Pregled bibliografske jedinice broj: 383734
Neuroendokrini i imunološki mehanizmi u neurodermatologiji
Neuroendokrini i imunološki mehanizmi u neurodermatologiji // 6. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije "Sekundarna prevencija u pedijatriji" / Aberle, Neda (ur.).
Slavonski Brod, 2009. str. 34-40 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 383734 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neuroendokrini i imunološki mehanizmi u neurodermatologiji
(Neuroendocrine and immunological mechanisms in neurodermatology)
Autori
Boranić, Milivoj ; Gabrilovac, Jelka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
6. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije "Sekundarna prevencija u pedijatriji"
/ Aberle, Neda - Slavonski Brod, 2009, 34-40
Skup
"Sekundarna prevencija u pedijatriji", 6. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 27.02.2009. - 01.03.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
psihoneuroimunologija; koža; psihodermatologija; neuroendokrinologija
(psychoneuroimmunology; skin; psychodermatology; neureoendocrinology)
Sažetak
Koža je najveći organ ljudskoga tijela – teži 8 do 10 kg, ima površinu 1, 5 do 2 m2, sastoji se od stanica epidermalnog, mezenhimalnog i neuralnog podrijetla. Štiti tijelo od vanjskih utjecaja, zadržava tekućinu, pridonosi termoregulaciji, služi kao skladište energije u obliku masti, sudjeluje u metabolizmu vitamina i hormona. Doprinosi komunikaciji s okolinom jer kroz kožu primamo taktilne i toplinske podražaje izvana a s druge strane boja i miris kože pri različitim emocionalnim stanjima odašilju signale putem kojih sudjelujemo u socijalnim interakcijama. Najveći je organ imunosustava, veći od ukupne mase limfnih čvorova, slezene i koštane srži, sadrži velik broj i vrste stanica imunosustava, izlučuje širok spektar signalnih molekula tog sustava (citokina, kemokina I faktora rasta) te reagira na njih. Koža je i važna sastavnica endokrinog, točnije neuroendokrinog sustava organizma jer nije samo ciljno tkivo hormona hipofize, štitnjače, nadbubrežnih i spolnih žlijezdi nego i proizvodi brojne hormone i neurotransmitore. Proizvodi hipotalamusne neurosekrecijske faktore (primjerice CRF, faktor koji oslobađa kortikotropin) hipofizne hormone (primjerice ACTH), hormone kore nadbubrežne žlijezde (kortikosteroide) pa u koži postoji "lokalna" osovina hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda (HHN) koji nadopunjava "sustavnu" osovinu HHN sudjelujući u reakcijama kože na fizičke i emocionalne stresore. Neurotransmitori serotonin, histamin, supstanca P i dr. oslobađaju se iz živčanih završetaka ali ih izlučuju i kožne stanice u epidermisu i dermisu. Koža dakle nije tek pasivan zaštitni omotač tijela nego aktivan sudionik u fiziološkim, patološkim, imunosnim, metaboličkim i bihevioralnim procesima. Zato je koža "ogledalo" različitih zbivanja u organizmu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
098-0982464-2520 - Uloga membranskih peptidaza na tumorskim i normalnim stanicama (Gabrilovac, Jelka, MZOS ) ( CroRIS)
184-0000000-3459 - Primjena načela medicine osnovane na znanstvenim spoznajama u općoj bolnici (Đanić, Davorin, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Opća bolnica "Dr. Josip Benčević",
Medicinski fakultet, Osijek