Pregled bibliografske jedinice broj: 385262
Upravljanje znanjem u velikim hrvatskim poduzećima
Upravljanje znanjem u velikim hrvatskim poduzećima, 2008., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 385262 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Upravljanje znanjem u velikim hrvatskim poduzećima
(Knowledge management in large Croatian companies)
Autori
Vidović, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Ekonomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
08.07
Godina
2008
Stranica
194
Mentor
Pološki Vokić, Nina
Ključne riječi
upravljanje znanjem; znanje; tacitno znanje; eksplicitno znanje; kreiranje znanja; prenošenje znanja; čimbenici koji utječu na upravljanje znanjem; proces upravljanja znanjem; strategija upravljanja znanjem; kultura znanja; radnik znanja; zajednice prakse; direktor upravljanja znanjem; posao znanja; osobno upravljanje znanjem; intelektualni kapital; učeća organizacija
(Knowledge management; Knowledge; Tacit knowledge; Explicit knowledge; Knowledge creation; Knowledge distribution; Key factors that influence knowledge management; Knowledge management process; Knowledge management strategy; Knowledge culture; Knowledge worker; Communities of practice; Chief Knowledge Officer; CKO; Knowledge work; Personal knowledge management; Intellectual capital; Learning organization)
Sažetak
Svrha magistarskog rada pod naslovom „ Upravljanje znanjem u velikim hrvatskim poduzećima“ je aktualizacija ove važne teme u hrvatskom suvremenom poslovnom svijetu te sistematizacija pristupa, misli i istraživanja u ovom mladom području koje se brzo razvija, a koje je u Hrvatskoj još na samom početku svojeg razvoja. Znanstveni doprinos rada ogleda se u razvoju metodologije za istraživanje upravljanja znanjem kao i prvom sustavnom pokušaju istraživanja te prakse u Hrvatskoj. Magistarski rad imao je dva osnovna cilja: (1) opis karakteristika uspješnog upravljanja znanjem u poduzeću te (2) razvoj i primjena metodologije za istraživanje prakse upravljanja znanjem. Navedeni ciljevi ostvarivani su na osnovi detaljnog pregleda i strukturiranog prikaza relevantne domaće i strane literature te kroz provedeno empirijsko istraživanje. Na temelju teorijskog i empirijskog dijela rada osnovni ciljevi su u potpunosti ostvareni. Konkretno, (1) koncept upravljanja znanjem sa svojim karakteristikama i specifičnostima prikazan je u teorijskom dijelu rada. Prvo je definiran sam pojam znanja te su naznačene njegove kategorije i karakteristike, a zatim prikazano cjelovito određenje upravljanja znanjem kroz njegovu definiciju, opis generacija odnosno faza upravljanja znanjem, navođenje koristi od upravljanja znanjem, prikazivanje koncepata srodnih s upravljanjem znanjem – učeća organizacija i intelektualni kapital, te sažeto navođenje dosadašnjih istraživanja u području upravljanja znanjem. Nadalje, dan je opis aktivnosti koje čine upravljanje znanjem, strategija i barijera upravljanju znanjem. Konačno, definirani su i ključni čimbenici koji utječu na uspješnost samog upravljanja znanjem – infrastruktura upravljanja znanjem, organizacijska kultura za upravljanje znanjem, nositelji upravljanja znanjem, informacijska tehnologija za upravljanje znanjem i mjerenje korisnosti upravljanja znanjem. (2) Razvijen je upitnik za istraživanje prakse upravljanja znanjem kroz praćenje čimbenika koji utječu na upravljanje znanjem i prilagođen upitnik za istraživanje percepcija zaposlenih vezanih uz praksu upravljanja znanjem. Upitnici su primijenjeni u velikim hrvatskim poduzećima što je omogućilo definiranje konkretnih karakteristika upravljanja znanjem u njima, dok je upitnik za istraživanje percepcija zaposlenih osim na zaposlenima iz poduzeća u uzorku istraživanja primijenjen i na zaposlenima iz raznih poduzeća u Hrvatskoj. Primarnim istraživanjem su se provjeravale četiri osnovne hipoteze: H1: velika hrvatska poduzeća su u prvoj fazi upravljanja znanjem, H2: velika hrvatska poduzeća značajno više upravljaju eksplicitnim nego tacitnim znanjem, H3: postoje značajne razlike između percepcija zaposlenih i stvarne prakse upravljanja znanjem u velikim hrvatskim poduzećima, te H4: razvijenost upravljanja znanjem povezana je s uspješnosti poduzeća. Nakon provedene analize utvrđeno je kako se dvije hipoteze mogu prihvatiti (hipoteze H1 i H2), a dvije hipoteze se trebaju odbaciti (hipoteza H3 i H4).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb