Naslov
Mesnatost i sastav klaonički obrađenih trupova svinja u Hrvatskoj
(Leanness and carcass composition of pigs in Croatia)

Autori
Ukmar, Robert ; Đurkin, Ivona ; Maltar, Zlata ; Kralik, Gordana ; Petričević, Antun ; Kušec, Goran

Izvornik
MESO: prvi hrvatski časopis o mesu (1332-0025) X (2008), 6; 452-458

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
svinje ; mesnatost ; sastav trupova ; metode procjene
(pigs ; leaness ; carcass composition ; estimation methods)

Sažetak
Istraživanje je provedeno na 146 svinjskih polovica, odabranih prema debljini leđne slanine na mjestu propisanom za metodu „ dvije točke“ kako opisuje Pravilnik o kakvoći svinjskih trupova i polovica na liniji klanja (NN. br. 119/99). Pri odabiru svinjskih polovica nije bilo stratifikacije prema tjelesnoj masi. Mesnatost svinjskih polovica utvrđena je na tri načina: procjenom pomoću instrumentalne metode i metode dvije točke te utvrđivanjem primjenom metode disekcije. Disekcija je provedena na način kako ga trenutno propisuje legislativa EU, takozvanom EU referentnom metodom. Rezultati su pokazali kako je procijenjeni udio mišićnog tkiva u polovicama svinja bio manji od objektivno utvrđenog udjela mišićnog tkiva EU referentnom metodom disekcije. Statistički značajne razlike (p<0, 05) utvrđene su između mesnatosti objektivno utvrđene disekcijom i mesnatosti procijenjene pomoću metode „ Dvije točke“ . Ovo upućuje na potrebu izrade novih korekcijskih faktora u jednadžbi procjene mišićnog tkiva u svinjskim polovicama za navedenu metodu. Istraživanjem je utvrđeno da najveći udio u svinjskim polovicama čini but, slijede ga leđni dio, plećka i rebarni dio. U četiri se disecirana dijela polovice najveći udio mišićnog tkiva nalazi u butu, a slijede ga plećka, leđa i rebarni dio. Najveći udio ukupnog masnog tkiva nalazi se u rebarnom dijelu, dok ga je najmanje utvrđeno u butu. Udio kostiju najveći je u leđnom, najmanji u rebarnom dijelu. Također su prikazani detaljni udjeli tkiva iz diseciranih dijelova svinjske polovice u njezinoj ukupnoj masi također je prikazan. Razvrstavanjem svinjskih polovica u trgovačke klase (SEUROP) prema obje metode procjene kao i metodom disekcije utvrđeno je kako metode procjene svrstavaju oko 15% svinjskih polovica u klasu S, dok je EU referentna metoda svrstala u istu kasu čak 27, 40% svinjskih polovica. Metoda „ dvije točke“ svrstala je oko 72% polovica u srednje kvalitetne trgovačke klase (E i U), dok je disekcijom utvrđeno da ovim klasama pripada 58% svinjskih polovica. Zaključeno je kako u Republici Hrvatskoj treba načiniti promjene u formulama kojima se procjenjuje postotak mesa u svinjskim polovicama. Najbolje bi to bilo učiniti koristeći metodologiju propisanu u zemljama EU.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA