ࡱ> r5@-bjbj22+rXXkTTT8HTUhVRW"tWxWxWZZZ$RqxZY^ZZZ&&xWxW9qZ&xWxWZ<@zxWV C:%9Tu v,ڿ0_Xz&&zH¾ZZZZZZZ$/7D7COMPETITIVENESS OF CROATIAN TOURISM OFFER IN THE EUROPEAN UNION KONKURENTNOST HRVATSKE TURISTI KE PONUDE U EUROPSKOJ UNIJI Jasmina Gr~ini, Doc.dr.sc. Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Preradovieva 1/1 52100 Pula Croatia KeyWords: tourism, competitiveness, positioning, tourism offer, European Union. Abstract Croatia has recognized a specific yet at the same time huge market potential in tourism. Like in numerous other countries in Europe and the world, tourism has been chosen as the best economic direction for long-term development. In less developed countries, tourism as a development concept is most frequently mentioned in the context of strengthening the position in the international exchange and a faster problem solution in the balance of payments, as well as in the context of unemployment, a faster development of underdeveloped areas etc. Tourism has proven to be one of the most important areas of economy in Croatia. By analyzing the characteristics of tourism as a specific activity, the author looks for a connection between Croatias competitiveness and its European competitor countries, thus trying to define a strategy for positioning or differentiating Croatias tourist offer. 1. Uvod Hrvatska je prepoznala specifi an i istodobno golem tr~iani potencijal u turizmu. Kao i velik broj dr~ava Europe i svijeta turizam je izabran kao dugoro no najpovoljnije gospodarsko razvojno usmjerenje. U manje razvijenim zemljama usmjerenje na turizam kao razvojni koncept naj eae se spominje u kontekstu ja anja pozicije u meunarodnoj razmjeni i br~eg rjeaavanja problema u platnoj bilanci, te problema nezaposlenosti, br~eg razvitka nerazvijenih podru ja i sl. Turizam se i u Hrvatskoj potvrdio kao jedno od najva~nijih podru ja ukupnog gospodarstva. Kroz karakteristike turizma kao specifi ne djelatnosti autor tra~enjem veze u konkurentnosti zemalja Europe pokuaava definirati strategiju turisti kog pozicioniranja Hrvatske. Pritom misli na fazu diferenciranja hrvatske turisti ke ponude ato je i svrha ovog rada 2. Utjecaj formiranja turisti kih clustere na ekonomiju zemlje Kao rezultat rasta konkurentnih ekonomija, Vlade dr~ava moraju iskoristiti sve svoje mogunosti radi unapreenja efektivnosti vlastitih ekonomija. Prema Mathieson and Wall (1982); Seward et al. (1982); Duffield (1982), implikacije turizma i investiranja u turisti ke clustere na ekonomiju su sljedee: kreiranje novih lokalnih zahtjeva za opremom, hranom i drugim nabavkama ime se ubrzava rast postojeih i stvaranje novih industrija, o~ivljavaju poslovne aktivnosti i nova tr~iata; rast urbanizacije kroz konstantni rast konstrukcija i renoviranja turisti kih kapaciteta; pomo rasta zarada dr~ava od stranih valuta koje zemlje u razvoju nu~no trebaju radi rezanja deficita bilance plaanja; redistribucija kapitala izmeu razvijenih i zemalja u razvoju; multiplikativni efekt unutar ekonomije. Radi ostvarivanja ato boljeg multiplikativnog efekta turisti kih clustera na ekonomiju zemlje, kreiranje sustava clustera zahtijeva dobro poznavanje ekonomije regija. Najvei dio hrvatskih ekonomista smatra da se koncept airenja u regiju mo~e ostvariti samo tako da se stanje na domaem tr~iatu u potpunosti definira, odnosno stabilizira, a potom u trenutku kada Hrvatska zavrai proces privatizacije oja a svoju poziciju u turizmu1. Da bi se navedeno ostvarilo svi moraju shvatiti da su dio turisti kog sustava  i to ne samo hotelijeri i turoperateri, ve i vlasnici malih trgovina, restorana ili slu ajni prolaznici u okviru lokalne zajednice. Tablica 1. Rast konkurentskih prednosti clustera Eksterne koristiInterne koristiRazvoj tr~iata (ekonomska situacija, te aj/razina cijena, trendovi odmora, preferencije)Efektivni menad~mentTehnoloaki razvoj konkurentske mogunosti starih i novih turisti kih destinacijaEfikasna prilagodba poduzetni kog ponaaanjaRazvoj ekonomija (visoka produktivnost drugih industrija  troakovni pritisak)Prepoznavanje tr~ianih prilika (novih strategija, pozicioniranja, internacionalizacijeRazvoj industrija povezanih sa turizmom (poljoprivreda, transport, arhitektura, trgovina, kultura, zabava, sport).Prilagodba novim stilovima voenjaRazvoj turisti kog proizvoda-EeksteEKorektno investicijsko planiranje (pravilno fokusiranje i usvajanje investicija)Potreba za poslovnom prilagodbomRestrukturiranje i/ili reorganizacija internih procesaIzvor: Izrada autora prema Weiermair, K. (2004) A new growth model for traditional tourism countries : how to become more productive while creating jobs that are more attractive?, 3. summit, 5-7 prosinac, WTTC. Hrvatska je poduzela aktivnosti kreiranja cjelokupnog sustava turisti kih clustera definiranjem regija razvoja ije e vrijednosti u budunosti kreirati i razvijati. Dakle, identifikacija clustera postoji. Ono ato nedostaje je izrada modela i sistema veza clustera unutar industrije kao i izvan nje te definiranje Benchmarkinga naspram konkurencije. Formaliziranje komunikacijskih kanala postavlja se kao nu~nost. Isto bi potpomoglo organiziranje i diseminaciju informacija clustera te stvaranje tehnoloakih zona. Zaposlenost clustera koncentrirana je na regiju te su predispozicije ovakve specijalizacije unutar pojedinih zona zna ajna veli ina i ubrzani rast. Aktivnosti alokacije resursa i investiranja su ovakvim pristupom otvorene. Iz tog razloga razvijene zemlje usvajaju turizam kao izvoznu industriju jer su ekonomske implikacije na druge dijelove ekonomije velike. Tra~enje i razvijanje inicijative za stvaranjem brandova unutar regija promovira clustere izvan njihovih okvira djelovanja te vrai alokaciju resursa2. Formiranjem clustera stvara se kupovno-nabavni hranidbeni lanac3 izmeu natjecatelja ili partnera u procesu. Brojne tvrtke unutar clustera prodaju proizvode i usluge izvan regija. Destinacije bi trebale obuhvaati onoliko proizvoda koliko turisti ka potra~na segmentacija zahtijeva. Pri tome se misli na definiranje turisti ke razvojne strategije radi kreiranja vrijednosti cjelokupnog sustava. Sve navedeno mogue je ostvariti diferenciranjem ekonomskog aspekta turisti kog planiranja od aspekta regionalne orijentacije. U na elu, najbolje je pratiti clusterske grupe i kontinuum organizacijske snage i kolaborativne (suradni ke) aktivnosti istih i to: informiranjem: aktivnosti kojim se identificiraju lanovi i utjecaji, promovira svjesnost o industriji i unapreuje komunikacija tvrtki; u enjem: Obrazovanje i trening programi sponzorirani od strane clustera. Sve organizacije odr~avaju seminare i konferencije radi usavraavanja i u enja o izvorima i uslugama. Trening u TQM-u kao i strateako planiranje izgrauju novu viziju poslovanja vlasnika i menad~era; Tr~ianom orijentacijom: kolektivne aktivnosti radi promoviranja proizvoda i usluga u inozemstvu ili na domaem tr~iatu. Broaure i novinski lanci. Suradnja sa institutima ili sveu iliatima radi unapreenja meunarodne strategije za industriju; prodajom: Aktivnosti radi ja anja veza kupac-prodava  unutar djelovanja prilikom kupovine opreme koju si tvrtka ina e ne bi mogla osigurati; proizvodnjom: Udru~enja radi spajanja ili obavljanja skupnih R&D aktivnosti; izgradnjom ekonomskih fundacija: kolektivne aktivnosti radi ja anja interesa edukacijskih, financijskih i vladinih institucija kako ih ne bi onemoguavale da se natje u bolje. Tablica 2. Mogui europski turisti ki pristup orijentacije zajednici Povezivanje imbenikaDefiniranje problema turisti kog planiranjaPrimjeri metodaPotreba za lokalnom kontrolomKako kontrolirati razvoj zajednice?Razvoj zajedniceIstra~ivanja radi uravnote~enosti razvojaPonaaanje zajednice prema turizmuObrazovna svjesnostIstra~ivanje alternativnih oblika turizmaRazumijevanje utjecaja turizma na zajednicuPraenje ponaaanjaPlaneri i eksperti kao mogunostiSocijalni utjecajSocijalni multiplikator Izvor: Zaklju ci autora prema Hall, C.M., (2000) Turism planning: Policies, Processes and relationship, Harlow: Prentice Hall. Postavlja se pitanje kako dostii konkurentske clustere kada lokalna uprava nema puno mogunosti za postizanje vee konkurentnosti (razina lokalnih usluga i infrastrukture nedostatna). Kako turisti ka aktivnost mo~e biti diversificirana (gotovo polovinu tr~iata ini rezidencijalni turizam)? Rjeaenje je u uklju ivanje i respektiranju akademske zajednice, postojeeg iskustva i dobre prakse. Svrha clustera u razumijevanju pravilnog pristupa europskom ekonomskom razvoju je neizostavna. Prvo, clusteri su nezamjenjivo izvoriate posla, prihoda i izvoznog rasta. Drugo, efektivne ekonomije moraju svoj razvoj usmjeriti na realnost industrije na koje su usmjerene svojim strategijama. Tree, osna~enje gospodarske komponente razvoja u prostornom planiranju namee se kao nu~nost. Kona no, sve prethodno vodi visokoj kvaliteti programa uslu~ivanja u hotelijerstvu. Uzroke danaanjim problemima treba tra~iti u slaboj koordiniranosti izmeu proizvoda, kvalitete i razvoja marke proizvoda razli itih razina spomenute hijerarhije tj. u nehomogenosti istih. Lokalne turisti ke organizacije, koje su odgovorne za informacije i brigu o gostima na licu mjesta, mogu pokazati svoju snagu u razvoju proizvod i ponude, regionalne turisti ke organizacije uglavnom blokiraju iste u nastojanju da poboljaaju integraciju poduzetnika. Naime, turisti ke destinacije nisu homogene. U Hrvatskoj postoji izrazita regionalna neravnote~a poduzetni ke aktivnosti. Glavne uzroke nehomogenosti hrvatskih turisti kih regija tj. poduzetni ke aktivnosti autor obrazla~e u daljnjem tekstu. hrvatski turizam i Europska Unija Ono ato je bitno je ukazati da pojedina zemlja nu~no ne mora biti lanica Europske Unije, ali je bitno da se tr~iano oblikuje i da u tom pogledu "bude prepoznata" kao europska4. U prvom slu aju, ako je odreena dr~ava lanica Europske Unije, turisti ka destinacija (ili regija) mo~e se formirati izvan politi ko-administrativnih granica dr~ave, dok u drugom slu aju turisti ka destinacija (ili regija) mora biti striktno definirana politi kim granicama5. Dr~avna uprava u turizmu Hrvatske joa uvijek ima sredianju i sna~nu ulogu u uvoenju metoda za poboljaanje konkurentnosti. I lokalne su uprave bile aktivno uklju ene u taj proces. Meutim do sna~nije decentralizacije i raspodjele funkcija joa nije doalo. Potreba za rjeaavanjem specifi nih problema javlja se na razini regionalne uprave. Razvoj turizma ve je tradicionalno usaen kao perspektiva budunosti ato se openito shvaa kao prednost. Klasterska hijerarhija S obzirom na ograni ena razvojna sredstva, regionalnoj se politici postavljaju visoki kriteriji efikasnosti u budunosti pa stoga regionalna politika u Hrvatskoj ima izuzetno va~nu ulogu. Hrvatske tvrtke ne prodaju proizvode i ne pru~aju usluge izvan regije. Zaposlenost nije viae koncentrirana u regiji i clusteri ne predstavljaju subjekt specijaliziran za regiju. Cijene inputa i outputa, regionalni prihod, input, output, okolia i turizam nisu dovoljno meusobno povezani. Isto sugerira da promjena politike turizma mo~e ima sna~an utjecaj na navedene varijable. 3.2. Ograni enja u stvaranju profitabilnosti Hrvatska udruga hotelijera6 smatra da je naa turisti ki proizvod zastario, zaoatrava se kompetitivnost na tr~iatu, ograni en je utjecaj hotela na cijenu i sve to predstavlja ograni enja u stvaranju profitabilnosti. Razlozi takvoj situaciju u hrvatskom turizmu objaanjavaju se pomou tri oblika i to iz:7 druatvenog okru~enja (nedostatak malih i fleksibilnih, nedovoljna destinacijska koordinacija javnog i privatnog); poslovnog okru~enja (nepostojanje selektivnosti i usklaene porezne politike) ograni enja industrije (nedovoljna razina koordinacije sektora u cjelini, nepovoljna struktura hotelskog sektora). ini se da je konkurentna sposobnost hrvatskoga hotelijerstva uzimajui u obzir dane injenice te ope koristi i troakove turizma (tablica 3.) ugro~ena i da e zadr~avanje iste u budunosti biti ote~ano. Aprecijacija te aja kune u vrijeme turisti ke sezone utje e na konkurentnost hrvatskih hotelijera kroz umanjenje njihova financijskog u inka. Istom se deviznom politikom destimulativno utje e na izvoznike. Promjene u razini investiranja uzrokovane su promjenama u troakovima i predvienim prihodima od investiranja. Npr. visoke kamate visoki troakovi investiranja padajua turisti ka potra~nja  slaba gospodarska o ekivanja. Uzimajui u obzir injenicu da e strani investitor svoju odluka o investiranju donijeti samo uz respektiranje sljedeih imbenika utjecaja na investiranje:8 tehnoloaku dotrajalost hotelskog objekta; kretanjima na tr~iatu potra~nje (meunarodni turisti ki tokovi); deprecijacije kamatne stope (cijena investiranog kapitala), S druge strane, dr~ava svojom politikom stvara uvjete za bolju opskrbu (burza ribe, akcija hrvatski proizvod za hrvatski turizam), a Vlada ini i ozbiljne napore oko izgradnje daljnje infrastrukture (npr. jamstvo za izgradnju novog veza za cruisere u dubrova koj luci Gruz). Tablica 3. Ekonomske koristi i troakovi u turizmu KORISTITRO`KOVIstrana valutainflacija, gubiciIzgradnja na postojeoj infrastrukturisezonalnostairenje razvojnih mogunostizagaenja, uniatavanje resursatr~iate za ostale privredne djelatnostiosjetljivost na promjenemultiplikativni efektravnomjernost razvojazapoaljavanjedemonstracijski efektiIzvor: Zaklju ci autora prema Lang, R., (1998), Planning for Integrated Development. Europa prima viae od polovice meunarodnih turisti kih dolazaka (od kojih 88% europskih). Europa je takoer i najvee emitivno turisti ko tr~iate9. Turizam je dominantni gospodarski sektor EU sektor turizma EU upoaljava cca. 7 mil. osoba u cca. 2 mil. Tvrtki te ostvaruje viae od 11% BD-a i viae od 20 mil. radnih mjesta. Tablica 4. O ekivani nemjerljivi u inci pridru~ivanja na turizam O ekivane koristiTRO`KOVIPoboljaanje imid~a zemljePorast troakova zbog preuzimanja propisa i prihvaanja viaih standaradaPodizanje razine uslu~ivanja na razinu razvijenih lanica EU Nu~ne investicije u infrastrukturuPrimjena stro~ih prostorno  planskih standarada i mjera zaatite okoliaaPoveanje stupnja izgraenosti zbog poja anog interesa za posjedovanjem nekretnina u HrvatskojPostupno produljenje turisti ke sezonePorast cijena nekretnHT~ 2 2 3 4 = zl`R`DhX^h}56CJaJhX^h ~56CJaJhX^h ~6CJaJh]+h]+5;CJaJh_5;CJaJ hX^h ~ hX^h_hNh_5 hX^5hAh0* h ~5hShS6\hSh 6\ hS6\hShS6CJ\aJhS6CJ\aJh0*B*CJ\aJph hSh0*B*CJ\aJph4 v 3 4 = 3333333333333333 3s3B33 $dha$gd0* $dha$gd $a$gd ~dhgd $a$gd gd0*$a$gdSgdS$[$\$a$gd0*,,-- hlrBD~&(tvR^d4 6 Ϳzzu hgH*h(?h]+\hh]+ h(?h]+h']h']5hWh]+5;hWh']5; h:S5;h0* h:Sh0*h0*h:S5;CJaJh:Sh0*5;h:Sh:S5;h_h0*5 hA5 h0*5hX^h}5CJaJ- hjlHhX&3333 3333333b03Ճ3Ճ3H3H$ & F7$8$H$a$gd']$7$8$H$`a$gdX^$dh7$8$H$a$gd']$ h@@7$8$H$a$gd:S $dha$gdZi $`a$gdA$hdh^ha$gd:S $dha$gd:S $dha$gd0*&(4 6 3 333Kkd$$IfT0>~      0634abT $$Ifa$gdm2$a$gdD $dha$gd]+ $`a$gd']$a$gd']6 H J L !!"""$`$b$d$n%~%k&&'8'?'@'(D((()l))h*j*H+h+++++++,,F...̳̽|u h:Sh0* h(?h0*h0* h0*\h(?h0*\ hA\h(?hA\ h6 h}6hPh]+6hPh]+6]h(?h]+B*phh]+ h(?h]+h(?h]+6]hDh]+6]hDhD6hDh]+6hDh']6- !!!\""rkd$$IfT0>~    0634abT $$Ifa$gdm2""R#$~rr $$Ifa$gdm2kd|$$IfT0>~    0634abT$$$.%| pp $$Ifa$gdm2kd:$$IfT0>~    0634abT.%0%2%l%~( rf $$Ifa$gdm2 $$Ifa$gdm2kd$$IfT0>~    0634abTl%n%%&~rr $$Ifa$gdm2kd$$IfT0>~    0634abT&&3&j&~rr $$Ifa$gdm2kdx$$IfT0>~    0634abTj&k&@'j*,./~Yv3f3V3F363$7$8$H$`a$gdZi$7$8$H$`a$gd:S$7$8$H$`a$gd0*$7$8$H$`a$gdA$a$gdX kd6$$IfT0>~      0634abT.....././6/8//////////80:0b000"1222233 444>4@44445555R6h6j6l678868889 9999: h]+]h(?h]+]h(?h]+6]h(?h]+6hDyh]+\ h(?h]+h]+ h]+\h(?h]+\ hZih_ h(?hZi hH H*\hZi hgH*\h(?hZi\ hZi\:/24589 ;;===>6>333Ճ3 3 3Ճ3Ճ3b03h  $ Tp#$9&`#$/Ifa$gdF $ Tp#a$gdF$ & F T8p#a$gdX $ & F h8p#a$gd']$ & F7$8$H$a$gd']$7$8$H$`a$gd']$7$8$H$`a$gdZi :j:~::; ;$;d;;;;;<<====6>AABB4BtBvBxBDCCCC^DDD&E(E*EDEEEEEFFGGDGFGGH,H.HHNJ h %h]+hDhm2h h(?h]+h]+hPh]+6 hF6 h(?hFh(?hF5hFhZi6hDhF6hX h:S] h]+6]h(?h]+6] h]+]h(?h]+]56>8>t>BY'$ T!$9&`#$/Ifa$gdFkd$$IflFp   @       t 6`90 6    44 lapt>>>>4?x??h  MYh  kd2$$IflFp  @    t 6`90 6    44 la$ Tp#$9&`#$/Ifa$gdF???N@t@hMMh M $ Tp#$9&`#$/Ifa$gdFkd$$IflFp @   t 6`90 6    44 lat@v@@@AhMMh M $ Tp#$9&`#$/Ifa$gdFkd$$IflFp @    t 6`90 6    44 laAAABB(EhY^MB363 $`a$gdm2 $dha$gd]+$ Tp#|^|a$gdZi Tp#gdFkd $$IflFp  @    t 6`90 6    44 la(EdLHNJNNN RTUUUUUX 333333333333y3 $`a$gdP$<7$8$H$^<a$gdP$ & F7$8$H$a$gd:S 7$8$H$gd]+ $`a$gdU $`a$gd$ & F 8p#dha$gd:S $`a$gdZi $`a$gd % $`a$gd % NJdLbMdMnMrMMFNHNJNlNNNOORR RTTTTULUNUUUUUUUUUUVVWWHWJWZWļļIJ~yqmmmh h]+]h]+h(?hP5 h]+5h(?h]+5 hP5 h(?hh+^( h(?hUhU hhU56\]nH tH hhU56hH 56H*hh56 hU5; hi5; hP5; h(?hFhZihF h(?h]+ h %h %(ZWWZ@ZBZJZZZZZ\\\"]]]]^^^^^___,`.`@`^````aa4b6bBbbbbbž jh(?hZiUmHnHuh h(?hhIh# h(?h#hPh(?hP5 hH H* h(?hPhPh]+5hPhP5 h+^(5 h:S5hPh5h]+ h(?h]+ h]+]h(?h]+].X>Z@ZZ\&]]^^^__abd33333H33H33H3333~3$ 8p#^`a$gdZi $`a$gdm2 $`a$gd$a$gdP $h^ha$gdP $ & Fa$gdP $`a$gdP $dha$gdP $dha$gd$7$8$H$`a$gdPbbfcccc$dTdXdddddddddd&ede6f8f|gggghhhh$i.iiiiiiiiii,jPjjj̹zrh(?h#\h(?h#6\h(?h#5\hPh#6\hPhP6\ h(?h %h %hX h0*hF h(?hF hH H* h(?hm2hm2 jh(?hZiUmHnHuhZih h(?hjhZiUmHnHsH u+ddd:ffgggiiiiiiii,j3333H3H3H3333333333 $dha$gdP$ 8p#a$gdF$ 8p#dha$gd$ & FI^`Igdm2 $ & Fgdm2 $`a$gdm2$ 8p#a$gdm2,j@p $46JRTV "$\dfhϷ~tjt~tjt~tjt~tjt~t~h\bShi56h\bSh 56 h 6 hVZ6 h_6hVZhVZ6hm2B*ph333 hLrhm2hLrhm2B*phhlB*phhLrhm25B*\phhlB*\phhLrhm2B*\phh7B*\phh0*B*\phUhVZhVZ\ h\'4r6rrsYt tx $$Ifa$gdF~kd6$$IfTl0O  4  t0644 laTssst tx $$Ifa$gdF~kd$$IfTl0O  4  t0644 laTinaPodizanje razine transparentnosti poslovanjaOte~ano poslovanje domaih hotelskih kua zbog ulaska strane konkurencije Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka podupire razvoj manje turisti ki razvijenih regija zemlje. Za 2008. godinu dodijelit e 1,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 20 turisti kih projekata. Ti su projekti odobreni iz pretpristupnih fondova EU i drugih meunarodnih fondova. Cilj ovakve politike je pridonijeti razvoju manje turisti ki razvijenih dijelova zemlje, budui su odabrani projekti usmjereni na razvoj planinskog, agro, prekograni nog, eko i drugih selektivnih oblika turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tablica 5. Izravne (mjerljive) koristi ulaska u EU u odnosu na scenarij neulaska, 2015. godine Poveanje broja dolazaka turista (u 000)1174,510,1Poveanje broja noenja (u 000)5.937,310,3Rast bruto prihoda ugostiteljstva (u mlrd EUR)0,935,9Poveanje broja hotela 14023,9Promjena strukture smjeatajne ponude (+/- broja objekata) hoteli i sl. objekti  poveanje broja objekata -kampovi  smanjenje privatni smjeataj - smanjenje 131 -25 -11.000 12.9 -11,6 -18,0Porast broja dana pune zauzetosti (u danima)12,219,2Poveanje koriatenja ukupnog kapaciteta3,3%-Poveanje prihoda po smjeatajnoj jedinici (u EUR)2.009,546,8Poveanje prihoda po noenju (u EUR)10,123,2Nova ulaganja (u mlrd EUR)2,5104,1Nova zaposlenost (br. ljudi)5.77246,7Broj novih obiteljskih hotela73185,9Izvor: Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji: O ekivani ekonomski u inci, Ekonomski Institut, Zagreb, 2007. Europa se s 3 velika nacionalna odrediata: Francuskom, `panjolskom i Italijom nalazi meu prve etiri svjetske destinacije. S novim destinacijama kao ato je Hrvatska s velikim potencijalom i rastom te ostvarenim prihodom od turizma u iznosu od 7 milijardi eura ravnopravno se postavlja kao partner u regionalnoj suradnji10. konkurentnost hrvatskog turizma i zemlje mediterana Hrvatska se svjesno prihvatila obveze na kohezivnu, dugoro nu strategiju odr~ivog razvoja turizma kako bi osigurala atraktivnost onih oblika turizma u budunosti koji e se ostvariti koristi za sve sudionike u procesu. Ne smije se pritom zaboraviti da Hrvatska ima vodeu prednost ispred svojih brojnih direktnih konkurenata  prirodne i kulturne vrijednosti joa uvijek su o uvane i nude airoki potencijal za buduu odr~ivost razvoja. Da bi se moglo doi do detaljnijih zaklju aka o poziciji Hrvatske prema konkurentima i sa drugih aspekata potrebno je, osim aspekta odr~ivosti, izvraiti detaljniju analizu konkurentnosti zemalja Mediterana i Hrvatske. Zemlje Mediterana su vodee turisti ke destinacije ( ine 30 posto svjetskog turizma) koje se odlikuju izuzetnim povijesnim i kulturnim vrijednostima. Mediteran je regija koja zahvaa 46 000 km obale te je podru je sa 20 posto svjetskih kapaciteta marina. Oko 90 posto ugostiteljskih kapaciteta locirano je u `panjolskoj, Gr koj i Italiji koje se ubrajaju u prvih pet svjetskih turisti kih destinacija. Grafikon 1. Hrvatska prema konkurentnim zemljama od 1990.-2020. godine Meunarodni turisti ki dolasci u milijunima  EMBED Excel.Chart.8 \s  Izvor: WTO, obrada HGK 2004. Dosadaanja turisti ka politika ovih zemalja kao svoj osnovni cilj postavljala je rast broja turista, neovisno od mogueg nosivog kapaciteta turisti kih destinacija i teritorija istih. Stoga je danaanja karakteristika turizma zemalja Sredozemlja visoka sezonalnost i koncentracija turizma u obalnim zonama te su gotovo sve regije pogoene sljedeim kriti nim elementima:11 Niska kvaliteta ponude; Potreba za prekvalifikacijom imid~a; Visokom konkurencijom; Visokim varijacijama potra~nje. Meu zemljama Mediterana openito se uo avaju brojni simptomi zaostajanja turisti ke ponude za suvremenim turisti kim potrebama, ato ograni ava sam proces razvoja. Odmor na Mediteranu vezuje se uz: velike brojeve i ograni eni potencijal rasta, utjecaj na cijenu, te zreli proizvod. Socijalno i ekonomsko okru~enje je povezano u veini regija izri ito sa masovnim turizmom kao lokalnim identifikacijskim imbenikom ato se manifestira kao ograni avajui imbenik daljnjeg razvoja. Prema podacima danim u grafikonu 1. sve zemlje Mediterana ostvarivale su i ostvarivat e prema prognozama turisti kih udruga i organizacija rast.12 Najvei broj turisti ih dolazaka u periodu od 1990.  2020. god. ostvaruju `panjolska i Italija. Potom Gr ka i Turska koje ostvaruju intenziviranje broja dolazaka u razdoblju od 2002.-2020. god.13 Najvei broj zemalja Mediterana sa aspekta konkurentnosti gubi goste zbog Turske kao nova destinacije koja privla i velik broj turista. Sa godianjom stopom rasta od 23 posto kada je u pitanju broj turista koji dolaze u tu zemlju, o ekuje se da bi ova destinacija mogla sustii pa ak i prestii `panjolsku i postati vodea destinacija Europljana za odmor.14 Veina europskih turista dolazi iz Velike Britanije i Njema ke. Gotovo petina istih posjetila je Gr ku u 2003. god., ali je Turska vrlo prodornim kampanjama (prvenstveno niskim cijenama)15 odvukla iste i od Gr ke i od `panjolske. Prednost Hrvatske ogleda se u injenici da je za veinu europskih turista, uz isti broj dana, kategoriju smjeataja i izvanpansionsku potroanju, joa uvijek jeftinije ljetovati u zemljama u kojima se cijene turisti kih usluga obra unavaju u ameri kim dolarima ili u Hrvatskoj i u koju dolaze automobilom. S druge strane promatranja hrvatske konkurentnosti na brojnim tr~iatima Europe nismo bili prisutni gotovo 13. -14. godina, te nas mlaa generacija turista nije mogla ni upoznati kao destinaciju.16 Prema prognozama do 2020. god. o ekuje se vei broj turista iz Francuske, skandinavskih zemalja, Velike Britanije i balti kih zemalja. Hrvatska e prema prognozama biti hit samo u onim zemljama iz kojih turisti ne ine veliki udio u nas pa stoga ne treba biti previae eufori an niti podizati cijene.17 5. Zaklju ak I nakon ovog istra~ivanja teako je dati kona nu ocjenu koristi i nedostataka te utjecaja pristupanja Uniji na turizam Hrvatske. Mo~e se zaklju iti da su koristi brojne i dugotrajne. Prvenstveno se misli na brojne reforme i pristup financijskim sredstvima ato autor u radu i navodi kao neophodan imbenik razvoja u budunosti. S druge strane poveanja turisti ka potra~nja trebala bi utjecati na porast kvalitete i raznovrsnosti turisti kog proizvoda Hrvatske. Tijekom perioda tranzicije hrvatski turisti ki sektor stagnirao je. Pritom se misli na slabu edukaciju i motivaciju zaposlenika u turizmu, stare tehnologije, visoke troakove. Uspjeaan plasman na meunarodnom tr~iatu podrazumijeva bolje koriatenje raspolo~ivog potencijala uz adekvatne politike cijena, oblike prodaje i sl. da bi se razvojni ciljevi u potpunosti realizirali. Na suvremenom turisti kom tr~iatu se stalno javljaju novi izazovi s kojim se Hrvatska mora uspjeano suo avati i to u danas sve izra~enijim konkurentskim uvjetima. Postavlja se pitanje kako bolje koristiti raspolo~ive potencijale kako bi turisti ki bili konkurentniji? U sadaanjoj situaciji joa uvijek je mogue izbjei greake koje su napravljene u turisti kim zemljama regije, a lanicama EU-a kao ato su betonizacija i apartmanizacija obale. Dobar primjer Hrvatskoj mo~e biti Toscana koja je vrlo uspjeana sa svojim turisti kim proizvodom, ali ne na atetu odr~ivog razvoja. Iz istra~ivanja u ovom radu mo~emo zaklju iti da je potrebno ustrajati na stvaranju hotelske industrije, ulaganju u dodatno obrazovanje kadrova u turizmu, te razvoju turizma izvan sezone dakle tijekom cijele godine. Istra~ivanja ovakvog tipa i individualni pristupi problemu pozicioniranja konkurentnosti hrvatskog turizma i definiranja njegovih dimenzija klju ni su putovi ka globalnom saznanju da li tekua ekonomska politika vodi ra una o turizmu pri izradi koncepcije svojeg budueg razvoja. REFERENCE 1. Beauregard, R.A. Tourism and economic development policy in US urban areas, in D. Ioannides and K.G.Debbage (EDS), The economic geography of the tourist industry: A supply-side Analysis, London: Routledge, 1998. 2. Bjelica, A. Dizajniranje modela za odreivanje strukture kapitala i donoaenje investicionih odluka u multinacionalnim kompanijama, magistarski rad, Sveu iliate u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 1995. 3. Brau, R., Lanza, A. i Pigliaru, F. How fast are the tourism countries growing? The cross-country evidence, First International Conference on Tourism Economics, Palma de Mallorca, Spain, 2004, str. 235-255.. 4. Mathieson, A. Georey W. Tourism: Economic, Physical and Social Impacts. Longman: London/New York, 1982. 5. Henton, D., Melville, J. i Walesh, K. Grassroots leaders for a new economy, San Francisco: Jossey-Bass, 1997. 6.Hall, C.M., Turism planning: Policies, Processes and relationship, Harlow: Prentice Hall, 2000. 7. Gavranovi, A., Tajno oru~je  kreativnost, Cro turizam, br. 12, prosinac, 2004, str. 55. 8. Pirjevec, B., Kreiranje posljeratnog imia destinacije, Acta turistica, Vol 10, No. 2, 1998, str. 95-109. 9. Raleigh, L.E. i J.R., Roginsky, Hotel investments, Issues & perspectives, American Hotels and Lodging industry, Second edition, 1999. 10. Thomas R., Small firms in the tourism industry: Some conceptual issues, Tourism Research, 2000, br. 2, 345-353. 11. Tipuri, D., i Prester J., The Cumulative Prospect Theory and Managerial Decision Making, Zagreb International Review of Economics & Business, 2004, Vol. 7, No. 1, p. 61-81. 12. Vukoni, B., Hrvatski turizam izmeu masovnih i elitisti kih ~elja, Euro forum, Ministarstvo za europske integracije, Zagreb, br. 3., 2003, srpanj, str. 14  16. Internet izvori: 1.  HYPERLINK "http://www.mtpr.hr/arhiva" www.mtpr.hr/arhiva (Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka) 2.  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/competititon/enlargement" http://europa.eu.int/comm/competititon/enlargement (Tourism trends in Mediterranean countries" (2004) Eurostat) 3.  HYPERLINK "http://www.uhpa.hr" www.uhpa.hr 4. HTZ (2002),  HYPERLINK "http://www.croatia.hr/destinations/regions.php" Http://www.croatia.hr/destinations/regions.php (2003). 5. Competitive idicators, (2003), WTTC.,  HYPERLINK "http://www.wttc.org/" www.wttc.org  HYPERLINK "http://www.travelmagazine.com" www.travelmagazine.com 6. http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/index_en.htm http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourismpublications/ documents/internet_guide_en04.pdf 7. http://europa.eu.int/comm/competition/enlargement/ 8.  HYPERLINK "http://europa.eu.int/comm/development/elarg_en.htm" http://europa.eu.int/comm/development/elarg_en.htm 9. http://europa.eu.int/comm/economy_finance/publications/enlargementpapers_en.htm http://europa.eu.int/comm/economy_finance/about/activities/activities_thirdcountrieseconomi 10. http://europa.eu.int/comm/regional_policy/themes/enlarge_en.htm 11. http://europa.eu.int/comm/employment_social/intcoop/index_en.htm FUSNOTE 1 Grupa autora  Naj hrvatski brandovi za Europsku uniju , Business, poseban prilog tjednika Globus, prosinac, 2004. 2 Imid~ svake zemlje ovisi o nizu malih elemenata, a da bi se to pretvorilo u brand, treba biti prisutan i razli it, osobito kad je rije  o segmentiranju turisti ke ponude. 3 Ross, D. i Friedman, R.E., "The emerging thirdwave: New economic development strategies in the 90 s", Entrepreneurial Economy Review, br. 9, str. 3-28., 1990. 4 Lokalne turisti ke organizacije, koje su odgovorne za informacije i brigu o gostima na licu mjesta, mogu pokazati svoju snagu u razvoju proizvod i ponude, regionalne turisti ke organizacije uglavnom blokiraju iste u nastojanju da poboljaaju integraciju poduzetnika. 5 Koncul, N.,Suvremeni procesi urbanog turizma Dubrovnika Ekonomska istra~ivanja, Fakultet ekonomije i turizma Dr.Mijo Mirkovi Pula, Vol. 18. No 1., 2005. 6 O tome detaljnije cf. tablicu 17. Relevantne karakteristike turisti ke destinacije. 7 Detaljnije o tome cf. Gavranovi, A., (2005) Dugoo ekivani dijalog, Cro turizam, br. 1. 8 Zaklju ci VII. Kongresa hrvatskih hotelijera i restoratera, sije anj 2005. 9 Spremann K., (1991) ''Investition und Finazierung'', R. Oldenburg Verlog GmbH, Mnchen, str. 234. 10 Prema podacima WTO-a graani EU ostvarili su 417 mil. putovanja s najmanje 4 noenja, od kojih 43% izvan mjesta njihova stalna boravka (cca.180 mil.). 11 "Tourism trends in Mediterranean countries" (2004) Eurostat. (http://europa.eu.int/comm/competititon/enlargement) 12 Jedino je Hrvatska do~ivljela pad meu odabranim destinacijama promatranja 1995. g. radi ratne okupacije. 13 Group of authors, Podaci AUEB-a, research materials, 2004. 14 Turska je potroaila 117 mil. eura za turizam u 2004. godini, a `panjolska 176 mil. 15 Turisti iz centralne Europe koji daju veu pozornost cijenama odlu uju se pri odabiru destinacije za Gr ku i Tursku umjesto dosad `panjolsku uzrokujui dvocifrene stope poveanja za obje zemlje. 16 Prije Domovinskog rata u Hrvatskoj je boravilo viae od pola milijuna Engleza uglavnom u pred i posezoni. 17  HYPERLINK "http://www.uhpa.hr" www.uhpa.hr (Stani, M.: arhiv 30.03.2005.). PAGE  PAGE 1  dYt tx $$Ifa$gdF~kd$$IfTl0O  4  t0644 laT "$Yt3t3t3k3k3_3QQ4 $7$8$H$IfgdVZ $7$8$H$a$gdl 7$8$H$gdVZ $`a$gdm2~kdv$$IfTl0O  4  t0644 laT <JT~c4~kdD$$IflF=I$ t06    44 la $7$8$H$IfgdVZTVqcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 la"qcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd.$$IflF=I$ t06    44 la"$T\fqYcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 lafh<fqcRRRc4c4c4c4 & F$7$8$H$Ifgd $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 la NVXZ.68:,468z>^`bdvx Z\ɽɱh=5hGB*ph333 h=5hGh=5hG5\h=5hG\ hLrhGhUh7hVZ6CJaJh7hLr6CJaJh7h\bS6CJaJh7h 6CJaJh\bShi56h\bSh 56 h 6 hi6/DNX~~~~c< 4~kd$$IflF=I$ t06    44 la $7$8$H$IfgdVZXZqcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 la.8qcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkdw$$IflF=I$ t06    44 la8:qYcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 laqcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkda$$IflF=I$ t06    44 la ,6qcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkd$$IflF=I$ t06    44 la68tzqcc4c~ $7$8$H$IfgdVZkdK$$IflF=I$ t06    44 la`bdqe3s]3]3Q3E3E3 $`a$gdLr $`a$gdG$a$gdl $7$8$H$a$gd\bSkd$$IflF=I$ t06    44 laDX\0 FH*.&}yqylyeaZVZlhT[ hMhMhl hm25; hH H*h0*h/w6hMj5h?h/wUj"WK h/wCJUVaJhYpjhYpUhYphYp6hMhM6hMhYp6 h0*6 h0*h0*h hi5; h0*5; h#5; hU5;hGh=5hGB*ph333hH B*H*ph333!Z\xH03333333333vE3p3$ T8p#a$gdM$ Tp#dha$gd0*$ Tp#dha$gdYp$ 8dp#@@@a$gdM$ T8p#a$gd0* $`a$gd$7$8$H$`a$gd<^<gd# $ & Fa$gd:S $`a$gdLr 0`f6F`3`3`3`3`333333333333333 $`a$gd0B $`a$gd $`a$gdlgd0*$ T8p#a$gdM $`a$gdLr$ & F T8p#a$gdM^b"&(z|~V.<>FXnpἩᢘvrkrkrkrgr`r`r h)?hlh0B h)?h)?hlhLrh)?5; hU5;hLrhLr5; h:S5;hLrh0*5; h85;$hH 0JCJH*OJQJ\^JaJ'hMhM0JCJOJQJ\^JaJ!hH 0JCJH*OJQJ^JaJ$hMhM0JCJOJQJ^JaJ hH H* hMhM"@RT|8@JLX^`2fhpBD>v2   t øhFhI6CJ]aJhFhI6CJaJhFhD"6CJaJhFhD"CJaJhFhICJaJh#h)?hD5; hF5; hA5; h0*5;h0B h)?hLrhlh h)?h@5hv X     $33333333333s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s $ Tp#a$gdI $7$8$H$a$gdI $$$a$gdI$a$gdIdhgd0*dhgdWt  ~  V r X  l$tvٹxbKx,hFhI0J>*B*CJaJmHphsH+j&hFhICJUaJmHsHhFhICJaJmHsH%jhFhICJUaJmHsHhFhICJaJmHsHhFhI5CJaJmHsHhFhI5;CJaJ"hFhI6CJ]aJmHsHhFhICJaJmHsHhFhICJaJhFhI6CJaJ$tvtT^,rd J3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s3s33$a$gdZi 7$8$H$gdI$a$gdf$a$gdIgdIgdI$a$gdI  prt68:PRrtJLݥu^KK$hFhI0J>*B*CJaJph,hFhI0J>*B*CJaJmHphsH#j(hFhICJUaJhFhICJaJmHsHjhFhICJUaJhFhICJaJ,hFhI0J>*B*CJaJmHphsH+jN'hFhICJUaJmHsHhFhICJaJmHsH%jhFhICJUaJmHsHlnp rxz`bdjJR妵嵅{v{j\QhH hgmHsHhH hg5H*mHsHhH hZi5CJaJ hZi5 hg5 hF5hFhfCJ\]aJ$hFhI0J>*B*CJaJphjhFhICJUaJhFhICJaJ$hFhf0J>*B*CJaJph#jD)hFhfCJUaJhFhfCJaJjhFhfCJUaJ2v!"z#|#4$$%&L''())H+3333v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:3v:$a$gdH $a$gdH gdH $7$8$H$a$gdH $a$gdg $7$8$H$a$gdg$a$gdg$a$gdZi (*:<@BRT^dtx &(:>@BFHLNRTXZnprt~  hH hg5H*mHsHhH hg6mHsHhH hgmHsHhH hgmHsHR  ".26@LNvz!!"2"""#*#,#H#J#X#Z#^#`#|#~## $"$ͻͫ͡|m|m|m|m|ma|UhH hg6CJaJhH hgCJH*aJhH hgCJaJmHsHhH hgCJaJhH hg6mHsHhH hg5H*mHsHhH hg5H*hH hgCJ]aJmH sH "hH hg6CJ]aJmH sH hH hgCJaJmH sH hH hg5CJH*aJhH hgmHsHhH hgmHsH!"$4$8$:$F$H$L$$$$%%&&&J'L'''''''''''''''(((( (((8(:(P(^(`(d(l(n(x(z(۾yyyyyyyyyyyyyyhH hH mHsHhH hH H*hH hH hH hH hH 5H*hH hgB*CJaJphhH hg5CJH*aJhH hgmHsHhH hgmHsH hH hghH hgH*mHsHhH hg5H*mHsHhH hgCJaJ/z(((()))))))))))))** ********,*<*>*F*H*N*P*T*V*\*^*l*n***********************++++++&+(+,+.+6+8+D+H+N+ǿhZiCJaJhH hH CJaJhH hH 5CJH*aJhH hH 5H*mHsHhH hH mHsH hH hH KN+X+Z+p+r+z++++++++++++++++++++,, , ,,,",(,*,j,l,n,,,,,,,˽qmhDhH hACJaJmHsHhACJaJmHsHhH hH 0JmHsHj%*hH hH UhH hH mHsHjhH hH UhH hH 5H*mHsHhH hH mHsH,hH hH 0JCJOJQJ^JaJmHsH$hH hH 0JCJOJQJ^JaJ*H+",,,,,,,,,,----- - -----3v:3v:3v:3v:3v:3v:33v: &`#$gd2X$a$gdH $a$gdH ,,,,,,,,,,,------hH hACJaJmHsHhDh2XhlDN0JmHnHuh % h %0Jjh %0JU)0P:pS/ =!"#i $%$$If!vh55@#v#v@:V 0655/  / 34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T$$If!vh55@#v#v@:V 0655/ /  34T<$$If!vh55@ 5 #v#v@ #v :V l  t 6`90 655@ 5 /  /  /  /  p$$If!vh55@ 5 #v#v@ #v :V l t 6`90 655@ 5 /  /  /  $$If!vh55@ 5 #v#v@ #v :V l t 6`90 655@ 5 /  /  $$If!vh55@ 5 #v#v@ #v :V l t 6`90 655@ 5 /  / /  $$If!vh55@ 5 #v#v@ #v :V l t 6`90 655@ 5 /  /  /   $$If!vh55s#v#vs:V l  t0655s/  /  /  /  /  p$$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  /  /  $$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  /  $$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  /  $$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  /  $$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  / /  $$If!vh55s#v#vs:V l t0655s/  /  /  /  $$If!vh5 5P#v #vP:V l  t06554/  /  /  /  /  pT$$If!vh5 5P#v #vP:V l t06554/  /  /  /  T$$If!vh5 5P#v #vP:V l t06554/  /  /  T$$If!vh5 5P#v #vP:V l t06554/  /  /  T$$If!vh5 5P#v #vP:V l t06554/  /  /  T$$If!vh5 5P#v #vP:V l t06554/  /  / /  Ts$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ s$$If!vh55 5V#v#v #vV:Vl t6555$ J Dd C b  c $A? ?3"`?" dJ"j&>Vh!p  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~BAJRoot Entry  F:%9 Data *WordDocument +rObjectPool:%9:%9_1258575650!F:%9C:%9Ole EPRINTKCompObjf  !"#$%&'()+ !FGrafikon Microsoft ExcelaBiff8Excel.Chart.89q Oh+'0@H`x Jasmina LonarDalibor GrzinicMicrosoft Excel@uv1@Js!9l!! 6 EMFKLF, EMF+@XXF\PEMF+"@ @ $@ !@ 0@?@     !" !" !  RpArialx\*0&xDx[wtxG\xS0@\ (J ArialX0&|ww O\@\0dv% % % % " !%    &% '%     +!! % % % " !% % %    '% ( % (    V0  &% % % % " !% % %    2 E:   6 :6 }6 }6 6 b6 b6 6 % % % " !% % %    2 E&% (   6 6 66% % % " !% % %    &% (   66:6:6}6}66b6b666 666]6]&6& 6 % % % " !% % %   !! % % % " !% % %    % % % " !% % %    % ( &% ( V  6*6x6A6 &% ( 6r6x6A 6 &% ( D696x"6A6 &% ( k6U6x=6A6 &% ( V66xa6AW6 :V'% &% (    V0<pAVkVA% % % " !% % %    *  V0D*?*% % % " !% % %    x  V0^xxcx% % % " !% % %    A  V0'[AVA,A% % % " !% % %       V0$    % % % " !% % %    '% ( &% (    +% % % " !% % %    r  +]% % % " !% % %    x  +c'% % % " !% % %    A   +, U4% % % " !% % %       + % % % " !% % %    D'% ( &% (    V,*^/YY/% % % " !% % %    9  V,S$NN$% % % " !% % %    x"  V,^<x 7c7x % % % " !% % %    A  V,'[,AV','A% % % " !% % %       V,$     % % % " !% % %    k% ( % (    +U&% k  6Vk6k6k6V% % % " !% % %    U% (    +?l&% U  6@U6jU6jU6@% % % " !% % %    x=% (    +b'T&% x=  6c(x=6Rx=6cRx=6(% % % " !% % %    A% (    ++ X6&% A  6, A6V4A6,4A6V % % % " !% % %     % (    +! &%    6 6  6 6 % % % " !% % %    V% % (     +@m&% V  6AV6kV6kV6AV6AV6k% % % " !% % %    % (    +v&%   6w666w6w6% % % " !% % %    xa% (    +bKx&% xa  6cLxa6vxa6cvxa6Lxa6xLxa6xv% % % " !% % %    AW% (    ++AXn&% AW  6,BAW6VlAW6,lAW6VBAW6ABAW6Al% % % " !% % %     :% (    +$! Q&%  :  6% :6 O :6O :6 % :6 % :6 O% % % " !% % %    % % % " !% % %    % % % " !% % %    % % % " !% % %    % % % " !% % %       TTjUU@@jLP0,TXn cUU@@n LP10,,TXnUU@@nLP20,,TXnOUU@@nOLP30,,TXnHUU@@nLP40,,TXnUU@@nLP50,,TXn4UU@@n4LP60,,TXn,UU@@nLP70,,TXnwUU@@nwLP80,,% % % " !% % %    % % % " !% % %      Td=3UU@@LT1990,,,,TdW3UU@@WLT1995,,,,Td 3UU@@ LT2000,,,,Td3UU@@LT2002,,,,Tda 3UU@@LT2020,,,,% % % " !% % %    &% ( '%     +2 E% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %   3 D&% ( M 3   6 3 3'% (    V0  M  3 H 3    T  _UU@@  L``panjolska5,,,,((,% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %   3 D&% ( M   6  '% (    +     Tx ~ UU@@ ~L\Italija,,% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %   3 D&% ( M   6  '% (    V,  9  4 4    Tl  KUU@@ LXGr ka=((,% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %   3 D&% ( M   6  % ( % (    +  &%    6  6  6  6  Tp j UU@@ jLXTurska0,((,% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %   3 D&% ( M   6  % % (    +  "&%    6  6  6  6  6  6  T| > 7UU@@ L\Hrvatska9',((,% % % " !% % %   3 D% % % " !% % %    % % % " !% % %    &% ( %     +!! % % ( % "  !  " !  ( " F4(EMF+*@$??FEMF+@ ObjInfo WorkbookSummaryInformation( DocumentSummaryInformation80      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@KCDEFGHILMNPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqstuvwxyz{|}~ \pDalibor Grzinic Ba= )=j9X@"1Arial1Arial1Arial1Arial1.Times New Roman1. Times New Roman1.4Times New Roman1.9Times New Roman1.5Times New Roman1YArial1YArial1Arial1Arial1Arial1.Times New Roman1 TT8F1O001Arial1Arial1Arial1Arial#,##0\ "kn";\-#,##0\ "kn"##,##0\ "kn";[Red]\-#,##0\ "kn"$#,##0.00\ "kn";\-#,##0.00\ "kn")$#,##0.00\ "kn";[Red]\-#,##0.00\ "kn">*9_-* #,##0\ "kn"_-;\-* #,##0\ "kn"_-;_-* "-"\ "kn"_-;_-@_->)9_-* #,##0\ _k_n_-;\-* #,##0\ _k_n_-;_-* "-"\ _k_n_-;_-@_-F,A_-* #,##0.00\ "kn"_-;\-* #,##0.00\ "kn"_-;_-* "-"??\ "kn"_-;_-@_-F+A_-* #,##0.00\ _k_n_-;\-* #,##0.00\ _k_n_-;_-* "-"??\ _k_n_-;_-@_-"Da";"Da";"Ne"3"Istina";"Istina";"La~"M$"Uklju eno";"Uklju eno";"Isklju eno"                 , * + ) 8  @ 8  8" @  8  8  8  8 8    8  8""@ @  8 " @  8" @  8  8 8"@ @ 8" @  `L Grafikon6 K7List1 List2 List3TZR3 A@@  `HsZemljaCjenovni indeksHumani Indeks turizmaInfrastrukturni indeksEnvironmetalni indeksTehnoloaki indeksIndeks otvorenosti SocijalniindeksAlbanija0.0029.4238.3754.6548.66Hrvatska68.9969.6087.9655.6257.43Cipar49.4576.6444.8092.0786.7062.04 Francuska26.1935.1962.1765.2296.1655.7378.12Gr ka29.1747.1376.7639.1417.8941.15Maroko60.0136.8043.7956.8094.2460.8970.19Srbija i Crna gora66.6529.59Egipat74.1259.8053.0364.6728.7544.0940.71 Slovenija63.5174.9196.7777.6265.2839335345Indeksinfrastruktureokoliaa0283632542330302 `panjolska29.5251.4552.0689.7393.3658.5471.86Tunis80.7857.6477.2836.9364.0842.30Turska70.0350.9751.4144.1167.1969.03Italija22.3435.7961.3875.0397.2947.4368.64godianje stope rasta u %z {  <E    T]   #^c!gg9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState   MHP Officejet Pro K5400 SeriesC 4dA4DINU"4pFISpIUPHdA4 4 [none] [none]Arial4P d?DALIBOR<Automatic>R 44General Everyday PrintingdMicrosoft ExcelNoneGeneral Everyday PrintingEXCEL.EXEC:\Program Files\Microsoft Office\Office10\EXCEL.EXE IPACDRWDSGATCAPI;F4E8Q;Ki݅&E%9x"d??3` " ` " 3d23 M NM4 3Q:  `panjolskaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: ItalijaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: Gr kaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: TurskaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: HrvatskaQ ;Q ;Q3_4E4D $% M43O&Q4$% M43O&Q4FA M 3OM 3 b#M43*#M! M4523  O43" f g 3Of g% M3OQ44444e@@@@@,@,@,@,@,@@@@@@@@@@@H@H@H@H@H@@@@@@e A@33333:@!@333333@@ffffffC@?@333333$@ffffff@?H@D@)@333333#@333333@I@fffffC@ffffff,@)@@yR@@J@1@;@$@e>    dMbP?_*+%MAcrobat DistillerS odLetterPRIV0''''(\KhC(EBDAeBook"d??U    g@ J  J  J  J    J   J      J   J    g@ J  J  J  J    J  J    J  J # # # # # # # $$$$$$$                             ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3  4 5  6 7 8 9 : ; < = > ?  @ A B C # # # # # # # $$$$$$$      >@C@K@H@ ~ @Q@ Q@V@K@L@ ~ I@$@S@F@W@U@O@ 0:@A@O@@P@X@L@S@ $~ =@$G@@S@C@2@D@ +0N@B@F@L@W@N@Q@ 3P@>@ 60R@N@J@@P@=@F@D@ >~ P@ R@@X@S@@P@4j l&lblplpFpbp&VLNBNB@B+  , g@- J . J / J 0 J 1  2 J 3 J 4  5 J 6 J :  ; g@< J = J > J ? J @  +,# ,# ,# ,# ,# ,# ,# ,-$$$$$$$ - . ..>@C@K@H@ /~ /@Q@/ /D/Q@V@K@L@ 0~ 0I@0$0@S@F@W@U@O@ 101:@A@O@@P@X@L@S@ 2$~ 2=@2$2G@@S@C@2@D@ 3+03N@B@F@L@W@N@Q@ 43 4 4E44P@>@ 4F 5605R@N@J@@P@=@F@D@ 6>~ 6P@6 6G6R@@X@S@@P@: ;# ;# ;# ;# ;# ;# ;# ;<$$$$$$$ < = = = = =>@C@K@H@ >~ >@Q@> >D>Q@V@K@L@ ?~ ?I@?$?@S@F@W@U@O@ @0@:@A@O@@P@X@L@S@*hl&@VNBNBXBVp&VVNA J B J C  D J E J G  H g@I J J J K J L J M  N J O J P  Q J R J X  Y ;Z  [ J \ J ] J ^  _ J ` J A$~ A=@A$AG@@S@C@2@D@ B+0BN@B@F@L@W@N@Q@ C3 C CECCP@>@ CF D60DR@N@J@@P@=@F@D@ E>~ EP@E EGER@@X@S@@P@GH# H# H# H# H# H# H# HI$$$$$$$ I J J J J J>@C@K@H@ K~ K@Q@K KDKQ@V@K@L@ L~ LI@L$L@S@F@W@U@O@ M0M:@A@O@@P@X@L@S@ N$~ N=@N$NG@@S@C@2@D@ O+0ON@B@F@L@W@N@Q@ P3 P PEPPP@>@ PFP  Q60QR@N@J@@P@=@F@D@Q  R>~ RP@R RGRR@@X@S@@P@R X Y# Y# Y# YH YH Y# Y# Y Z$$$ ZI ZJ Z$$ Z [ [ [K*[>@C@K@H@ \ \~ \@Q@ \L \D\Q@V@K@L@ ] ]~ ]I@ ]M$]@S@F@W@U@O@ ^ ^0^:@A@O@@P@X@L@S@ _ _$~ _=@ _N$_G@@S@C@2@D@ ` `+0`N@B@F@L@W@N@Q@ 8 NBXBVl&VVNBNBbL`pJTd\L\a  b J c J i  j ;k  l J m J n J o  p J q J r  s J t J }  ~ g@ J  J a a3 aO aP aE aQaP@>@ a Fb b60bR@N@J@@P@=@F@D@ c c>~ cP@ cR cGcR@@X@S@@P@ i j# j# j# jH jH j# j# jj  k$$$ kI kJ k$$ kk  l lS*l@@>@C@K@H@l  m~ m@Q@ mL mDmQ@V@K@L@m  n~ nI@ nM$n@S@F@W@U@O@n  o0o:@A@O@@P@X@L@S@o  p$~ p=@ pN$pG@@S@C@2@D@ q+0qN@B@F@L@W@N@Q@ r3 rO rP rE rQrP@>@ rF s60sR@N@J@@P@=@F@D@ t>~ tP@ tR tGtR@@X@S@@P@}~# ~# ~# ~# ~# ~# ~# ~$$$$$$$         *htLdvRTd\LRBjBZl& J  J    J  J    J  J    J  J  J      I  ,  ,  ,  I                    ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ?  @ A B C T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i  j k l m n o p q$@,@@@H@@ r  T*!@!P@!H@!2@!޼@!@p@  j*"ܤ@"L@"@"@"@J@!@j@  $*!Ћ@!@!)@!0@!@!@j@  c*!~@!0@!@!@!;@!@  *!@!@`@! @!@!$@!@@*hblplpFpbplpp@<<<<   ,  I  ,  ,  ,  I $@,@@@H@@  T$!@!P@!H@!2@!޼@  j$"ܤ@"L@"@"@"@J@  $$!Ћ@!@!)@!0@!@  c$!~@!0@!@!@!;@  $!@!@`@! @!@!$@x26666(  j  0NMM?Q p)-]`  "??3` " ` "  п03d23 M NM4  3Q ; "Cjenovni indeksQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; .Humani Indeks turizmaQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; 0Infrastrukturni indeksQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; .Environmetalni indeksQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; &Tehnoloaki indeksQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; (Indeks otvorenostiQ ;Q ;Q3_4E4  3Q ; $Socijalni indeksQ ;Q ;Q3_4E4D $% M43O& Q4$% M43O& Q4FA%$ 3O?e 3 b#M43*#M! M4523  O43"  3O % M3OQ443_ M NM  MM<4444 eee rj  0NMM?J pP]`   " ??3` " ` " ?3d23 M NM4  3Q ;GI "Cjenovni indeksQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI .Humani Indeks turizmaQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI 0Infrastrukturni indeksQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI .Environmetalni indeksQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI &Tehnoloaki indeksQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI (Indeks otvorenostiQ ;JRQ ;JRQ3_4E4  3Q ;GI $Socijalni indeksQ ;JRQ ;JRQ3_4E4D $% M43O& Q4$% M43O&Q4FA  3OlQ 3 b#M43*#M! M4523  O43" 4 @3O4 % M3OQ44444 eee rj  0NMM?p-]`   " ??3` " ` " ?3d23 M NM4 3Q:  `panjolskaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: ItalijaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: Gr kaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: TurskaQ ;Q ;Q3_4E4 3Q: HrvatskaQ ;Q ;Q3_4E4D $% M43O&Q4$% M43O&Q4FA 3Ol4 3 b#M43*#M! M4523  O43"  ]3O % M3OQ44444eee >@4~~~~~~~YZjkjkjkjkjkHIHIHIYZYZYZYZHIHIHIHI,-,-,-;<;<;<;<;<;<;<,-,-,-,- 7ggh6h`   dMbP?_*+%"??U>@ 7   dMbP?_*+%"??U>@ 7 ՜.+,0 PXd lt| kA List1List2List3 Grafikon6 Radni listovi GrafikoniOh+'0|  8 D P\dlt y@=h dJ"j&>Vh!HPL6 x\]lTٽT'1mdN ?Җ6QSa' nD* ˏ 'B^يjU*>jۇ<j+Uh҇>mϹv|[C}Pӫʎ|G&CQT*2Jg.;!_}b+k&YϘmm={Ϳ%$@>j母#U! d~A^~YGu0&*M^}_}~`T>999M>,_ci x(1嶰~}_a *R<%c(GüoY~CYߐ/#}m/@t/zlaF.ve71/R4MM]Q#td|uޜ4C:)6]'שjO[3o ">ky8W a+@.W'syu&kQ74?V>U|\-E7,Zo1B1_rHq(PRgS)#!<a+}]w(#OmO3H\XC qg*e5%AuD+m*|UOfs\td`gl Ct(-qNT=~RY7qɂ6DFYدrɂhMJ,dAoI,웲 V {_Hg{=ٚO SP.ndogSn䥢/5DC 4M^%ڤR7d r!`:%کȇ*ЯA (%]:JIj> is ]˴^=I{i{vbm{qv^E/nˁmm8zٸw??(w!1^̋kt"m'~m6ZNjyqQg,ï;)FjZ#6HZNjyqzZ|6os~Nj_1^/!