
Split
Godina
1996
Stranica
169
ISBN
953-163-041-0
Ključne riječi
dvojezični proglasi; Dalmacija; 18. stoljeće; posuđenice; prevedenice
(biblingual proclamations; Dalmatia; 18th century; loan-words; translation loan)
Sažetak
Dvojezični mletački proglasi, tiskani odreda u Mlecima, imaju zasigurno veliko značenje u povijesti hrvatskog jezika 18. stoljeća. Ovi neknjiževni tektovi nisu tako dotjerani kao književni te nam stoga pružaju bolji uvid u govorni jezik Dalmacije u 18. stoljeću. Ovi se dvojezični proglasi javljaju kao posljedica stvarne činjenice i kao dokaz da pučanstvo Dalmacije nije poznavalo drugog jezika osim hrvatskoga. U želji da lakše i izravnije komunicira s pukom, vlast je bila prisiljena da mu se obraća na hrvatskom jeziku. U tu svrhu svaki je grad imao javnoga bilježnika koji je bio zadužen za prevođenje latinskih i talijanskih dokumenata na hrvatski jezik, a ujedno je bio i sudski tumač za hrvatski jezik. Najjača prevoditeljska služba postojala je u Zadru pri zadarskoj kancelariji i to ne samo za hrvatski već i za turski jezik. Na selima su dužnost prevoditelja obavljali seoski župnici. Kod pisanja i prevođenja hrvatskog teksta proglasa javljale su se određene poteškoće. Pošto grafija nije bila prilagođena glasovima hrvatskog jezika, prevoditelji su primjenjivali razna grafijska rješenja, oslanjajući se pretežno na već postojeća djela tiskana na hrvatskom jeziku. U ortografiji prevladava neznatno morfonološki način pisanja, premda je i fonološki vrlo zastupljen. U 18. stoljeću, zahvaljujući dalmatinskim fiziokratskim piscima, stvara se novi odnos prema hrvatskome jeziku. Fiziokrati su htjeli normirati i dotjerati hrvatski jezik te posredstvom jezika objediniti interese zemljoposjednika i seljaštva. Oni su željeli da seljaci čitaju i prate poljoprivrednu literaturu na hrvatskom jeziku i tako doprinesu razvoju zaostaloga gospodarstva. Ove nove ideje, pod utjecajem racionalizma i prosvjetiteljstva, sile Mletačku Republiku da mijenja stav prema Dalmaciji i vjerojatno baš zbog toga polovicom 18. stoljeća započinje tiskanje dvojezičnih proglasa. Prevoditelji su imali mnogo poteškoća pri prevođenju administrativne, pravne i druge stručne terminologije. Oni, ili preuzimaju već gotove talijanske izraze koji su više ili manje u uporabi u Dalmaciji, ili ih kalkiraju tj. prevode unutarnji oblik riječi. Služe se vrlo vjerojatno rječnicima naših starih leksikografa Vrančića, Mikalje, Belosteneca a naročito Della Belle. Ovi dvojezični mletački proglasi bacaju novo svijetlo na povijest i jezik Dalmacije u 18. stoljeću, te predstavljaju veliki rudnik iz kojega znanstvenici raznih disciplina mogu crpsti građu za daljnja znanstvena istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija