ࡱ> 5@bjbj22 .8XX&'\8 8 8 L TZTZTZ8Zt]L ˯]]"]]]]]]$R $=8 f^]]f^f^$8 8 ]]a.TwTwTwf^B8 ]8 ]Twf^TwTwrwJ8 8 :]] "TZ_@<˯6ɳqɳ,:L L 8 8 8 8 ɳ8 :]"]Tw]^^]]]$$L L 50B$v^L L 0BNarodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.) Zlatko MATIJEVI Hrvatski institut za povijest, Zagreb Autor je na temelju arhivskoga gradiva te relevantne znanstvene i publicisti ke literature rekonstruirao nastanak, djelovanje i nestanak NV SHS u Zagrebu tijekom posljednjih mjeseci postojanja Austro-Ugarske Monarhije, kratkotrajne Dr~ave SHS te prvih tjedana Kraljevstva SHS (o~ujak 1918. - sije anj 1919.). Osnovna zna ajka NV SHS i njegove samoproglaaene dr~ave bila je hotimi na privremenost. Cilj NV SHS nije bio ruaenje Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje samostalne dr~ave izvan njezinih granica, nego ~urno ujedinjenje Dr~ave SHS s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom te stvaranje aire ju~noslavenske dr~avne zajednice na jugoistoku Europe. Ostvarivai svoj cilj 1. prosinca 1918. NV SHS je izgubio razlog svoga postojanja. I kad mi Hrvati ne bismo bili samo dio cijelokupnog naaega naroda od Triglava do Balkana, mi bismo u toj osamljenosti bili ve propali. Stjepan RADI Hrvatsku su ve u nekoliko navrata iz vrlo opasne situacije spasile greake drugih, no nikako vlastita mudrost. Bogoslav `ULEK Gotovo da nije potrebno ni spominjati da je posljednje stoljee minuloga tisuljea obilje~eno dvama svjetskim ratovima te ruaenjem etiriju carstava  otomanskoga, ruskoga, njema koga i austro-ugarskoga  i nastankom novih, odnosno obnavljanjem nekih starih dr~ava na njihovim razvalinama. Ove se godine (2008.) navraava devet desetljea od zavraetka Prvoga svjetskoga rata, nestanka Austro-Ugarske Monarhije s politi koga zemljovida srednje Europe te osnutka kratkotrajne Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba (Dr~ava SHS) i njezina ~urnoga utapanja u Kraljevstvo/Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevstvo SHS). Glavna zna ajka Dr~ave SHS i njezina sredianjega politi kog tijela Narodnoga vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (NV SHS), bila je njihova kratkotrajnost  nastali su da bi nestali. Pregled objavljenih izvora te va~nijih znanstvenih i publicisti kih radova o Narodnom vijeu Slovenaca, Hrvata i Srba Zanimanje hrvatske (i bivae jugoslavenske) historiografije i publicistike za NV SHS i Dr~avu SHS bilo je znatno. Prvenstvo u objavljivanju gradiva o osnivanju i djelovanju NV SHS i postanku Dr~ave SHS, u kontekstu nastajanja Kraljevstva SHS, pripada Ferdi `iaiu koji je nepune dvije godine nakon odigravanja samih dogaaja objavio tematsku zbirku odreenoga broja relevantnih dokumenata. Na~alost, on je u samom po etku, barem ato se ti e dokumenata vezanih uz NV SHS, naiaao na nepremostivu zapreku  arhiva 'Narodnog Vijea SHS u Zagrebu', danas tako rei viae i nema [....]  preko tri etvrtine spisa  nestalo je. Sa sustavnim objavljivanjem gradiva o NV SHS zapo elo se tek sredinom pedesetih godina proaloga stoljea. Bogdan Krizman je u viae znanstvenih i stru nih publikacija objavio gradivo o NV SHS koje se uva u Arhivu Hrvatske/Hrvatskom dr~avnom arhivu u Zagrebu, ali i u nekim drugim institucijama (Arhiv Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti/Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb; Vojno-istoriski institut, Beograd). Gledajui kronoloaki, prvo su objavljena brzojavna izvjeaa potpukovnika Duaana T. Simovia, delegata Vrhovne komande srbijanske vojske kod vlade NV SHS u Zagrebu, o vojno-politi kom stanju u Dr~avi SHS. Istra~ujui vanjsko-politi ko djelovanje NV SHS, Krizman je, inkorporirajui dokumente u svoj tekst, u dva lanka obradio problem talijanske vojne okupacije isto nojadranske obale nakon sklapanja primirja s pora~enom Austro-Ugarskom Monarhijom. U kontekstu vanjske politike NV SHS isti je autor prezentirao i konzularni rad njegovih predstavnika u srediatima politi ke moi bivae Monarhije (Be u, Budimpeati i Pragu). Nemiri koji su zahvatili Hrvatsku u danima nestajanja Monarhije i prijelaznom razdoblju do stvaranja Kraljevstva SHS, naali su svoj odraz u brojnim telefonsko-brzojavnim izvjeaima koja su svakodnevno stizala u Sredianju kancelariju NV SHS. Najzna ajniji dio gradiva o djelovanju Sredianjega odbora NV SHS jesu njegovi zapisnici s prilozima, koji na~alost nisu sa uvani u cijelosti. Predavanje Antona Koroaca, predsjednika Slovenske pu ke (ludske) stranke, o nastanku prve jugoslavenske dr~avne zajednice, donosi podatke i o NV SHS, kome se on nalazio na elu. Zanimljiv prilog razumijevanju kompleksnih odnosa unutar Monarhije u trenutku nestajanja sredianje vlasti u Be u i preuzimanja upravnih ovlasti od novonastaloga NV SHS svakako je pismo bana Antuna Mihalovicha, upueno caru i kralju Karlu I.(IV.) iz Zagreba, dne 29. listopada 1918. godine. Svojevrsnom krunom Krizmanova prikupljanja izvornoga gradiva o NV SHS mo~e se ozna iti objavljivanje zapisnika sjednica vlade u Zagrebu koju je imenovalo Predsjedniatvo NV SHS. Ferdo ulinovi u dvije knjige donosi, izmeu ostaloga, i dokumente o NV SHS i Dr~avi SHS, koji su uglavnom ve ranije bili objavljeni ili kod `iaia ili kod Krizmana, odnosno Krizman - Jankovia. Zajedni kim naporom B. Krizmana i srbijanskoga povjesni ara Dragoslava Jankovia nastala je dvotomna zbirka dokumenata o stvaranju Kraljevstva SHS. U njezinoj izradbi autori su se koristili brojnim arhivskim fondovima i suvremenim tiskom te historiografskim i publicisti kim radovima u kojima su objavljeni relevantni dokumenti koji nisu mogli biti pronaeni u izvornom obliku. Dio se prikupljenoga gradiva neposredno odnosi i na NV SHS. U zbirci dokumenata autora Branka Petranovia i Mom ila Ze evia objavljeni su neki ve ranije publicirani dokumenti o NV SHS i Dr~avi SHS. Hrvoje Matkovi je, objavljujui izvore za hrvatsku povijest od najstarijega doba do suvremenosti, preuzeo od ve ranije spomenutih autora: ulinovia, Krizmana i Kulund~ia te J. Horvata dokumente o NV SHS. Prazninu glede objavljivanja gradiva o djelovanju NV SHS na lokalnoj razini donekle je popunio Petar Str i koji je u dvije knjige skupio gradivo o otoku Krku tijekom postojanja Dr~ave SHS i talijanskoga vojnog zaposjedanja isto nojadranske obale, nakon sklapanja primirja s Austro-Ugarskom Monarhijom te zavraetka Prvoga svjetskog rata. Osim Str ia, ni~om su se razinom djelovanja NV SHS pozabavili joa H. Matkovi i Mira Kolar-Dimitrijevi, donosei nekoliko dokumenata o Rijeci i Suaaku. U izabranim spisima Stjepana Radia i Svetozara Pribievia, dvojice eminentnih sudionika u prevratnim dogaajima 1918., objavljeni su i neki relevantni podatci za razumijevanje unutarnjih odnosa u NV SHS. U Radievoj autobiografiji zabilje~en je ozbiljan sukob (prijetnja smru) izmeu predsjednika tada marginalne Hrvatske pu ke selja ke stranke i S. Pribievia, monoga potpredsjednika NV SHS. U izabranim tekstovima S. Pribievia objavljeni su njegov govor u hrvatskom Saboru odr~an 29. listopada 1928., njegove naknadne tvrdnje o }enevskoj deklaraciji te pokajni ke reminiscencije o vlastitom udjelu u voenju politike NV SHS. Radovi aktivnih sudionika ulaze u va~nije izvore za sagledavanje povijesti NV SHS i Dr~ave SHS. Tu u prvom redu treba spomenuti broauru Ante Pavelia (zubara), potpredsjednika NV SHS, izdanu u povodu 17-e obljetnice predaje Adrese izaslanstva NV SHS regentu Aleksandru Karaoreviu u Beogradu; knjigu Srana Budisavljevia, tajnika i kasnijeg povjerenika za unutarnje poslove NV SHS, koji je na temelju oskudnih izvora i literature te prvenstveno svojih sjeanja pokuaao rekonstruirati dogaaje u danima nestanka Austro-Ugarske Monarhije i postojanja Dr~ave SHS, te zapise dalmatinskoga politi ara Josipa Smodlake. Kao kuriozitet navodim i broauru Koste Domazetovia, sastavljenu po dokumentima, lancima, stenografskim zabeleakama i drugim zapisima iz zagreba kih arhiva iz 1918 godine, koja donosi zanimljivu sliku Zagreba u danima izlaska iz jedne dr~avne zajednice i ulaska u drugu. Bosanskohercegova ka i slovenska historiografija takoer su dale svoj doprinos objavljivanju arhivskoga gradiva o djelovanju NV SHS u Bosni i Hercegovini i zapisnike slovenske pokrajinske vlade. Posebnu skupinu izvora relevantnih za istra~ivanje povijesti NV SHS i Dr~ave SHS ini suvremeni strana ki i izvanstrana ki tisak u kome se mogu pronai informacije koje nisu ostale zabilje~ene ili sa uvane u arhivskom gradivu (Obzor, Male novine, Hrvatska dr~ava, Novine/Narodna politika, Glas Slovenaca, Hrvata i Srba i dr.). U razdoblju od zavraetka Prvoga svjetskog rata do danas relativno je veliki broj povjesni ara, pravnika i publicista pisao o NV SHS i Dr~avi SHS. Ipak, veina je autora njihov nastanak, djelovanje i silazak s povijesne pozornice, u veoj ili manjoj mjeri, sagledavala u airem kontekstu propasti Austro-Ugarske Monarhije, potpisivanja i otkazivanja }enevske deklaracije te osnutka Kraljevstva SHS, temeljei, iako ne uvijek, svoje zaklju ke na ve uglavnom objavljenim povijesnim izvorima. Ta injenica, naravno, ne umanjuje njihov doprinos istra~ivanju povijesti NV SHS i njegove kratkotrajne dr~ave. Sli an je slu aj s monografskim radovima o S. Radiu i S. Pribieviu. Mali je broj autora koji su se u svojim istra~ivanjima usredoto ili isklju ivo na djelovanje NV SHS i povijest Dr~ave SHS. Od sredine pedesetih do kraja osamdesetih godina XX. st. B. Krizman je napisao viae znanstvenih rasprava o NV SHS i Dr~avi SHS, ugraujui u njih rezultate svojih ranijih arhivskih istra~ivanja. O djelovanju NV SHS u Istri te u Bosni i Hercegovini objavljena je po jedna relevantna rasprava. Po etkom devedesetih godina proaloga stoljea, nakon raspada SFR Jugoslavije, ponovno se pojavio interes za istra~ivanje povijesti Dr~ave SHS i njezinih organa vlasti. Osim o djelovanju sredianjega NV SHS u Zagrebu objavljen je i lanak o djelovanju njegova odbora u Istri. Neuspjeh u organiziranju vojne sile Dr~ave SHS relativno je slabo privla ila pozornost povjesni ara, barem kada je rije  o njezinoj kopnenoj sastavnici i sudbini njezinih visokih asnika. Usud nesuene ratne mornarice Dr~ave SHS bio je relativno esta tema povijesnih istra~ivanja. Bosanskohercegova ki povjesni ar Hamdija Kapid~i je, sagledavajui airi kontekst zbivanja, opisao veze Vrhovnoga zapovjedniatva austro-ugarske vojske s narodnim vijeima u trenutku brzoga nestajanja autoriteta vlasti Monarhije i nastojanja da se izbjegnu unutarnji nemiri koje bi mogli izazvati naoru~ani povratnici s europskih ratiata. Cilj je ovoga rada da na temelju postojee znanstvene i publicisti ke literature te dostupnih izvora kronoloakim slijedom prika~e u osnovnim crtama postanak, djelovanje i nestanak NV SHS i kratkotrajne dr~ave koju je stvorio u posljednjim tjednima svjetskoga rata. Osnutak i djelovanje NV SHS u Zagrebu od Zagreba ke rezolucije do prekida dr~avnopravnih odnosa s Austro-Ugarskom Monarhijom (2./3. o~ujka  29. listopada 1918.) Po etkom 1918. stanje na europskim ratiatima izgledalo je za lanice Centralnih sila - Njema ku i Austro-Ugarsku Monarhiju - vrlo povoljno: 9. velja e zaklju en je mir s ponovno uspostavljenom ukrajinskom dr~avom; 3. o~ujka je u Brest-Litovsku potpisan mir s Rusijom; 7. svibnja kapitulirala je Rumunjska. Nekoliko tjedana prije izlaska Rumunjske iz rata, njema ko je Vrhovno vojno zapovjedniatvo, poneseno vojnim uspjesima, pokrenulo proljetnu ofenzivu na zapadnom bojiatu (21. o~ujka 1918.). Po etni uspjeh nije izostao. Britansko-francuska crta obrane po ela je popuatati. Njema ka se vojska pribli~ila Parizu na svega 70 kilometara. Vojno-politi ka vodstva Njema ke i Austro-Ugarske Monarhije gotovo da viae nisu dvojila u svoju kona nu pobjedu nad dr~avama Antante. Meutim, uspjeani protuudarci Antantinih vojski zaustavili su njema ko napredovanje, a bog rata je ponovno promijeno stranu. Nakon etiri godine ratovanja lanice Antante nisu bile suglasne o tome tko je zapravo glavni neprijatelj. Za Italiju je to bila Austro-Ugarska Monarhija, a za ostale savezni ke zemlje  Francusku, Veliku Britaniju i Sjedinjene Ameri ke Dr~ave  Njema ka. Niti jedna od njih nije kao svoj ratni cilj imala potpuno uniatenje Monarhije kao suverene dr~ave. Drugim rije ima, vodei politi ki krugovi u dr~avama Antante odnosili su se vrlo suzdr~ano prema planovima o ruaenju Monarhije i stvaranju jugoslavenske dr~avne zajednice od nekih njezinih dijelova. Vlada Kraljevine Srbije, koja se joa uvijek nalazila u izbjegliatvu na Krfu, imala je u pripremi dva rjeaenja glede budunosti Austro-Ugarske Monarhije. Prvo je rjeaenje predvialo da se od nje  prema etnografskom na elu - odvoje ona podru ja u kojima su obitavali ju~noslavenski narodi (Hrvati, Slovenci i Srbi) i ujedine sa Srbijom, nakon ato ova bude ponovno uspostavljena kao suverena dr~ava u svojim prijeratnim granicama. Drugo se rjeaenje ograni avalo na stvaranje tzv. Velike Srbije, tj. dr~ave koja bi u svojim granicama obuhvaala sve one dijelove Monarhije u kojima su Srbi, navodno, imali izrazitu ili prete~nu veinu. Unato  relativno povoljnom vanjskopoliti kom i vojnom polo~aju, Austro-Ugarska Monarhija je svakodnevno zapadala u sve veu unutarnju krizu, prvenstveno zbog nezadovoljstva svojih brojnih slavenskih naroda (Poljaka, eha, Slovaka, Slovenaca, Hrvata i Srba). Najdublja se kriza osjeala na jugu Monarhije. Opravdano nezadovoljstvo slovenskih politi kih elita polo~ajem njihovih zemalja u austrijskom dijelu Monarhije, ogor enost hrvatskih politi ara zbog dualisti koga ustroja dr~ave koji je doveo do odjeljenosti banske Hrvatske od Dalmacije te nerijeaeni dr~avnopravni polo~aj Bosne i Hercegovine prerasli su u nerjeaiv problem, koji e u znatnoj mjeri doprinijeti kona nom rastakanju starodrevne dr~ave dinastije Habsburg-Lothring. U takvu se ozra ju sve glasnije po elo isticati zahtjev za ujedinjenje Hrvata, Slovenaca i Srba, triju plemena jednoga naroda, u zajedni ku dr~avu, naravno, bez jasnoga odreenja ato se pod tim stvarno mislilo. Akcija povezivanja svih politi kih snaga koje su prihvaale program narodnoga ujedinjenja odvijala se pod parolom  nacionalne koncentracije. Na poticaj Jugoslavenskog kluba u Zagrebu su po etkom 1918. voeni meustrana ki pregovori o zajedni kom djelovanju svih jugoslavenskih stranaka u Monarhiji. Na elo se akcije povezivanja stranaka, skupina i pojedinaca u banskoj Hrvatskoj stavila Star evieva stranka prava (milinovci), koja je zastupala jugoslavenski politi ki program. Dne 2. i 3. o~ujka u Zagrebu je odr~an sastanak, koji nije ostao nesmetan od gradskoga redarstva, na kome su sudjelovali predstavnici milinova kih pravaaa, skupine oko zagreba koga lista Glas Slovenaca, Hrvata i Srba, skupine oko zagreba koga katoli kog dnevnika Novine, Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, Slovenske pu ke (ludske) stranke, Slovenske narodno napredne stranke te strana ke osobe iz Bosne i Hercegovine, Istre, Dalmacije i Meimurja. Pozivu na sastanak nisu se odazvali vladajua Hrvatsko-srpska koalicija i oporbena Hrvatska pu ka selja ka stranka. Sastanku je predsjedavao milinovac Ante Paveli (zubar). Drugoga dana zasjedanja donesena je rezolucija u kojoj se, izmeu ostaloga, ka~e: Narod S.H.S. jest jedinstven narod i to jedinstvo jest i mora ostati nerazdijeljivo i bezuvjetno. Dosljedno tome, upirui se o pravo narodnog samoodredjenja, kojega provedba ima biti meunarodno zajam ena: 1. Tra~imo nezavisnost, ujedinjenje i slobodu u svojoj jedinstvenoj narodnoj dr~avi, u kojoj e plemenske osebine troimenog jedinstvenog naroda S.H.S. biti o uvane i po ~elji sastavnih narodnih dijelova poativani dr~avopravni kontinuitet historijsko-politi kih teritorija uz potpunu ravnopravnost plemena i konfesija. 2. Tra~imo itav teritorij, na kome u neprekidnom kontinuitetu ~ivi naa jedinstveni narod, jam ei kulturnu samoupravu i inorodnim manjinama, k tomu naaem narodnom teritoriju pripadaju neotudjivo i obale, luke i otoci sjevernog i isto nog Jadrana. Va~no je naglasiti da se u Zagreba koj rezoluciji nije spominjalo Monarhiju kao unaprijed zadani okvir za stvaranje dr~ave jedinstvenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba, niti govorilo o ~ezlu dinastije Habsburg-Lothring kao simbolu dr~avnoga suvereniteta. Sudionici zagreba koga sastanka povjerili su jednom ad hoc odboru da provede sve predradnje neophodne za osnivanje NV SHS. Dogovoreno je da se sljedei sastanak odr~i 21. i 22. travnja u Zagrebu te da se na njemu osnuje NV SHS. Meutim, do toga sastanka nije doalo. Osnutku jedne ope organizacije koja bi povezujui ju~noslavenske zemlje Monarhije, neovisno o tome jesu li u njezinu cislajtanskom ili translajtanskom dijelu, provodila politiku nacionalne koncentracije, prethodilo je formiranje Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji u Splitu (2. srpnja), Narodne organizacije Slovenaca, Hrvata i Srba za Hrvatsko primorje u Suaaku (14. srpnja) i Narodnoga sveta u Ljubljani (17. kolovoza). Osniva koj su skupatini prisustvovali i delegati iz banske Hrvatske, Dalmacije i Istre: Gjuro `urmin, Ivan Poa i, Ivan Krstelj, Mate Drinkovi, Sran Budisavljevi, Ivo Grisogono, Duje Mika i, }ivko Petri i, Matko Laginja, Vjekoslav Spin i, Janko `imrak i Ivan Lorkovi. U izvjeau podnesenom osniva koj skupatini izri ito je re eno da je Narodni svet sastavni dio opega jugoslavenskog Narodnog odbora (Narodnoga vijea), koji e se uskoro sastati u Zagrebu. Za predsjednika Narodnoga sveta izabran je Anton Koroaec. Iako je Pripremni odbor u Zagrebu joa 22. srpnja sastavio pozive za konstituirajuu skupatinu NV SHS, s njezinim se sazivanjem otezalo. Na sastanku predstavnika oporbenih stranaka iz banske Hrvatske, odr~anom u Zagrebu 23. kolovoza, konstatirano je da je na prethodnim sastancima jednoglasno prihvaen projekt statuta za 'Narodno Vijee za Slovence, Hrvate i Srbe' u Zagrebu te budui da je osnova razaslana na pretresanje 'Narodnom Svetu' u Ljubljani, 'Narodnoj Oganizaciji' za Dalmaciju u Splitu, 'Politi kom Druatvu za Hrvate i Slovence u Istri' u Pazinu i predstavnicima Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, to se  prema prethodnom zaklju ku pristupa ustanovljenju zajedni kog predstavniatva neodvisnih narodnih elemenata u Hrvatskoj i Slavoniji, koje bi kao cjelina ailjalo svoje odaslanike u 'Narodno Vijee'. Za elnike Narodnoga sveta tih je dana glavno pitanje bilo kako pripremiti politi ke stranke i skupine u Hrvatskoj i Bosni na suradnju oko osnivanja NV SHS u Zagrebu. Glavno je te~iate stavljeno na pridobivanje Hrvatsko-srpske koalicije. Na sjednici Predsjedniatva Narodnoga sveta odr~anoj 27. rujna, odlu eno je da se u slu aju da vodstvo Koalicije otkloni sudjelovanje u NV SHS, ipak, pristupi njegovu osnivanju. Usprkos pritisaka kojima je bilo izlo~eno, vodstvo se Koalicije tvrdoglavo opiralo pristupiti nacionalnoj koncentraciji te dosljedno tome i NV SHS. Zajedni kom akcijom vodstva Narodnoga sveta i politi ara u Zagrebu, koji su se zauzimali za provoenje nacionalne koncentracije, dogovoreno je da se u hrvatskoj prijestolnici, 24. rujna, odr~i sastanak na kome bi se donijela kona na odluka o osnivanju NV SHS. Sastanak je rezultirao izjavom protiv mirovne note austro-ugarskoga ministra vanjskih poslova Burina od 14. rujna, upuene svim zaraenim i neutralnim dr~avama, i iznoaenjem glediata o na elima na kojima bi trebalo sklopiti mir. Kona no je zaklju eno da se sastanak za osnivanje NV sazove 5. listopada u Zagrebu. Izaslanici odreeni za osniva ki sastanak okupili su se ve 4. listopada u Zagrebu. O ito uznemiren razvojem dogaaja S. Pribievi, neprijeporni voa Hrvatsko-srpske koalicije, pozvao je joa istoga dana S. Budisavljevia na hitan razgovor u Sabornicu. Odazvavai se pozivu, Budisavljevi se u zgradi hrvatskoga Sabora sastao sa S. Pribieviem i Duaanom Popoviem. Iako je na po etku napao Budisavljevia tvrdei da je akcija oko osnivanja NV SHS zapravo uperena protiv Koalicije, Pribievi je, smirivai se, zatra~io obavijesti o tome ato se smjera napraviti. Budisavljevi je izvijestio dvojicu elnika Koalicije da e se na predstojeem sastanku donijeti na elno rjeaenje o osnutku NV SHS i o tome kako e ono biti organizirano. Na kraju je dodao da organizatori sastanka o ekuju da e i Hrvatsko-srpska koalicija pristupiti u NV SHS te da se za nju namjerava osigurati odreeni broj mjesta. Saznavai odluku organizatora sastanka, Pribievi je izjavio da bi se, ipak, trebalo odgoditi odluku o osnutku NV SHS sve dok Koalicija ne donese odluku o tome hoe li i ona stupiti u njegove redove. Uzvrativai da to viae nije mogue, Budisavljevi je obeao da e urediti da sutradan, 5. listopada, Drinkovi posjeti S. Pribievia, a Koroaec D. Popovia. Na taj bi se na in, prema njegovu mialjenju, omoguilo da se u neposrednom razgovoru razmotre sva pitanja vezana uz odnos Koalicije prema NV SHS. Na zakazanim je sastancima dogovoreno da se na sjednici izaslanika okupljenih radi formiranja NV SHS stavi prijedlog da se prije donoaenja zaklju ka o njegovu osnutku pozove Hrvatsko-srpsku koaliciju da mu pristupi. Uo i konstituirajuega sastanka NV SHS u rukama su se njegovih sazivatelja nalazile izjave Predsjedniatva Srpske narodne radikalne stranke, Hrvatske pu ke selja ke stranke i skupine oko Malih novina da pristupaju u NV SHS. Glavni odbor Socijalno-demokratske stranke Hrvatske i Slavonije, u izjavi od 4. listopada, istaknuo je da e Vitomir Kora prisustvovati konstituirajuoj sjednici NV SHS, ali samo u informativne svrhe. O pitanju pristupa NV SHS kona na je odluka trebala biti donijeta na konferenciji jugoslavenskih socijaldemokratskih stranaka. Socijaldemokratska konferencija, odr~ana u Zagrebu 6. listopada, donijela je, uz protivljenje delegata iz Bosne, odluku o pristupanju u NV SHS. Dne 5. listopada A. Paveli je otvorio konstitutirajuu sjednicu NV SHS. Na prijedlog A. Koroaca Paveli je izabran i za predsjedatelja, dok su na mjesto bilje~nika doali S. Budisavljevi, Albert Kramer i }ivko Petri i. U pozdravnom govoru Paveli je naglasio da se konstituirajua sjednica NV SHS nastavlja na zagreba ko vijeanje od 2. i 3. o~ujka (i njegovu Rezoluciju). Dobivai rije  od predsjedatelja, Budisavljevi je prikazao rad oko osnivanja NV SHS, a nakon njega je I. Lorkovi podnio referat o zadai i svrsi NV SHS. Na poslijepodnevnom nastavku sjednice provedena je rasprava o Lorkovievu referatu koja je okon ana Drinkovievim prijedlogom zaklju aka: 1) Sakupljeni, da utemeljimo 'Narodno vijee S.H.S.' slo~ni smo u misli i u radu za o~ivotvorenje potpuno samostalne, suverene i nezavisne slobodne dr~ave svoga naroda S.H.S. na cijelom neprekinutom etni kom teritoriju toga naroda. U tu svrhu ve danas se zala~emo, da ni kao pojedine osobe, ni kao pojedine stranke, ni kao pojedine pokrajine, ni kao pojedine parlamentarne korporacije, ne emo stupiti u nikakve obvezatne dogovore s nikakvim faktorima izvan naaega naroda, nego izjavljujemo, da emo, im se 'Narodno vijee' konstituira, skupno raditi prema uputama i zaklju cima Narodnog vijea S.H.S. i delegacije Narodnog vijea za to opunomoene. 2) Odabire se odbor od 7 lica, koji e odmah joa danas ili najdalje sutra stupiti u dogovore sa Hrvatsko-srpskom koalicijom u svrhu da pod gornjim uslovima stupi i ona u Narodno vijee S.H.S.. Nakon ato je Drinkoviev prijedlog zaklju aka jednoglasno usvojen, izabran je Odbor sedmorice: Matko Laginja, A. Koroaec, Jozo Sunari, }. Petri i, M. Drinkovi, S. Budisavljevi i V. Kora. Svi su lanovi Odbora sedmorice joa iste ve eri otiali u Sabornicu, gdje su ih do ekali predstavnici Koalicije: S. Pribievi, Guido Hreljanovi i Veeslav Wilder. Koroaec je predstavnicima Koalicije izlo~io zaklju ke prvoga dana konstituirajue sjednice NV SHS. Posebno je naglasio da je ~elja sudionika sjednice da i Hrvatsko-srpska koalicija ue u NV SHS. Nakon razmjene mialjenja prisutni su, izmeu ostaloga, zaklju ili da se NV SHS ne e konstituirati tako dugo dok Koalicija ne preda svoj pozitivan ili negativan odgovor o pristupanju u njegove redove. Iako se nije o ekivao negativan odgovor Koalicije, Koroaec je, ipak, nadodao da bi u tom slu aju bilo po~eljno da njihovi meusobni odnosi ostanu prijateljski. Drugoga dana konstituirajue sjednice NV SHS Drinkovi je izvijestio prisutne o razgovorima koje je Odbor sedmorice vodio s predstavnicima Hrvatsko-srpske koalicije. Njegovo je izvjeae, nakon nekih razjaanjenja, bez rasprave bilo jednoglasno prihvaeno. U nastavku je sjednice Budislav Grga Angjelinovi pro itao prijedlog Pravilnika NV SHS. Nakon du~e rasprave i unoaenja odreenih preinaka, Pravilnik je jednoglasno prihvaen. Na Paveliev prijedlog, a na temelju netom usvojenoga Pravilnika, pristupilo se izboru lanova NV SHS u Zagrebu za slovenske zemlje (Kranjsku, `tajersku, Koruaku, Goricu i Trst), Istru, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu te Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom i Meimurjem. Pritom je bilo zaklju eno da e Ba ka, Banat, Baranja i ostala jugozapadna Ugarska kasnije birati svoje izaslanike. Takoer je bilo predvieno da e se naknadno izabrati lanove NV SHS u Zagrebu iz redova narodnih zastupnika hrvatskoga i bosanskog Sabora te Jugoslavenskoga kluba u be kom parlamentu. Iako je bio proveden djelomi ni izbor za lanove Sredianjega odbora, on nije bio konstituiran jer se joa ekalo na odgovor Koalicije. Da bi NV SHS mogao normalno funkcionirati izabran je Poslovni odbor koji je trebao voditi poslove Predsjedniatva do konstituiranja Sredianjega odbora. U Poslovni su odbor izabrani: A. Paveli, S. Budisavljevi, I. Lorkovi, S. Radi, V. Kora, J. `imrak, M. Drinkovi i }. Petri i. Jednoglasno je prihvaen i Paveliev prijedlog u kome se tra~ilo da Poslovni odbor, u slu aju da Koalicija ostane izvan NV SHS, mo~e proglasiti sastav Predsjedniatva NV i Sredianjega odbora. U tu je svrhu napravljena i lista kandidata. Nastavak pregovora s Hrvatsko-srpskom koalicijom povjeren je Odboru sedmorice u istom sastavu kao i prethodnoga dana. Saborski klub Hrvatsko-srpske koalicije odlu io je na svojim sjednicama od 8. i 9. listopada da Koalicija ima da ue u NV SHS te je u tu svrhu sastavljen odbor od pet lanova: Edo Lukini, D. Popovi, S. Pribievi, Ivan Ribar i V. Wilder. Odbor sedmorice i koalicijski Odbor petorice, na sastanku odr~anom 10. listopada, raspravljali su o svim pitanjima povezanim s ulaskom Hrvatsko-srpske koalicije u NV SHS. Nakon ato su pregovara i postigli potpuni sporazum glede na elnih pitanja, postignut je i sporazum o broju zastupnika pojedinih stranaka i skupina iz banske Hrvatske u NV SHS. Koaliciji je u toj podjeli pripalo 12 mandata, a milinovskim pravaima 6. Sve su ostale stranke i skupine dobile od 1 do 2 mandata. U Sredinjem je odboru Koalicija dobila 5 manadata, milinovski pravai 2, a ostali po jedan. U pitanju Predsjedniatva oba su se pregovara ka tima slo~ila da se u najkraem roku sazove Sredianji odbor koji treba izabrati njegove lanove. Da bi se to moglo provesti predlo~eno je Poslovnom odboru da sazove sjednicu Sredianjega odbora za 17. listopada sa sljedeim dnevnim redom: 1. biranje Predsjedniatva NV SHS i 2. rasprava o akciji koja se treba poduzeti u nadolazeim danima. Do predlo~enoga je roka tekue poslove trebao i nadalje voditi Poslovni odbor, proairen s dva ili tri lana Koalicije. Na ponovnom sastanku obaju odbora, odr~anom 12. listopada, Pribievi je izjavio da je plenum Koalicije prihvatio izvjeae o pregovorima s politi ke strane, ali da ima odreene zamjerke glede njegove tehni ke strane, tj. navodne prezastupljenosti milinovskih pravaaa u NV SHS. Diskusija u kojoj nije manjkalo poviaenih tonova, nije donijela nikave konkretne zaklju ke. Na dvije sjednice Poslovnoga odbora koje su odr~ane 15. 16. listopada, na kojima su prisustvovali i lanovi Hrvatsko-srpske koalicije, raspravljalo se o ustroju Sredianjega odbora i o njegovim zadaama. Kona no su lanovi Poslovnoga odbora zaklju ili da se Sredianjem odboru, ija je sjednica zakazana za 17. listopada, predlo~i da izda proklamaciju na narod u kojoj e biti ozna ena na ela narodne politike, odnosno istaknuto narodno jedinstvo itavog naaeg naroda i rjeaenje njegova problema ne parcijalno, nego u svojoj cjelokupnosti. Posebno je trebalo naglasiti suverenost jugoslavenske dr~ave, osnovane na narodnom samoopredjeljenju. Kona no, Sredianji je odbor trebao odlu iti imade li se sazvati hrvatski Sabor te kakvo e on stanoviate zauzeti u sadanje doba. Skupivai se zakazanoga datuma, dan poslije objavljivanja Manifesta cara i kralja Karla I.(IV.) o federalizaciji cislajtanskoga dijela Monarhije, lanovi su Sredianjega odbora proveli temeljitu raspravu koja je trajala tri dana, tj. do 19. listopada. Zasjedanje je Sredianjega odbora rezultiralo izborom Predsjedniatva: A. Koroaec, predsjednik, A. Paveli i S. Pribievi, potpredsjednici, S. Budisavljevi, M. Drinkovi i I. Lorkovi, tajnici. Nadalje su prihvaeni prijedlozi o: 1. radu u saborima (u Zagrebu i Sarajevu), 2. pribavljanju propusnica (putovnica) za `vicarsku lanovima Sredianjega odbora i 3. proglaaenje rada Sredianjega odbora permanentnim. Zasjedanje je iznjedrilo Deklaraciju Sredianjega odbora NV SHS, kojom je, izmeu ostaloga, otklonjen vladarev Manifest i otvoreno zatra~eno ujedinjenje cjelokupnoga naaeg naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na itavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske ili dr~avne granice, u kojima danas ~ive u jednu jedinstvenu potpuno suverenu dr~avu. Otprilike u isto vrijeme kada se odr~avalo trodnevno zasjedanje Sredianjega odbora NV SHS u Zagrebu, osnovan je i Glavni odbor NV SHS za Bosnu i Hercegvinu. Dne 21. listopada, tj. na dan kada je u zagreba kim jutarnjim novinama ve bio otisnut negativni odgovor Woodrow Wilsona, predsjednika Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava, na austro-ugarsku mirovnu notu od 4. listopada, odr~ao je Sredianji odbor sjednicu na kojoj su formirane pojedine sekcije i izabrani njihovi pro elnici. M. Drinkovi je izabran za prvoga ovjeka sekcije za narodnu obranu, S. Radi je postao pro elnik agrarne, a I. Lorkovi finacijsko-politi ke sekcije. S. Budisavljevi je preuzeo sekciju za financiranje NV SHS, a B. G. Angjelinovi je stao na elo sekcije za agitaciju i organizaciju. Sekcija za promet je povjerena V. Wilderu. Sekcija za aprovizaciju (opskrbu) imala je dva elnika: Cezara Aka ia i Svetozara Delia. Sekciju za socijalnu politiku preuzeo je Vilim Bukaeg. Upravna je sekcija doala u nadle~nost Predsjedniatva. Pripremne radove u sekciji za mirovne pregovore vodio je Fran Barac. Odluka o popunjavanju pro elni koga mjesta u ustavnoj sekciji nije bila donesena zbog neslaganja lanova Sredianjega odbora. Na elo prezidijalnog biroa" (Ureda predsjedniatva) postavljen je tajnik Predsjedniatva. Sljedeega dana, 22. listopada, u povodu Wilsonova odgovora, u Zagrebu su, ispred Hrvatskoga narodnog kazaliata i Sabornice, odr~ani veliki skupovi podrake NV SHS. Okupljenoj masi graanstva govorima su se obratili najistaknutiji lanovi NV SHS: A. Paveli, S. Radi, B. G. Angjelinovi, S. Pribievi, M. Drinkovi, V. Bukaeg i dr. Vrlo je vjerojatno da su joa istoga dana A. Paveli i S. Pribievi bili kod bana Mihalovicha ~elei od njega saznati ato bi on, kao aef izvrane vlasti u banskoj Hrvatskoj, u inio ako bi lanovi NV SHS, koji su i narodni zastupnici, slo~no podnijeli u Saboru prijedlog o raskidu svih dr~avnopravnih veza s Ugarskom. Napuatajui Banske dvore, dva su potpredsjednika NV SHS imali dojam da se ban ne e protiviti njihovoj nakani. O svom su razgovoru s Mihalovichem izvijestili i lanove Sredianjega odbora. Na sjednicu Sredianjega odbora, odr~anoj 23. listopada, pozvan je i ban Mihalovich, emu se on spremno odazvao. Ban je prisutne lanove Odbora upozorio da se mora nai na in da NV SHS doe u doticaj sa Zemaljskom vladom, jer dvije vlade ne mogu postojati, tj. vlada NV SHS i zakonita vlada banske Hrvatske. Sa sjednice je upuen poziv pristaaama NV SHS da po svim mjestima (gradovima i selima) po mu osnivati Odbore Narodnog Viea. Na sjednici Sredianjega odbora od 25. listopada raspravljalo se o sazivanju hrvatskoga Sabora i o sadr~aju njegovih zaklju aka. Tijekom rasprave doalo je do incidenta sa S. Radiem koji je, izgleda, zastupao neka radikalna rjeaenja. Na istoj je sjednici za tajnika NV SHS izabran J. `imrak. Sredianji je odbor odr~ao sjednicu i sljedeega dana, 26. listopada, na kojoj je, izmeu ostaloga, odlu eno da se objavi da Jugoslavenski odbor ima pravo govoriti uime naaeg naroda u vezi s Narodnim vijeem te raspravljao o pitanju moguega ulaska Stranke prava (frankovaca) u NV SHS. Sa sjednice je upuen i poziv za dobrovoljni narodni porez u korist NV SHS. Istoga je dana Predsjedniatvo NV SHS uputilo Luki `njariu i Mihovilu Mihaljeviu, zapovjedajuim austro-ugarskim generalima u Zagrebu, upit o tome ato kane poduzeti ako bi doalo do prekidanja dr~avno-pravnih veza s Monarhijom. Oba su generala, prije nego ato su se stavili na raspolaganje NV SHS, tra~ili da ih vladar razrijeai prisege, ato je on odmah i u inio. Nakon ato je u Be u imao odreene politi ke razgovore s predsjednikom vlade Lammaschom glede budunosti Monarhije, Koroaec je, 26. listopada, uz dopuatenje austrijskih vlasti, kao izaslanik NV SHS u Zagrebu, zajedno s Gregorom }erjavom, otputovao u `vicarsku, gdje im se pridru~io i Melko ingrija. Rad Sredianjega odbora nastavljen je i 27. listopada. Na sjednici je ponovno raspravljano o ulasku frankova kih pravaaa u NV SHS, ali je kona ni zaklju ak ostavljen za sutraanju sjednicu. Nakon rasprave koja se povela o goruem pitanju vojske, prihvaeni su Angjelinovievi prijedlozi: 1. da se iz vojni kih spremiata dobavi oru~je za Narodno vijee; 2. da se naoru~a za utorak akademska garda za o uvanje mira i reda prigodom manifestacione sjednice Hrvatskog sabora; 3. da se hrvatski i srpski sokoli organizuju i naoru~aju u istu svrhu. Posljednji austro-ugarski ministar vanjskih poslova, Gyula Andrssy ml., uputio je 28. listopada, uz suglasnost cara Karla, mirovnu notu Washingtonu u kojoj je stajalo da je Monarhija spremna ato prije zapo eti pregovore i ato skorije potpisati primirje na svim ratiatima. Bio je to posljednji znak iz Be a na koji se ekalo u Zagrebu. Istoga je dana u audijenciji kod Karla bio i ban Mihalovich, kojega je vladar, nakon ato je sasluaao njegovo izvjeae o stanju u Hrvatskoj, otpustio s rije ima: Radite ato vas je volja. U tom je asu od presudne va~nosti za daljnji razvoj dogaaja bila odluka Zajedni koga ministarstva rata u Be u, uznemirenoga zbog sve te~ih unutarnjih nemira u dr~avi, da dopusti vojnim zapovjedniatvima da u slu aju potrebe stupe u doticaj s predstavnicima narodnih vijea na njihovim podru jima, kako bi se o uvao mir i red u nestajuoj Monarhiji. Na sjednici Sredianjega odbora, odr~anoj 28. listopada, Paveli je u svojstvu predsjedatelja stavio na dnevni red pitanje pripremanja odluka koje su trebale biti izglasovane na sutraanjoj sjednici hrvatskoga Sabora. Iznesena su dva stajaliata: 1.) diktatorsku vlast imade u svoje ruke preuzeti Narodno Vijee; 2.) da se polako bez diranja u krunska prava stvore airoki preduvjeti za rad Narodnoga Vijea. Tijekom sjednice vrlo je aktivan bio S. Radi koji je, odmah na po etku, iznio svoje mialjenje o tome ato treba biti prvi akt hrvatskoga Sabora. Takoer je, za predstojeu saborsku sjednicu, predlo~io i preani prijedlog o vojnim bjeguncima. Prema ranije donesenom zaklju ku, na sjednici je raspravljeno i pitanje ulaska frankova kih pravaaa u NV SHS te je zaklju eno da njihov ulazak nije po~eljan. Nakon dolaska generala `njaria i Mihaljevia sjednica je Sredianjega odbora privremeno prekinuta, a Predsjedniatvo se s dvojicom visokih asnika povuklo na posebnu konferenciju. Okon avai pregovore generali su izjavili da se bezuvjetno pokoravaju vladi NV SHS. Nakon njihova odlaska iz Sabornice, uzeti su u pretres preani prijedlozi koje se namjeravalo podnijeti na sutraanjoj sjednici hrvatskoga Sabora. Prvi je preani prijedlog, zastupnika S. Pribievia i drugova, glasio: I. Predla~e se visokom saboru, da zaklju i: Hrvatski dr~avni sabor na temelju potpunoga prava narodnoga samo-odredjenja, koje je danas ve priznato od svih zaraenih vlasti, stvara ovaj zaklju ak: Svi dosadaanji dr~avno-pravni odnoaaji i veze izmedju kraljevine Hrvatske-Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrijske s druge strane razrijeaavaju se. Ukida se dakle i niatetnim proglasuje napose hrvatsko-ugarska nagodba (zakonski lanak I. god. 1868.), a isto se tako ukidaju i niatetnim proglasuju svi kasniji njeni dopunjci ili revizije tako, da od danas Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ne ima s kraljevinom Ugarskom ni pravno, ni fakti no nikakovih zajedni kih dr~avnih poslova. II. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija sa Rijekom proglaauje se posve nezavisnom dr~avom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom na elu narodnosti, a na temelju narodnoga jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupa u zajedni ku narodnu suverenu dr~avu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom podru ju toga naroda bez obzira na ma koje teritorijalne i dr~avne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas ~ivi. Sveopa narodna ustavotvorna skupatina svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlu it e sa unapred odredjenom kvalificiranom veinom, koja potpunoma zaatiuje od svakoga majoriziranja, kona no kako u formi vladavine, tako u unutraanjem dr~avnom ustrojstvu naae dr~ave utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. Potom je pro itan preani prijedlog A. Pavelia i drugova: Predla~e se visokom saboru, da zaklju i: Sabor kao predstavnik kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objavu Narodnog Vijea od 19. o. mj. za sebe obvezatnom, te izjavljuje, da priznaje Narodnome Vijeu Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast. Na istoj je sjednici zaklju eno da NV SHS za vrhovnu vlast u svim jugoslovenskim zemljama, koje su zastupane u Narodnom Vijeu, proglaauje predsjedniatvo Narodnoga Vijea, koje sa injavaju: A. Koroaec, predsjednik, A. Paveli i S. Pribievi, potpredsjednici te S. Budisavljevi, I. Lorkovi i M. Drinkovi, tajnici. Takoer je jednoglasno prihvaeno da do kona nog sastava vlade imade kao vlada Narodnog vijea fungirati njegovo predsjedniatvo. Sjednica je zaklju ena u zoru 29. listopada. Ujutro 29. listopada Bogdan Medakovi, predsjednik hrvatskoga Sabora, otvorio je sjednicu na kojoj su osim narodnih zastupnika prisustvovali joa i ban Mihalovich te trojica odjelnih predstojnika: Aleksandar Badaj, Milan Rojc i Aurel Rauer. Marko Novosel, saborski bilje~nik, pro itao je preani prijedlog S. Pribievia i drugova koji je nekoliko sati ranije usvojen na sjednici Sredianjega odbora NV SHS. Dobivai rije  od predsjednika Sabora, Pribievi je obrazla~ui preani prijedlog izjavio da treba jasno naglasiti i prema vani i prema unutra da se u smislu pro itanoga prijedloga naaa nezavisna potpuno suverena dr~ava prote~e na itavom naaem narodnom teritoriju od So e tamo do Soluna. Prijedlog su narodni zastupnici primili uz burni pljesak i poklike ~ivio. Nakon ato je preani prijedlog Pavelia i drugova, koji je takoer ve bio prihvaen na Sredianjem odboru NV SHS, pro itan njegov ga je glavni predlagatelj obrazlo~io. Nakon potpredsjednika NV SHS, za rije  se javio ban Mihalovich, koji je izjavio: ast mi je u ime vlade izjaviti, da potpunoma usvajam stanoviate hrvatskoga sabora u pogledu jednog i drugog predloga, pa da cijelu egzekutivu stavljam na raspolaganje Narodnome Vijeu. Predsjednik Sabora dao je joa rije  Vladimiru Prebegu, pro elniku saborskoga kluba Stranke prava (frankovci), Josipu `iloviu i D. Popoviu. Nakon ato su se svi prijavljeni govornici izredali, Medakovi je stavio na glasovanje Paveliev preani prijedlog koji je jednoglasno prihvaen. Nakon donoaenja dviju sudbonosnih odluka, narodni su zastupnici napustili Sabornicu da bi prisustvovali misi zahvalnici u ~upnoj crkvi sv. Marka. U nastavku saborske sjednice, kojoj je predsjedavao Pero Magdi, zastupnici su jednoglasno prihvatili preani prijedlog S. Radia i drugova kojim se tra~ilo da ban zabrani izvoz ~ive~nih namirnica u Maarsku i Austriju. Nakon ato je jednoglasno usvojen zapisnik netom odr~ane sjednice, predsjedavajui je zaklju io rad Sabora uz poklik: }ivilo Narodno Vijee! }ivjela slobodna, suverena dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba!. Bila je to za dugo vremena posljednja sjednica hrvatskoga Sabora koji je svoj rad obnovio tek tijekom Drugoga svjetskog rata. Djelovanje NV SHS u Zagrebu od sastava sredianje vlade Dr~ave SHS do osnutka Kraljevstva SHS (29. listopada  1. prosinca 1918.) Odmah nakon zavraetka rada Sabora, Sredianji je odbor odr~ao sjednicu na kojoj je M. Drinkovi otvorio pitanje austro-ugarske ratne mornarice smjeatene u lukama na Jadranu. Nakon rasprave je odlu eno da u Pulu, kao izaslanici NV SHS pou Ante Tresi-Pavi i, Ivan Marija ok i V. Bukaeg. U nastavku sjednice S. Pribievi je izvijestio prisutne da je Predsjedniatvo NV SHS suglasno da se nova vlada povjeri banu Mihalovichu, da dotadaanji odjelni predstojnici za pravosue (Badaj) te bogoatovlje i nastavu (Rojc) ostanu i nadalje u vladi te da se u najkrae vrijeme imenuju povjerenici za preostale resore. Gotovo su istodbno, tj. u razdoblju od 29. do 31. listopada, izabrani Albert Kramer za tajnika NV za Sloveniju, Matko Laginja za povjerenika za Istru i Rikard Lenac za velikoga ~upana za grad Rijeku i okolicu. Dana 29. listopada Predsjedniatvo je NV SHS uputilo proglas bivaim austro-ugarskim vojnicima, u kojem ih se poziva na bezuvjetnu disciplinu, jam i amnestija glede ranijega samovoljnog napuatanja vojnih jedinica, ali i prijeti prijekim sudom ako bi sudjelovali u pobuni protiv nove vlasti. Na sjednici Sredianjega odbora odr~anoj sljedeega dana, 30. listopada, zaklju eno je da Narodni svet u Ljubljani i Narodno vijee za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu predlo~e Predsjedniatvu NV SHS u Zagrebu svoje kandidate za pokrajinske vlade, a da ih ono zatim potvrdi. Na taj su na in sa uvane autonomije pokrajinskih narodnih vijea, a nije povrijeen autoritet sredianjega NV SHS u Zagrebu. Za razliku od slovenske i bosanske vlade, dalmatinska je nastala kao rezultat politike svraenoga ina (2. studenoga). Naime, Predsjedniatvo NV SHS imenovalo je, 3. studenoga, I. Krstelja povjerenikom za Dalmaciju, tj. nakon ato je njezina vlada ve bila sastavljena bez osvrtanja na Zagreb. Proces raspadanja austro-ugarske vojne sile nastavio se nezaustavljivom brzinom. Dana 30. listopada Karlo I.(IV.) je izdao previanji nalog da e se mornarica, mornari ke ustanove i druga mornari ka imovina sukcesivno predati jugoslavenskom Narodnom vijeu u Zagrebu. Mogui razlog vladareva prepuatanja ratne mornarice NV SHS mo~e se tra~iti i u njegovoj nadi da e se, nakon zavraetka rata i sklapanja mirovnih ugovora, Monarhija sa uvati u nekoj formi (Nova Austrija) te da e u novu vladu ui i predstavnici dr~ava nastalih na njezinu ozemlju. Na taj bi na in, zapravo, brodovlje izru eno NV SHS ponovno doalo pod Karlovo zapovjedniatvo. Predsjedniatvo NV SHS je 31. listopada, napravilo svoj prvi diplomatski korak uputivai notu ameri koj, britanskoj, francuskoj, talijanskoj i srbijanskoj vladi: Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba, koja se konstituirala na teritoriju ju~nih Slavena, ato je dosad spadalo u sastav austro-ugarske monarhije, i koja je spremana stupiti u zajedni ku dr~avu sa Srbijom i Crnom gorom, izjavljuje formalno da se ne nalazi u ratnom stanju sa aliiranim dr~avama. Sredianji je odbor istodobno izvijestio i Jugoslavenski odbor o noti upuenoj savezni kim vladama te dodao da Narodno vijee ovlaatuje Jugoslavenski odbor u Londonu, da zastupa interese dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba kod drugih dr~ava. Izaslanstvo NV SHS, predvoeno A. Tresi-Pavi iem, stiglo je 31. listopada u Pulu te se popelo na admiralski brod Viribus Unitis, gdje ih je ekao admiral Mikls Horthy. Primopredaja ratne mornarice izvedena je prema carevu nalogu i bez ijednoga incidenta. Dapa e, bilo je i odreene kavalirske geste vezane uz spuatanje austro-ugarske i dizanje hrvatske zastave na jarbol Viribus Unitisa prilikom silaska admirala Horthyja s broda. Istoga su dana Drinkovi i Krstelj preuzeli austro-ugarske ratne brodove u `ibeniku. Primopredaja je, u sporazumu s dalmatinskim pokrajinskim zastupnikom Antom Franiem, obavljena i u Boki Kotorskoj. Dobivai u svoje ruke ratno brodovlje nestale Monarhije, Sredianji je odbor, na sjednici odr~anoj 31. listopada, imenovao kontraadmirala Dragutina Pricu povjerenikom za mornaricu, a kapetana bojnoga broda Janka Vukovia Podkapelskoga zapovjednikom flote. Talijansko pomorsko zapovjedniatvo ubrzo je saznalo ato se dogodilo u Puli te je odlu ilo izvesti brzu akciju sa ciljem potapanja admiralskoga broda usidrenoga u luci. Akcija dvojice talijanskih diverzanata (Paolucci i Rosseti) bila je munjevita i zastraaujue u inkovita  admiralski brod Viribus Unitis potopljen je zajedno sa svojim zapovjednikom Vukoviem Podkapelskim s kojim je u plavoj grobnici nestalo oko dvjestopedest mornara. Potonue Viribus Unitisa ozna ilo je po etak kraja ratne mornarice Dr~ave SHS. Shvaajui da se Dr~ava SHS ne e moi lako odr~ati bez vlastite vojne slile, M. Drinkovi je u ime NV SHS objavio poziv na mobilizaciju: Sveta je du~nost svakoga sina naae domovine, da obrani od propasti svoju ljubljenu dr~avu, koja se u mukama raa. No, na njegov se poziv gotovo nitko nije odazvao. NV SHS je raspolagalo minimalnim naoru~anim snagama: 25. i 53. domobranska pukovnija u Zagrebu (slabo popunjene), neato hrvatskih i srpskih lanova sokolskih organizacija, naoru~ani omladinci i studenti, odred mornara iz Pule, Narodna stra~a i poneke dragovolja ke skupine te jedinice srbijanskih ratnih zarobljenika. Drinkovi je u punom smislu rije i bio general bez vojske. Primirje izmeu Austro-Ugarske Monarhije, koja je u odreenoj mjeri postojala joa samo formalno, i zemalja Antante potpisano je 3. studenoga u Padovi, a stupilo je na snagu sljedeega dana. Talijanska je strana, nepriznajui realnost nestanka Monarhije i proglaaenja Dr~ave SHS, vjeato iskoristila uvjete primirja za zauzimanje onih teritorija na isto nojadranskoj obali koji su joj bili obeani tajnim Londonskim ugovorom iz 1915., ali i viae od toga (Rijeka). Na sjednici Sredianjega odbora odr~anoj 3. studenoga upuena je nova nota vladama u Washingtonu, Londonu, Parizu, Rimu i Skopju, tj. srbijanskoj vladi te Jugoslavenskom odboru u kojoj je ponovljeno, uz odreena pojaanjenja, sve ono ato je ve re eno u noti od 31. listopada te dodano da NV SHS moli visoke antantine vlasti da priznaju pravo naaeg narodnog samoodreenja u potpunom opsegu te da se talijanskim okupiranjem jednog dijela naaeg narodnog teritorija ne stvara prejudic protiv potpunog naaeg narodnog i dr~avnog ujedinjenja. Na istoj su sjednici lanovi Sredianjega odbora prihvatili tri prijedloga Tugomira Alaupovia i Vladimira orovia: 1. da Predsjedniatvo NV SHS poaalje predsjedniku Wilsonu, osloboditelju malih i potla enih naroda i poborniku na ela narodnoga samoodreenja pozdrav zahvalnosti te zatra~i da uzme dr~avu S.H.S. u svoju monu moralnu zaatitu, 2. da se, u povodu osloboenja Beograda, pozdravi bratska srpska vlada s kojom e Dr~ava SHS uskoro zajedno dijeliti vedriju i svjetliju budunost i 3. da se u svim prilikama gdje dolazi do izra~aja dr~ava S.H.S., odsele viju zajedni ke zastave S.H.S. kao simbol naaeg jedinstva. Ubrzo nakon dolaska u }enevu Koroaec je, 3. studenoga, saopio vladama Francuske, Velike Britanije, Italije, Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava i Srbije da je NV SHS vrhovna vlada jugoslovenskih zemalja, kojima ve upravlja te ih moli da izvole priznati Narodno vijee u Zagrebu kao redovnu vladu. Predsjednik NV SHS nadalje je izjavio da vlada u Zagrebu smatra kao svoj zadatak osloboenje austro-ugarskih Jugoslovena od svake tue vladavine i njihovo ujedinjenje s njihovom braom iz Srbije i Crne Gore u nezavisnu dr~avu, na osnovi na ela narodnosti i prava narodnoga samoodreenja te kona no priopio da je A. Trumbi dobio mandat da predstavlja NV SHS kod vlada savezni kih i vlade Sjedinjenih [Ameri kih] Dr~ava. Na Koroa evo tra~enje priznanja NV SHS Paai je odgovorio 8. studenoga. U }enevi su od 6. do 9. studenoga predstavnici NV SHS (A. Trumbi, M. ingrija i G. }erjav), Jugoslavenskoga odbora (A Trumbi, Gustav Gregorin, Nikola Stojanovi, Jovan Banjanin i Duaan Vasiljevi), predsjednik srbijanske vlade (Nikola Paai) i zastupnici u srbijanskoj Narodnoj skupatini (Marko Trifkovi, Milorad Draakovi i Vojislav Marinkovi) odr~ali konferenciju. Sudionici konferencije jednoglasno su, u deklaraciji od 9. studenoga, sve ano i pred celim svetom konstatirali ujedinjenje Dr~ave SHS i Kraljevine Srbije u dr~avu Srba, Hrvata i Slovenaca, o ekujui raairenih ruku u bratski zagrljaj i narod Crne Gore. Na temelju postignutoga sporazuma odlu eno je osnovati zajedni ko ministarstvo za kraljevinu Srbiju i podru ja Narodnoga Vea u Zagrebu, komu je zadaa, da organizuje zajedni ku dr~avu SHS, kojoj e konstituanta doneti ustav. Osnutkom zajedni koga ministarstva, tj. vlade sastavljene od 12 ministarstava, nije se diralo u opstojei upravni sistem u Kraljevini Srbiji i Dr~avi SHS, tj. i nadalje su ostale kraljevska vlada i vlada NV SHS, ali sa smanjenim opsegom poslova. Takoer je dogovoreno da ministri koje u zajedni ko ministarstvo izabere Kraljevina Srbija polo~e, prema odredbama Ustava, prisegu svome vladaru (kralju Petru I. Karaoreviu), a da ministri koje imenuje NV SHS daju prisegu njegovu predsjedniku (A. Koroacu). No, }enevskome sporazumu nije bilo sueno da bude duga vijeka. Zbog otpora u samoj vladi (Stojan Proti i dr.) Paai je bio prisiljen, 14. studenoga, izvijestiti Koroaca, Trumbia i ingriju da njihov dogovor nije naiaao na odobravanje odlu ujuih srbijanskih politi kih imbenika te da odustaje od }enevskoga sporazuma. Na sjednici Sredianjega odbora, 4. studenoga, V. Kora je predlo~io da Predsjedniatvo NV SHS pozove u pomo Antantine ete koje bi trebale obraniti naa teritorij od vojske bivae A.[ustro] U.[garske] ato se u krajnjoj dezorganizaciji vraa s bojiata. No, ve 3. studenoga, na vijest da su dva dana ranije njema ke ete napustile Beograd, u Zagrebu je sastavljeno posebno izaslanstvo (Laza Popovi, Valerijan Pribievi i Dragutin Perko) sa zadaom da uspostavi vezu izmeu NV SHS te srbijanske vlade i vojske negdje na balkanskom ratiatu. Oni su prema pisanim instrukcijama trebali zatra~iti od bratske srbijanske vlade da pomogne zaatititi zemlju i pu anstvo Srijema i isto ne Slavonije od vojske bivae Monarhije koja bi se zbog nestaaice hrane mogla pretvoriti u neureenu hordu, koja e harati i plja kati. Jedinice srbijanske vojske trebale su se staviti na raspolaganje NV SHS i to otprilike do pruge Osijek - `amac. Izaslanstvo je uspjeano, u razdoblju od 5. do 11. studenoga, obavilo svoju vojno-diplomatsku misiju u Srbiji. Dapa e, Popovi je ak i prekora io ovlasti koje je imao glede pozivanja srbijanske vojske u dubinu teritorija Dr~ave SHS (Ba ka, Banat, Baranja, Rijeka, Meimurje). Dok su se Popovi i Perko vratili 12. studenoga u Zagreb, V. Pribievi je ostao u Beogradu kao konzularni agent NV SHS. Osim Srbiji, NV SHS se za vojnu pomo, 4. studenoga, obratilo i vrhovnom zapovjedniku savezni kih vojski maraalu Fochu. U trenutku kad je talijanska vojska po ela ubrzano provoditi vojnu okupaciju isto nojadranske obale, a Koroaec boravio u }enevi, izaslanstvo NV SHS  Tresi-Pavi i, ok i Bukaeg  boravilo je na Krfu gdje su razgovarali s francuskim viceadmiralom Gauchetom i predstavnicima srbijanske izbjegli ke vlade. Nakon tih razgovora Tresi-Pavi i je, 7. studenoga, poslao u Zagreb brzojavku punu ni im opravdanoga optimizma glede predstojeega razvoja dogaaja na Jadranu. U svome nastojanju da zaustavi daljnje prodiranje talijanske vojske na isto nojadranskoj obali, Predsjedniatvo NV SHS protestiralo je kod ameri koga predsjednika Wilsona: Poato je [...] Italija sa svojim etama po ela zaposjedati naae isto narodne teritorije i svojim ratnim brodovima ulaziti u naae luke, Narodno Vijee, tuma ei osjeaj i ~elje cijeloga naaeg naroda, umoljava predsjednika velike ameri ke republike, da nam sa svojom monom zaatitom pomogne, da dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba nesmetano provede zajedno i u suglasju sa Srbijom i Crnom Gorom dr~avno ujedinjenje cjelokupnoga naaeg naroda. Osim poziva za pomo upuenih u inozemstvo, Predsjedniatvo NV SHS proglasilo je, 5. studenoga, osnutak prijekoga suda koji je trebao ka~njavati sve one koji su bili odgovorni za pobunu, umorstvo, grabe~, pale~, javno nasilje i siloviti otpor vojnoj sili. Dana 6. studenoga NV SHS je primilo neo ekivani brzojav podrake od francuskoga genarala Franchet d'Espreya: Savezni ke armeje na Istoku sa entuziazmom pozdravljaju jugoslovensko narodno Vijee u Zagrebu i u Ljubljani, kao i novu jugoslovensku armeju na kopnu i moru, koja stupa pod stijeg saveznika za pobjedu slobode i prava. Saveznici ra unaju, da e jugoslovenske ete u Zagrebu i u Ljubljani bezodvla no stupiti u tijesnu vezu sa savezni kim zapovjedniatvom u Beogradu. Ta e veza biti simbolom sjedinjenja u krvi protiv zajedni koga neprijatelja svih Slovena, osloboenih ispod Habsburakoga jarma. Istoga je dana predsjednik Wilson apelirao na narode bivae Austro-Ugarske Monarhije da u ine sve mogue, da kriti ne promjene, koje se imadu izvraiti, budu obavljene uredno, umjereno, blago isto tako kao i odlu no, tako da se ukloni i prije i svako nasilje i svaka okrutnost [...]. Predsjedniatvo NV SHS prvih se dana nakon odluke Sabora o prekidanju svih dr~avno-pravnih veza s Austrijom i Maarskom naalo posve izolirano. Nije imalo nikakve informacije o tome jesu li njegove note i brzojavke upoe stigle na prave adrese. Zbog toga se ono, 8. studenoga, obratilo Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Srbije sa sljedeom zamolbom: Tokom zadnjih dana Narodno je Vijee Slovenaca, Hrvata i Srba otposlalo bez~i nom telegrafijom depeae, kojih su prepisi ovdje prilo~eni. Poato Narodno Vijee nije stalno, da su ove depeae bile otposlane i primljene od naslovnika, to ima ast da prilo~i njihov tekst i uputi bratskom kraljevskom ministarstvu inostranih dela i da ga zamoli, da uzme na znanje sadr~aj depeae na nj upuenih, i da poduzme potrebito, da ostale depeae budu bezodvla no otpremljene bez~i nom telegrafijom kamo su odreene. Predsjedniatvo NV SHS je odr~avalo i odreene diplomatske veze s novonastalim dr~avama na teritoriju bivae Monarhije. Tako je maarsko vojno izaslanstvo, koje je predvodio Alladr Balla, stiglo u Zagreb 10. studenoga. Iako su maarski izaslanici primljeni sve ano, kui su se vratili neobavljena posla jer njihovi domaini s njima zapravo uope nisu htjeli pregovarati. Predsjedniatvo NV SHS nije se ograni ilo samo na ugoaivanje stranih izaslanika u Zagrebu nego je, osim V. Pribievia u Beogradu, imalo diplomatske predstavnike (konzularne agente) u Budimpeati (Marko Petrovi), Be u (Petar Defranceschi) i Pragu (Roko Bradanovi). ehoslova ka je vlada zauzvrat imenovala Emila `imeka za svoga opunomoenoga predstavnika u Zagrebu. Na sjednici Sredianjega odbora, 8. studenoga, primljen je prijedlog D. Popovia da predsjedniatvo N.V. stupi u diplomatski dodir s antantom, kako mo~e i kako nae za najprikladnije. Ono je istoga dana poslalo prosvjednu notu talijanskoj vladi zbog njezine okupacijske politike na Jadranu. O talijanskim je postupcima obavijeaten i N. Paai: Dr~ava je SHS od prvoga po etka svoga postanka izjavila, da ~eli s kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom stupiti u jednu zajedni ku dr~avu. Krajevi i luke, ato ih talijanske ete sada okupiraju, ulaze u sastav te dr~ave i talijanska su presizanja uperena upravo tako protiv naaih interesa, kao i protiv interesa kraljevine Srbije. Narodno se Vijee SHS obraa s toga razloga bratskim pouzdanjem na srpsku vladu, molei je usrdno, da i ona sa svoje strane odlu no podupre naa zahtjev i da poduzme ato prije sve nu~ne korake, kako bi se sa strane Talijana odustalo od okupacije naaih krajeva. bdv2 4 T h j x z | $ & . 0 @   T X ` b d p r v z |   $ 0 ļ h6h,ch&~+6 h$O6 hqT6 hE(&6h,chE<6h,ch06h,chAK6hAKhc{ hwC5h]Jh]J56 hW6h]Jh]J6hc{h]J6 h]J6 h]J5 hB58d. 0 2 >npb-/245^8gd$a$gda$a$gda>D0 < F H Z ` >FHjn "8:>Rpx`bv}r}hhc{CJaJhhnyCJaJhh`yCJaJhhaCJaJhhF"CJaJhCJaJhhCJaJhahF"hAKh,chAK6h,ch,c6 h$X6 h,c6h,chE<6h,ch&~+6h,ch06 h6*Xd0HLX $2h 04RVXdX\hz忻hshA}h^hUhI h\6 hF"6h\h\6hlfh\jh_?0JUh(EhthqThQh_h$Xht8h_?h[<hChmyha hh0E9&(8:DFNFVhv6pt $&<\jn| !@!hJ^ hehZhhL>7hXnhihTrhah'UjhtL0JUhtLjhQN0JUhyhuhEflhQNhvh^hU@@!~!!N"p"""*#4#f##$$$$$%%%%%%%%6&8&''''*(,(((()))))**"*(*F*H*J*L*N*P***,¾¾¾ƺh`Mjh<0JUh^hSE'h<hD: jhf0JUhh3hfhhhpjhp0JUh.'ojh 0JUhNyLh jhJ^ 0JUh3hJ^ h_h=4,,,,,,,,,,"-&-@-\-j-n--------------....(/X///////x000002x222222222222ÿٷٷᷭ٥٥hVh;hu-hKh$hWjhfT0JUhfThah%+jh%+0JUh3h=hR< hihSE'h.'ohsh<hy~h`Mjh`M0JU:22223333x33333333333334 44440484h444444&5(5*5<5>5P5V5X5^5`5b5j5555555ʼѼߡh=jh"0JUh2hjvh.'oh" hjvhjvjh7h250JU h7hR< h7hfT h7hc h7h= h7h2 h7h;Jh7 h7h25 h7hah%+jhKh$0JU35555<6@6L6N6v66666647H7v7777788Z8\8^8`8x8z8|88889 99294969999999::;;;L<<<<<<8>ÿõñõíéѡhKhljhQ0JUhQhQoh|h/hjhMR0JUho`hMRjh0JUhyhchM h`{hh h`Mhahjvjhjv0JU8^89>jCEGIN@RjTJY^[`[\\cm^2$a$gda$a$gda8>L>>>>>>>>>>>8?P?R?X?t????@T@`@@@@@@@@ ABBBfChCjClCCCCCCCDD|EEEEʸʰʦjh{<0JUh"hrFhKhb?h hjvhMRjhR,0JUh_GhMRjh}F0JUh hR,6hR,h/hBph(2khNh}Fh hah|jhl0JUhlhx1EEEFFFFFFFF GGGGG GGGGG"HHHHH I I,I.I^I`I~IIIIIIIIFJHJ0LLLMMbNdNfNzNNͽŤh.-jhn0JUhnhC3h!+Oh*jh*0JUhK\h\6 hK\h\h\h\6h bAhBph\ hjvh_dTjhQo0JUh9+jh_dT0JUhQoh_dThahjv3NNNNNNNOOOOvQxQQQQQQQQQQQQRRRR*R,R>R@RBRSSSTT8TDTFTHTfThTjTlTTTTT˽˹˵顗}}h<hv[jhd0JUhdh(EjhV0JUhVh"hnhqh8h0}h9jh2p<0JUhih2p<jhuH0JUhuHh7'h2ChChahah.-jhu0JU1TTTTUUUUUUU.V6V8V>VBVDVFVZVdVVVVVW WXXXXXX2XVXjXX"Y6YDYFYHYJYLYYZ@ZNZPZtZZZ [Z[\[^[`[,\̼Ȳڣڟڼڼڛh5zh5z6 h!5h2ChVh ha h55hoQjhV90JUh #h)YhVh!|uhV9jhs0JUh!h?P*hYWh)UhB|ojhv[0JUh<hv[8,\.\J\L\\\p\r\t\\\\\\\\P]V]X]]^^____6`aaaaaai~ii6j8jjjdknkmmmmDmmmmmoooopptqqqqqrrss8sNsssssssssJtZthtltntvtxt|tȼ޴h*g/hEhLehdhd2hh}bhFrhR0-hg$ h[hahjhs%d0JUhs%dhVh:"rh]h=r(jh 0JUh h4dhzT<|tttttuu0u4ulunuuuuuuuuvvvvvvvLwzwwwwx x6x8x:xxxxxy^yryyyyyyyNzZz\z^z`z ||hhNjhX`0JUjh*g/0JUh*g/h*g/6jhx0JUhohxh*g/jhd0JUh hhEhX`jh 00JUh 0hdhnhd2h T*hLe6|}}6}8}:}}}}}}}>~D~~~HXpԄ@DNXdftv~Ԇtvļļh_hajh!0JUhOTh!hWhGehGe6hxhhGehqThohEjh0JUhAhh%hYhmh/T`jh/T`0JUh@VhN7,.vx*,.BDp<rԌz|ΎЎ,.N`b~ԏ֏txҼҼҲ஼ঢ~jh#0JUhjh /K0JUjh_0JUh_h#fhj:<"0hʿѻʷʳʿʯʥ h4^h- h4^hRz h4^h5 h4^hajhh0JUhXdh}+yh+h-mnh'hhB*ph h'hhhhhh hhhjhYhh0JUh= hYhhhahV2hjvx@Bx  "Z\^`|ęʙRؚښȜԜ؜h%jh&l0JUhhBhlhh}+yh}~hhDhh0Tv:<>TZj0nprb8θθڦhohukhhsAjh$0JUhz_h@jh(i0JUh(ih$hXjh)y0JUh)yhCi%h]xh#Nhah"jhu)0JUhDhu)h-hL h2&25<(0V08hD  2>?A C D"D$a$gda8dfhjtz|24BNXhl$&(*:<VX/0 "*R`|ļĨĤ𜤠h*6he_{h bqhBOh2|jhH0JUjh@60JUhU~h@6hHhsAhah"jhsA0JUh>pHh)E&hZ+h_Chh@hohX:$8<68Ftv`*>@ \jpļĸjhF0JUjh90JUhFh^h*h9h5h)hU-h bq h ih bqjhx0JUh2Ghxhh<9hah"jhBO0JU:2r "NP^`b8N|~,.02HNbdжвh>Ih'Xh[!bh.zjh50JUh] hl!h5jhvh0JUhvhjh140JUh_Ch_Sh5ch| }h14jh& 0JUhzjhV0J0JUh"shl!hV0J6hV0Jh& 1dxzHJLRTVX( (*8p 4:bhXūhEuhOhCi%h] hkjh>At0JUhVh>Atjh'X0JUhl!hM<h_Shah.zjh\80JUh"sh>Ihl!h\86h\8h| }hl!h !a6hl!h| }66,.02xz "L $*<B(*LN*,.Zr̰̾Ԭh#hhk_Ojh&O0JUhoTh hXhg %hFmjhTH0JUhX.jh 0JUhk hTHhah.zjh8 j0JUHh/E&hZ+h =h8 jhkhEuh] 646468:fh6ZflNPNLZndfhj澺澲zjhz`0JUjh'~0JUhB"}hz`jht{0JUht{hTjh&0JUh'~hMhoWh&jhx`0JUhx`jhj0JUhwhhjhah.zjhk_O0JUhk_Oh .j6>   . 2 @ B D F        " L N x      Z j  bLNP ֪ҦނhK+Jh:fjh 0JUh jhk;0JUhhk;hg^h!4jh<0JUhqh3jho^ 0JUho^ h4bCh<hM"hajh&0JUhbh+ h&h+h0"^`nrfh<Jdnp02Nÿÿñ˭˭˭˭hMh+ hnjh0JU h'hhhnhQjh.=0JUhU8h!h.=h MYhjhmx0JUh Ohehmxhah:fhhK+Jjh0JU1NT 0$.02>N\x~  F \ b             ##~&ټٸٸٴhah&!h6oh0h7 h'hh#h|jhq<0JUhq<h}h1hh}+yhnhMjhM0JUD~&&&&,,,,,-V-X-T.V..//// /v/x/^0111111222222222 38324B4R4T4j4n44\6^6|6666Z8\88999990:hh^Cjh8y0JUh)kh8yh'hbhh77&haheBh%!jh)0JUh,h)hvWh7jha0JU h'hha=0:@:D:F:H:J:T:::b<d<<<@=B=b=d=f=j===>>>>>>>???^@`@l@@A$AAAAACC C"CDD"Dؼzjh[0JUjht0JUhGh{hbRh{hahjhZ0JUhZhTh6hF:)jh60JUjh^C0JUh64hQjh,0JUhkh)kjh0JUh^Ch/"DDDDDEE"E$E&E(EEFFfGhGjGHHHHI I(I*INI\IIIIJ6J,K2K4K6K8KNKPKfKpKKKKK\L`LLLMȼȲȮ⪊h9H=hjhw0JUhRjhvr0JUh,M hkiDhwjhq0JUhB0h)h&hqjh[`0JUhrh[`hLha hDhL hL6 hbR6h5zhbR61"D$E&EKMDSXX].abdh(nqvz4rڙLRN$a$gdV$a$gda$a$gdaMMMM@NBNHNNNNN(O*OOPPPPPPPLQfQjQQQQQQQ"R4RXR\R^RfRRRS@SBSDSFSSSBTDTfTlTTbUdU확jh *0JUh *h&Bhohsjh!j0JUhMdh=4jh$0JUhWh$h hwNXjhM|0JUhM|jh,M 0JUhmhrhUhah!jjh60JU3dUfU0V2VfVVVTXVXXXZXXY@YXYYYY0Z[[[[[[L\N\^\\\\\]X]]]]]]\^h^j^l^v^^^__d_f_r_t__޸ָޢҞҢΒh}+yh|Wh$hzzhzz6h3hzzjh50JUh<,h5hRhMdjhR0JUhDhjhVhch~hah jh&B0JUh0Xhoh&Bh *4___``` `"`,`0````(a*a,a.a0a>aBavaaaaaaaalbbbbbbb c$c&cLdNdddddfg$g>g@gVgȼȲ̪Ī̔ h!6 h!h!h!h!6hd>jhI0JUh5h3hIh jhgD70JUh|Wh!h&hgD7ha h$h jh$0JUhTCh{0h{06h{0h$jhQs0JU1Vgdgggghhh,h.hBh`hlhphhhhhiijjjj0kBkHkpkrkvkkm@mBmDmmmmmmmm$n&n(n*njopoohph1.hCh0$jhctF0JUh_h>jhctFhCjh0JUh,!hhah"+jhe 0JUh|Whghg6hgjh!0JUh5hrhDch!h}h0oooZp^p`ppLqqqqqqqqs*sVss$t.t0tBtDtRtTthtltntpttttuvvvvv vXvZvvvxxtzzzzzz{{|"|H}ÿûûûûӭǭӗh> Wh=hZhZ6jh0JUhZjh!}0JUhRhih?hhmhUhajhQs0JUh.hQshqK hrSh1.jh1.0JU8H}}}~T~LNlnv0246Lx6:Nx؃Ѕ "$fࠖhio$hQ )h, hhjhp40JU hh= hhshjhs0JUhphshah=jh. 0JUjh^=e0JUh@hh. hh7 h^=ehphI2ƍ VXnprt̎Ύ<LNhjl|ft•ؙ֙ڙܙ$2PTϹϲϮϹϹϹϹϪjhC0JUhrShqK hFSjh$e0JUh$ehx< h! hVhQ )jhQ )0JUh4Hh?2h'hQ )haho^ jhS?0JUhNhS?hio$h[jh,0JU4ΛЛ؜ܜDFHJLNNPRTĤڤ.0 ©ΩZJLNl>4Vt~̾޶➚hh? ah~hd{hphujhoY0JUjh(w0JUh12h(whohJjh$e0JUh$eh~jh0JUhmhFShjhqK 0JUhrShqK hv222j̴δд$\^02JLXZ|жҶ  ԷַطڷHJL׷׳ϳ׳hjh(0JUhIh(jhzG0JUhzGjh0JUjh>0JUhhh>h>h9hojhV0JUh`hchVjhU30JU8ط*"*H/1t394?GLO*Q(RUWa^gjxuLvbz|؆$$a$gdbg$a$gdVL\rй "$:rҽ$&(*,&''(($(b(B)* *"*$*6*8*>*P*R*\*j*l*****+*+@+F+P+T+^+++¾´̛ h[Ch=F h[Chq;^ h[Ch`0jh'z0JUh'zhV"jh6 0JUhDh6 UhqTh9jhQ4{0JUh'>h~HMjh0JUhh\h!VhJh4x7Sljedeega dana, 9. studenoga, Predsjedniatvo NV SHS protestiralo je kod talijanske vlade zbog zahtjeva vrhovnoga zapovjedniatva talijanske flote da ratni brodovi moraju na krmi nositi austro-ugarsku zastavu jer jugoslavenska zastava po saveznicima nije priznata. O problemu bivaega austro-ugarskog brodovlja izvijeatena je, 10. studenoga, srbijanska vlada uz zamolbu da se u Zagreb poaalje srbijanski delegat u svrhu dogovora kako bi se naaim zajedni kim nastojanjem brodovlje za naau buduu zajedni ku stvar spasilo. Drinkovia nisu mu ili samo problemi s ratnom mornaricom, koja je svakim danom sve viae izmicala iz ruku NV SHS, nego i nemogunost organiziranja vojnih snaga na teritoriju Dr~ave SHS onako kako je to ~elio Zagreb. Naime, bosanska je vlada s osobitom zahvalnoau i priznanjem primila na znanje vijest da Drinkovi aalje u Sarajevo i Mostar podmaraala Teodora Bekia i general-majora Adama Durmana. No, to nije zna ilo da ih ~eli i primiti. Vlada NV za Bosnu i Hecegovinu smatrala je da je za odr~avanje reda i mira najbolje ako srbijanska vojska uzme stvar u svoje ruke. Drinkovi i njegov vojni sto~er bili su u Bosni i Hercegovini savraeno bespotrebni. Na sjednici Sredianjega odbora, 11. studenoga, raspravljalo se o republikanskoj i monarhi noj formi dr~ave S.H.S. Nemogavai donijeti nikakva konkretan zaklju ak, lanovi su Sredianjega odbora prihvatili Paveliev prijedlog da se rasprava nastavi na sljedeoj sjednici zakazanoj za 14. studenoga. Optereeni brojnim unutarnjim i vanjskim problemima lanovi NV SHS vjerojatno nisu ni primijetili, ako ih je uope i zanimalo, da se u Be u, 11. studenoga, austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Karlo I.