>+u/!^c}H8^bm5%q V gG?|9~qxq/.A1tDwnރ1tݕ<t}o}ExI}4? /80$ca>"Ybܴg8 rCzf1D甥5"GRg̼ܳgSHmm\?q~3uQ}hyo0`=C}kꫫ'HW7A1,t*NW w1jj?hͬsu39[^›wP7wx;kJjHI7{ɾ"^lW~WE0Kם]#nR͆΅[BGgKߺHSG'|#N[UWPE _vWx6@ ttIηkI~6m` ?m>^6Esֿ{m7ohttp://www.travelmagazine.com/DyK  www.uhpa.hryK (http://www.uhpa.hr/1TableOASummaryInformation( DocumentSummaryInformation8hCompObj*k Tablica 1 ablDalibor GrzinicalialiNormal Dalibor Grzinic37iMicrosoft Word 10.0@<.@5@N,%9[՜.+,D՜.+,\ hp|  /6hkA  Tablica 1 Tablica 1 NaslovTitle  8@ _PID_HLINKSA01rhttp://www.uhpa.hr/9B3http://europa.eu.int/comm/development/elarg_en.htm:+http://www.travelmagazine.com/O[http://www.wttc.org/ek /http://www.croatia.hr/destinations/regions.php1r http://www.uhpa.hr/:!3http://europa.eu.int/comm/competititon/enlargement http://www.mtpr.hr/arhiva  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHL@"L SNaslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$>A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisaF^@F @Standard (Web)dd[$\$0W@0 @ Naglaaeno5\J@J # Tekst fusnoteCJaJmH sH tH >&!> #Referenca fusnoteH*B@2 #4Tijelo teksta, uvlaka 3, uvlaka 2,uvlaka 3,uvlaka 2 56\]6U@A6 D Hiperveza >*B*phx@Sx DRasterska tablica7:V0POaP D article-text1CJOJQJ^JaJo(ph8 @r8 gPodno~je  p#2)@2 g Broj stranicek      kkr z z z z z z z z z z z z z z z Y%,-3A:?MFzOWakkRoE24  " @A|}~34=?@n $ ~ 5 ] ^ '78$%s>abc45 jx)9- @PQo0\op>? g$Y%Z%|%}%E'()))))*T+U++,,,-A-----./}000R1|111133333333K3S3\3]3k3}3~333333340414G4]4^4l4444466_6q6z6{66667O7P7777 898:8g88888:::&;';(;);*;S;Z;_;`;;;;;;;;;;;;;#<S<h<<<<<<<<<<<<<<< ====D=L=Q=R=w=|===============e>f>g>??????AqBDDDDDDMFeFFFFFHIhKPLMxOyOzOOOS UUVVVWWWWWWWWWXYYaZZ#[[\\G]]]^^u^^,____?```a8anaa:bbbc c!c"c*c+c,c-ccNddefffOgghhhi~iijjFkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk00000000000000000000p0000000000 0 0 0 0 0000p00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0p0000 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0000000 0Z%000000 00 00 000000000 0 0 0000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 00p0p000@0@0@000 0p 0@ 0@ 0@0@0@0@00H0H0 0p0H0H0p0H0H000P0000p0p0p0P0P0P0P0P0P0X0X0X0X00X0X0X00000000X000000`0`0`00`0`0`0`0`0`0`00`0`000`000`000000`00h00h0 00 00p0p0h0000000000000M90s@|}~n $ ~ 5 ] ^ '78$%s>abc45 x)9- @Po0\o>? g$Z%))*T+,,,-A----/}0R1|111133K3S3\3]3k3}3~333333340414G4]4^4l444446q6z6{66667O7P7777 898:8g888:===e>g>?AqBDMFeFFFFHIhKPLMxOzOOOS UUVWWWXYYaZZ#[[\\G]]]u^^,__?``a8anaa:bbbc+c,c-ccNddeffOgghhhi~iijjFkkkkkkkkkkOy00O900O900O900O900O900O900O900O900Oy0 0Oy00Oy00@0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EIO9000@0EIO90-0@0EI@0EI@0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EI@ 0EIO9070@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EIM90J@0@0EI@0EI@ 0EI@0EI@0EI@0I(@ 0I(@0I(@ 0I(@0I(@ 0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@w 0I(@w 0I(@w 0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(O900@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0I(@0fO900P!O900O900Oy00@0f@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@!!0EI@!!0EI@!!0EI@!!0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EI@0EIO900O900O900O900H00@0y4@0EIO900@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4Oy00@0@0@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4@0y4O900O900O900@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0O900@0@0@0O900@0@0@00 0x @0@0@0@0@0  6 .:NJZWbjqt  "$z(N+,-:=@HJQRTX` & "$.%l%&j&/6>t>?t@A(EXd,jjjrkkPllxpPq4rsT"fX860$H+-;>?ABCDEFGIKLMNOPSUVWYZ[\]^_ab-<DDD^.^A^x^^^/_Q_]_n___ `0`=`?`l``qaaaIkkkwkk:XXXXXXXX !!8JK@J(  NB H S D NB I S D B J BD1?"0@NNN?N B S  ?//}0kH$ \ tJ8tIt!#+,1EHISV^_bfitxy   "$%)*34=?FGILWX_`bhrs|}    +/56ABDESTYZ]_fgjkquw|~ '67:;>?GHRS\^bcimsv~R + , ] ^   + y &'68$%ac 4IfhT\ ER"$()1289P (*Pd8<K d (!.!6!9!!!!!!!!""""""""""""### # ####%#+#,#5#6#A#B#D#F#G#H#U#y$$$%+%l%u%v%{%z&&&'U'(((((((())))))))1*2*****++S+g+++++,,*-,-?-F-}-----.K.L.U.V....22 33!3"3$3\3]3}333333330414]4^444444#5$5)5F5e5y555556&6'6)6z6{6667?7O7P77798:8899j:n::%;*;^;`;;;;;;; <<<<<======>>>>BBCDDDDDDDqE|EEEGIQI[JfJJKDKOKLLOO1P>PPJQaTmTpTTT UiUsUUUUUUUUUWWW"W%W,W-W0W1W9W:WEWFWLWMWOWSWXWYW^WaWcWgWpWqWtWuWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYY YYYYY!Y&Y'Y4Y5Y?YCYJYKYTY_YgYiYnYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZZ#Z$Z+Z,Z/Z2Z5Z6Z=ZCZLZNZTZUZYZiZlZoZuZvZ~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ&[.[?[K[L[Q[R[][[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \\\!\'\-\2\3\8\9\;\<\?\@\G\H\P\W\a\b\h\k\r\s\{\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]&]K]R]]^^^/^A^E^s^u^x^^^^*_R_]_____aa/c4c5c;c=c@cAcIcJcRcScUcVc^c_cdcgcocqcxcyccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccccdd d ddddddd!d"d$d%d)d*d+d,d-d:d;dBdCdEdFdLdPdTdUdkdmddddddddddefnfufvf~fffffffffffffg g gg#g0g;g>gRgXgYg[ggggh5h8hhhhhhhhiiiiii%i&i(i)i0i1i4i5i7i8i9i:iCiDiQiRi]idieigikiliqiri{iiiiiiiiiiiiijjjjj j!j*j+j1j2j6j7j;jj?j@jAjJjKjSjTjXjYj\j]j_j`jcjdjkjljwjxjzj{j}j~jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjk k k kkkkkkkk k!k(k)k1k2k3k4k8k9k:k;kCklkwkzkkkkkkkkkk?A{~24<=>@m n # $ } ~ 4 5 \ ^ &'68#%rs=>`c35  ijwx()89,- ?@OQno/0[\np=? f$g$X%Z%{%}%D'E'(())))**S+U+++,,,,+-,-@-E-------..//|0000Q1R1{1}1111133J3K3R3S3[3]3j3k3|3~33333333344/414F4G4\4^4k4l4444466^6_6p6q6y6{666667,7N7P777778 888:8f8g888::%;*;R;S;Y;Z;^;`;;;;;;;;;;;;;;;;;;;"<#<R<S<g<h<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = =====C=D=K=L=P=R=v=w={=|=====================d>g>????AApBsBDDDDDDDDLFMFdFeFFFFFFFHHIJgKjKOLRLMMwOzOOOSS U UUUVWWWWWXXYYYY`ZaZZZ"[#[[[\\\\F]G]]]^^^/^t^u^x^^^^+_,_/_R_^_____ `1`>`m`````aa7a8amanaqaaaa9b:bbbbbc"c)c-cccMdNdddeeffffNgOggghhhhhhii}i~iiijjjjEkFkkkkkkkkkk@5 ^ 8%s>PQ0\opg$$))U++,,,--R1}13344666P77g889::S;;S<<<<<<<=D=R=w====DDDDDMFFzOOWW]^^^u^x^^^,_/_?``naqa"c-cffkkkk:<hj<?""l$n$W%Z%3388DDkkkkkDalibor Grzinicjgrzinic g|9C @3* pX8z< `N! /!'?f6P٤TdA > \                         =>         >]2U+RH5>p"V0*(Qjg         h6Sf+ ( rC 0000 (rC @?SVZ _X H GYp## %+^(g]*m2=578.b8NlDN:S\bSDTW']X^ZilpLr ~[>I2XMg@D"Dd/wwli Ui#^:]+}D'qifA0*T[P)?0BF '78$%s>abc45@PQo0\op\#3K3S3\3]3k3}3~333333340414G4]4^4l444466_6q6z6{66667O7P7777 898:8g888&;';(;);*;S;Z;_;`;;;;;;;;;;;;;<<<<<<<< ====D=L=Q=R=w=|===============zOkkkkkk]!}}]@` 55555555555!5#5$5'5)5*5+50515253545758k@@@@@@@@ @$@L@@(@*@.@0@4@6@8@>@@@B@F@J@L@R@V@X@Z@d@f@h@j@l@r@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings5& zaTahoma"1&@%J[6[6!i 4dhkhk 3qH ?wl Tablica 1Dalibor GrzinicDalibor GrzinicX