(IV.) odrekao prijestolja. Istoga dana, 13. studenoga, kada je u Beogradu potpisano primirje izmeu pora~ene Maarske i savezni kih dr~ava, potpukovnik Duaan T. Simovi je stigao u Zagreb kao delegat Vrhovne komande srbijanske vojske pri NV SHS. Prije odlaska na novu du~nost Simovia je primio regent Aleksandar, koji ga je i imenovao za delegata, te mu je zapovjedio da u Zagreb prenese njegove pozdrave, i pozdrave srbijanske vlade, te da izrazi njihovu spremnost izla~enja u susret svim ~eljama NV SHS glede odr~avanja unutarnjega reda i zaatite nacionalnih granica. Vojvoda }ivojin Miai dao je Simoviu vjerodajnicu u kojoj je stajalo da e on odr~avati vezu izmeu NV SHS i Vrhovne komande srbijanske vojske po svim pitanjima, koja se budu pojavila u naaim sadanjim meusobnim odnosima. Simovia je u Zagrebu, na ~eljezni koj postaji, do ekao V. Wilder i otpratio do M. Drinkovia koji ga je odveo u Sabornicu, gdje se nalazilo sjediate Predsjedniatva NV SHS. Tu su ga do ekali: S. Pribievi, A. Paveli, A. Kramer, I. Lorkovi i dr. Predavai svoje diplomatske punomoi Simovi je prenio prisutnima stajaliata Regenta i vojvode Miaia te ih izvijestio da je iz Rume, preko Zagreba, za Rijeku krenuo jedan bataljun 5. pjeaa kog puka srbijanske vojske sa zadaom da zaatiti Rijeku od talijanske okupacije. Nakon Simovia rije  je uzeo I. Lorkovi koji je govorio o stvaranju Dr~ave SHS s granicama na Drini, Savi i Dunavu te o njezinoj neovisnosti od kraljevina Srbije i Crne Gore i priznatoj od srbijanske vlade. Sasluaavai Lorkovia Simovi je, otklanjajui davanje bilo kakvih politi kih izjava, rekao i sljedee: Srbija, koja je u ovom ratu dala 1 miliona ~rtava za osloboenje i ujedinjenje svoje jednokrvne brae preko Dunava, Save i Drine, ne mo~e ni u kom slu aju dozvoliti, da se na njenim granicama formira neka nova dr~ava, koja bi u svoj sastav uzela sve njezine sunarodnike i da - posle 4-godianjih muka i potpunog poraza neprijatelja  ostane u pozadini i sve plodove dobivene pobede prepusti drugome, koji je u ratu u estvovao na neprijateljskoj strani. Srbiji, po pravu oru~ja, a na osnovu ugovora o primirju s Maarskom [...] pripada sledea teritorija: Banat do linije Oraava-Karansebea-r.[ijeka] Maroa-Arad-ispod Segedina; Ba ka do linije Horgoa-Subotica-Baja; Baranja do linije Batasek-Pe uj-Bar  i dalje rekom Dravom do Oseka; Srem i Slavonija do linije ~elj.[ezni ke] pruge Osek-akovo-`amac; cela Bosna i Hercegovina i Dalmacija do rta Planka. Van te teritorije, da se mo~ete opredeljivati po volji: da idete sa Srbijom ili da formirate zasebnu dr~avu. Poslije krae autnje rije  je uzeo A. Paveli i izjavio da NV SHS ne pomialja na formiranje neovisne (jugoslavenske) dr~ave nego da ~eli ujedinjenje sa Srbijom. No, prema njegovu mialjenju, tu su se, ipak, postavljala dva pitanja: 1. oblik zajedni ke dr~ave, tj. federativno ureenje u kojem bi postojale posebne upravne jedinice: Srbija, Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Vojvodina, Hrvatska, Dalmacija i Slovenija i 2. razgrani enje izmeu hrvatskoga i srpskog stanovniatva koje bi se zbog izmjeaanosti moralo provesti preseljavanjem i izmjenom srpskoga stanovniatva iz Hrvatske i Zapadne Bosne i hrvatskoga pu anstva iz Hercegovine. Paveliu je Simovi, izmeu ostaloga, rekao sljedee: Odluka o pitanju budueg dr~avnog ureenja suvereno je pravo samog naroda i on to ima da odlu i preko slobodno izabrane Ustavotvorne skupatine  Konstituante. Ni srpska vlada ni vi niste ovlaaeni da sad to pitanje reaavate mimo naroda i ne pitajui narod. Stoga mislim da o pitanju budueg dr~avnog ureenja ne treba sad ni raspravljati. Paveliu nije preostalo niata drugo nego da se povu e i ustvrdi da se uglavnom sla~e s onim ato mu je rekao Simovi te da je sada glavno pitanje formiranje zajedni ke dr~ave. Tijekom boravka u Zagrebu Simovi je u viae navrata izvijestio svoju Vrhovnu komandu o vojno-politi kom stanju u Dr~avi SHS. Na sjednici Sredianjega odbora, 14. studenoga, zaklju eno je da Predsjedniatvo vlade Narodnoga vijea S.H.S. u Zagrebu mora ato prije stupiti u dodir sa srpskom vladom u Beogradu glede obrazovanja zajedni ke vlade za itavu suverenu dr~avu S.H.S.. U njezine bi zajedni ke poslove uale: ~eljeznice, vojska, finacije i vanjski poslovi. Prije sastavljanja vlade trebalo je sa ekati informacije Jugoslavenskoga odbora o vanjsko-politi kim odnosima. Dva dana kasnije, 16. studenoga, Simovi je izvijestio Predsjedniatvo NV SHS o }enevskoj konferenciji i njezinim zaklju cima, premda oni viae nisu imali nikakvu obvezujuu mo. Istoga dana, koristei se Simoviem kao posrednikom, srbijanski ministar Mom ilo Nin i takoer je obavijestio S. Pribievia o zaklju cima }enevske konferencije. Prema njegovoj tvrdnji srbijanski su politi ari sve viae imali dojam da izvesni hrvatski krugovi imaju plan da odvoje Srbiju i Crnu Goru od ostalih naaih krajeva te da se na taj na in mesto jedinstvene dr~ave u kojoj se oni boje da Srbi ne vode glavnu re  stvori jedna ista austrijska kombinacija, tj. stvore dualisti ki dr~avno-pravni odnosi kakvi su nekada bili izmeu Austrije i Ugarske. Za Nin ia nije bilo dvojbe da e veina Hrvata u Hrvatskoj prihvatiti ideju nerazdvojne i nedjeljive dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca pod dinastijom Karaorevia tek kad im se opipljivo doka~e da e, ako tu ideju brzo i iskreno ne prihvate, svi Srbi bez oklijevanja prii Srbiji, kao ato je to ubrzo pokazao slu aj Vojvodine, koja ionako nije bila vrae povezana s NV SHS u Zagrebu, ali i banjalu ki pokuaaj samostalnoga ujedinjenja sa Srbijom. Da bi se u inio kraj odnosima izmeu srbijanske vlade i Jugoslavenskoga odbora, koji su, uz sudjelovanje predsjednika NV SHS, urodili }enevskim sporazumom, trebalo je izmeu Zagreba i Beograda uspostaviti neposredne pregovore o stvaranju zajedni ke dr~ave. Nin ievo glediate o }enevskoj deklaraciji palo je kod S. Pribievia na plodno tlo. Na sjednici Sredianjega odbora, 20. studenoga, S. Pribievi je ustvrdio da je slabost itave situacije u Dr~avi SHS u tome, ato se dosada nijesmo stavili u u~i dodir sa kraljevinom Srbijom i kraljevinom Crnom Gorom, jer naai izaslanici ne imadu pravo sklapati na svoje ruke obvezatne ugovore s ententinim vlastima uime Narodnoga vijea S.H.S. u Zagrebu. Bila je to viae nego jasna osuda potpisivanja }enevskoga sporazuma. Na istu je sjednicu stigao i kompromisni prijedlog Zemaljske vlade za Dalmaciju, datiran u Splitu 16. studenoga, za privremeno jedinstveno ureenje dr~ave SHS. Rasprava o dalmatinskom prijedlogu provedbe dr~avnoga ujedinjenja sa Srbijom odgoena je za sljedeu sjednicu Sredianjega odbora. Kao predigra za predstojeu sjednicu Pribievi i krug njegovih istomialjenika dali su uhititi, nou 22./23. studenoga, generala Antona Lipoaaka pod optu~bom da kuje urotu protiv NV SHS. Izmialjanje urote i njezino brzo razotkrivanje, zahvaljujui budnosti V. Koraa, trebalo je zastraaiti i psiholoaki obraditi eventualne kolebljivce glede donoaenja odluke o bezodvla nom ujedinjenju Dr~ave SHS sa Srbijom. Dana 23. i 24. studenoga odr~ana je sjednica Sredianjega odbora kojoj je predsjedavao S. Pribievi. Prema njegovim uvodnim rije ima Dr~ava SHS se nalazila u kriti nom stanju i trebalo je brzo djelovati, tj. stvoriti zajedni ku dr~avu sa Srbijom, da zemlja ne bi upala u kaos. Na dnevnom se redu sjednice nije nalazio samo prijedlog dalmatinske vlade, koji su potpisali I. Krstelj i Josip Smodlaka, nego i njihova ultimativna prijetnja da e Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom ako Sredianji odbor u roku od pet dana ne donese odluku o stvaranju zajedni ke dr~ave. U dva se dana izredalo viae govornika iznosei obrazlo~enja raznih prijedloga o ujedinjenju sa Srbijom. Za rije  se javio i J. Smodlaka iji je govor bio improviziran i izre en u velikom afektu. Na kraju je izabran odbor od sedam lanova, koji je trebao izraditi zajedni ki prijedlog o provedbi ujedinjenja. Na poslijepodnevnoj sjednici drugoga dana zasjedanja Sredianjega odbora, nakon provedene rasprave, prihvaen je, uz jedan glas protiv (Radi), prijedlog Odbora sedmorice da se izabere delegacija od 28 lanova koja e otii u Beograd da tamo u sporazumu sa srbijanskom vladom i predstavnicima svih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori, neodgodivo provede organizaciju jedinstvene dr~ave. Odbor sedmorice je predlo~io i Naputke po kojima su lanovi delegacije morali postupati u Beogradu. Na sjednici Sredianjega odbora, 25. studenoga, razgovaralo se uglavnom o finacijama i agrarnom pitanju. Sljedeega dana, 26. studenoga, na sjednici Sredianjega odbora raspravljalo se o ato ~urnijem odlasku u Beograd. Nakon du~e rasprave veina prisutnih se raziala svojim kuama u uvjerenju da se sutradan, 27. studenoga, ne putuje u Beograd. S. Pribievi i njegovi pristaae ostali su na okupu te su zaklju ili da se ipak putuje. Voenje NV SHS prepuateno je privremeno banu Mihalovichu, S. Budisavljeviu i V. Bukaegu. Zanimljivo je, da je na istoj sjednici Radi isklju en iz Sredianjega odbora, ali ne i njegova stranka. Ujutro, 27. studenoga, lanovi delegacije krenuli su sa zagreba koga glavnog kolodvora u Beograd. S delagatima su putovali i financijski stru njaci, te srbijanski potpukovnik Milan Pribievi i Rudolf Giunio, koji je toga jutra stigao iz Pariza da u Trumbievo ime izvijesti lanove NV SHS o najva~nijim dogaajima u inozemstvu. Delegacija je 28. studenoga stigla u Beograd. Nakon sve anoga do eka zapo ele su pojedina ne audijencije kod regenta Aleksandra. Predstavnici srbijanske vlade: S. Proti, Lj. Jovanovi i M. Nin i ubrzo su po eli pregovarati s predstavnicima delegacije NV SHS o na inu i formi proglaaenja dr~avnoga ujedinjenja. Donesena je odluka da se izabere odbor od aest lanova u koji e svaka strana odrediti svoja tri predstavnika. Srbijanski su predstavnici bili: S. Proti, Lj. Jovanovi i M. Nin i, a predstavnici NV SHS: S. Pribievi, A. Paveli i J. Smodlaka. Budui da nijedna strana nije htjela otezati proglaaenje ujedinjenja dogovoreno je da delegacija NV SHS uputi adresu regentu Aleksandru u kojoj e mu saopiti zaklju ke Sredianjega odbora od 24. studenoga, a Regent e u svome odgovoru proglasiti ujedinjenje Kraljevine Srbije s Dr~avom SHS. O tom su dogovoru S. Pribievi, A. Paveli i J. Smodlaka izvijestili delegaciju NV SHS, koja je potom izabrala odbor od pet lanova komu je povjerena zadaa da sastavi adresu. Prilikom voenja pregovora lanovi delegacije nikada nisu posegnuli za Naputkom koji je cijelo vrijeme bio ugodno smjeaten u d~epu grkokatoli koga sveenika J. `imraka. Stoga su Naputak joa suvremenici duhovito nazvali  viaticum. Dok su joa pregovori bili u tijeku, 30. studenoga, u Beograd je iz Splita stigla brzojavka dalmatinske vlade u kojoj se zaklinjalo u ime itavoga pu anstva Dalmacije sve kompetentne faktore, da bez daljega oklijevanja i bez obzira na sporedna pitanja provedu formalno ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba od Jadrana do Vardara u jedinstvenu dr~avu te da odmah stvore jedinstvenu reprezentaciju i vodstvo. Na zajedni koj sjednici delegacije NV SHS i srbijanskih predstavnika, 1. prosinca, pro itan je i kona no stiliziran tekst Adrese i Odgovora regenta Aleksandra. Ujedno je dogovoreno da e sam in ujedinjenja biti istoga dana, u ve ernjim satima, u Regentovoj privremenoj rezidenciji na Terazijama (kua Krsmanovi). Pro itavai u ime delegacije NV SHS Adresu A. Paveli je uskliknuo: Neka ~ivi slobodna ujedinjena Jugoslavija!. U Odgovoru regent Aleksandar je u ime Njegova Veli anstva Kralja Petra I. proglasio ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Ve sutradan, 2. prosinca, Drinkovi je poslao Trumbiu brzojavku: Amo je ureeno sve kako se najbolje moglo. Drinkovi je sa sebe kona no skinuo teako breme organiziranja i voenja vojske Dr~ave SHS. Epilog Dva dana nakon proglaaenja osnutka Kraljevstva SHS, 3. prosinca, u Zagreb je stigao predsjednik NV SHS A. Koroaec, pod ijim je predsjedanjem odr~ana sjednica Sredianjega odbora. On je izvijestio prisutne o svome djelovanju na strani. Poslije sjednice S. Budisavljevi je, preko Simovia, obavijestio S. Pribievia o Koroa evu referatu i o njegovu pristajanju na na in kako je provedeno ujedinjenje. Iz Zagreba se Koroaec uputio u Beograd gdje ga je ekala karijera kraljevskoga ministra. Sa svoje je beogradske sjednice, 3. prosinca, delegacija NV SHS izdala saopenje u kome, izmeu ostaloga, stoji da je stvaranjem Kraljevstva SHS prestala funkcija Narodnoga vijea kao vrhovne suverene vlasti dr~ave S.H.S. na teritoriju bivae Austro-ugarske monarhije. Sa konstituiranjem ministarstva prestae i njegove administrativne funkcije, koje e sve dotle voditi predsjedniatvo Narodnoga vijea u sporazumu sa srpskom vladom. Delegati NV SHS izabrali su, 6. prosinca, u~i odbor od dvanaest lanova, kome je povjerena zadaa da i nadalje ostane u Beogradu radi sastava liste ministara u prvoj zajedni koj vladi. Ostali su se lanovi delegacije vratili svojim kuama. Nakon beogradske sjednice delegata NV SHS, u Zagrebu su, 5. i 12. prosinca, odr~ane joa dvije sjednice Sredianjega odbora. Odlukom Predsjedniatva NV SHS, 28. prosinca, raspuateni su svi njegovi mjesni organi: Danaanjim danom raspuataju se svi mjesni odbori Narodnoga Vijea u pokrajini, a isto tako i sve narodne stra~e. Istoga je dana Vlada NV SHS podnijela ostavku. Posljednja va~na zadaa koju je NV SHS trebao obaviti, prije svoga kona nog utrnua, bilo je biranje izaslanika za Privremeno narodno predstavniatvo u Beogradu. Prvih dana 1919. Sredianji je odbor donio na elnu odluku prema kojoj su svi lanovi plenuma NV SHS trebali ui u sastav Privremenoga narodnog predstavniatva, a utvren je i klju  na osnovu koga je odreen odnos meu pojedinim politi kim strankama pri izboru preostalih zastupnika. NV SHS nije na sebe uzeo zadau izbora pojedinih zastupnika. Uskoro su, nakon organiziranja dr~avnih institucija Kraljevstva SHS, svi organi NV SHS izgubili raison d'tre. Ju~noslavenskim politi arima s juga Austro-Ugarske Monarhije okupljenima u NV SHS, kratkotrajna je Dr~ava SHS poslu~ila kao most za siguran izlazak iz srednjoeuropskoga uljudbenog kruga i brzi ulazak u balkanski geopoliti ki prostor sa svim njegovim zamkama. Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.) Tijekom Prvoga svjetskg rata nijedna od dr~ava lanica Antante nije imala za cilj potpuno brisanje Austro-Ugarske Monarhije s politi koga zemljovida Europe. Stoga planovi o njezinu ruaenju i stvaranju jugoslavenske dr~avne zajednice koji bi obuhvaali i neke dijelove Monarhije nisu nailazili na airu potporu meu savezni kim politi kim elitama. Moglo se govoriti samo o amputaciji pojedinih njezinih dijelova u korist Antantinih saveznica (Italija, Srbija). Unato  relativno povoljnom vanjskopoliti kom polo~aj Monarhija je svakodnevno zapadala u sve veu unutarnju krizu, prvenstveno zbog nezadovoljstva svojih brojnih slavenskih naroda (Poljaka, eha, Slovaka, Slovenaca, Hrvata i Srba). Opravdano nezadovoljstvo slovenskih politi kih elita polo~ajem njihovih zemalja u austrijskom dijelu dr~ave, ogor enost hrvatskih politi ara zbog dualisti koga ustroja dr~ave, koji je doveo do odjeljenosti banske Hrvatske od Dalmacije te nerijeaeni dr~avnopravni polo~aj Bosne i Hercegovine prerasli su u nerjeaiv problem koji e znatno doprinijeti kona nom rastakanju Monarhije. U takvu se ozra ju sve glasnije po elo isticati zahtjev za ujedinjenje Hrvata, Slovenaca i Srba, triju plemena jednoga naroda, u zajedni ku dr~avu. Akcija povezivanja svih politi kih snaga koje su prihvaale program narodnoga ujedinjenja odvijala se pod parolom  nacionalne koncentracije. Osniva ki sastanak Narodnoga vijea Slovenaca, Hrvata i Srba (NV SHS) odr~an je u Zagrebu 5. i 6. listopada 1918. Nakon kraega oklijevanja u redove je NV SHS stupila i Hrvatsko-srpska koalicija, vladajua grupacija u banskoj Hrvatskoj. Sredianji je odbor NV SHS, 19. listopada 1918., obznanio Deklaraciju kojom je otvoreno zatra~eno ujedinjenje cjelokupnoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na itavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na pokrajinske ili dr~avne granice, u jednu jedinstvenu potpuno suverenu dr~avu. To je bio po etak procesa stvaranja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba (Dr~ava SHS). Na sjednici Sredianjega odbora, 28./29. listopada 1918., usvojeni su preani prijedlozi Svetozara Pribievia o prekidu svih dr~avno-pravnih odnoaaja izmeu kraljevine Hrvatske-Slavonije i Dalmacije te kraljevine Ugarske i carevine Austrije i Ante Pavelia (zubara) o odluci hrvatskoga Sabora da priznaje NV SHS kao vrhovnu vlast. Hrvatski je Sabor, 29. listopada 1918., jednoglasno prihvatio oba preana prijedloga te time omoguio osnutak Dr~ave SHS, kojoj je cilj bio ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom i Kraljevinom Crnom Gorom. Samoproglaaenu je dr~avu priznala samo srbijanska vlada (8. studenoga 1918.). in ujedinjenja Dr~ave SHS i Kraljevine Srbije proglasio je srbijanski regent Aleksandar Karaorevi (1. prosinca 1918.). Uskoro su svi organi NV SHS izgubili raison d'tre. Ju~noslavenskim politi arima s juga Austro-Ugarske Monarhije, okupljenima u NV SHS, kratkotrajna je Dr~ava SHS bila most preko koga su dragovoljno napustili srednjoeuropski civilizacijski krug i uali u nestabilni balkanski geopoliti ki prostor.  Ferdo ULINOVI, Dr~avnopravni razvitak Jugoslavije, Zagreb, 1963., 129.  Ferdo `I`I, Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919., Zagreb, 1920., 125-126, 141-142, 156-160, 165-167, 169-176, 179-221, 225-257, 261-285, 292. Neki su dokumenti ponovno tiskani u Spomen-knjizi zagreba koga dnevnika Obzor. (Dokumenti o postanku Kraljevine S.H.S. i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Dokumenti, u: Obzor Spomen-knjiga, Zagreb, 1935., 75-78, 103-104.)  F. `I`I, Dokumenti, Predgovor, s.p. Bogdan Stopar je u prosincu 1918. sve va~nije dokumente NV SHS odnio u Beograd, ato ga ini moguim krivcem za njihov nestanak. (Mira KOLAR-DIMITRIJEVI, O politi kom opredjeljivanju i djelovanju bana Antuna Mihalovia, u: Zbornik u ast Hrvoja Matkovia u povodu 80. godine ~ivota, Stjepan MATKOVI, gl. ur., Zagreb, 2005., 171.)  Bogdan KRIZMAN, Izvjeataj D. T. Simovia, delegata srpske Vrhovne komande kod vlade Narodnog vijea SHS g. 1918., Historijski zbornik, Zagreb, VIII/1955., br. 1-4, 123-132.  B. KRIZMAN, 'Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba' u Zagrebu i talijanska okupacija na Jadranu 1918. godine. Graa o vanjskoj politici Predsjedniatva Narodnog vijea SHS od 29. X. do 1. XII. 1918., Anali Jadranskog instituta, Zagreb, 1956., sv. I., 83-116; ISTI, Graa o talijanskoj okupaciji Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja 1918. godine. Iz 'spisa Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba' u Dr~avnom arhivu u Zagrebu, Jadranski zbornik, Rijeka  Pula, 1956., 255-269.  B. KRIZMAN, Predstavnici Predsjedniatva 'Narodnog vijea SHS' u Budimpeati, Be u i Pragu 1918., Historijski zbornik, X/1957., br. 1-4, 23-43.  B. KRIZMAN, Graa o nemirima u Hrvatskoj na kraju g. 1918., Historijski zbornik, X/1957., br. 1-4, 111-129.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora 'Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba' u Zagrebu, Starine, Zagreb, 1958., knj. 48, 331-386. Vidi zanimljiv Kulund~iev pokuaaj rekonstrukcije manjkavoga zapisnika sjednice Sredianjeg odbora NV SHS od 26. studenoga 1918. (Zvonimir KULUND}I, Atentat na Stjepana Radia, Zagreb, 1967., 94-100.)  B. KRIZMAN. Predavanje Antona Koroaca o postanku Jugoslavije, Historijski pregled, Zagreb, V/1959., br. 1, 64-75.  B. KRIZMAN, Posljednje pismo bana Mihalovicha caru Karlu 1918. godine, Historijski pregled, IX/1963., br. 4, 282-286.  B. KRIZMAN, Zapisnici sjednica povjerenika hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade u Zagrebu (1918), Zbornik, Slavonski Brod, 2/1964., 243-328.  F. ULINOVI, Jugoslavija izmeu dva rata, I, Zagreb, 1961., 51-126, 141-146; ISTI, Dokumenti o Jugoslaviji. Historijat od osnutka zajedni ke dr~ave do danas, Zagreb, 1968., 64-79, 82-87, 89-93, 97-101.  Dragoslav JANKOVI  B. KRIZMAN, Graa o stvaranju jugoslovenske dr~ave (1. I  20. XII 1918), I.-II., Beograd, 1964., I./113-114, 185-186, 221-222, 228, 254-257, 272-273, 285, 300-303, 305-306, 325-326, 331-333, 338-344, 363-365; II./371, 373-374, 378, 380-389, 391-398, 400-423, 425-427, 430-432, 434-436, 438-444, 452-463, 465-475, 477- 482, 485-505, 508-511, 514-517, 519-527, 531-552, 555-565, 568-572, 575-590, 593, 597-599, 601-608, 615-620, 623-633, 635-646, 648-655, 659-676, 679- 688, 690-699, 700-712.  Branko PETRANOVI  Mom ilo ZE EVI, Jugoslavija 1918-1988. Tematska zbirka dokumenata, 2. izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd, 1988., 88, 94-127, 130-132, 135-143, 146, 149.  Josip HORVAT, Politi ka povijest Hrvatske, 2. dio, [2. izdanje], Zagreb, 1989., 109-113.  Hrvoje MATKOVI, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb, 2006., 236-260.  Petar STR I, Otok Krk 1918. Graa o narodnim vijeima SHS i talijanskoj okupaciji 1918. godine, Rijeka, 1968.; ISTI, Graa o talijanskoj okupaciji otoka Krka. (Od kraja 1918. do polovine 1919. god.), Rijeka, 1970.  H. MATKOVI, Izvjeataji Konstantina Roj evia o dogaajima na Rijeci i Suaaku 23. listopada 1918., Jadranski zbornik, 1958., 417-424.  M. KOLAR [-DIMITRIJEVI], Dokumenti o vlasti Narodnog vijea Dr~ave SHS nad Rijekom  listopad/studeni 1918. godine, Vjesnik Dr~avnog arhiva u Rijeci, Rijeka, 1999.-2000., sv. XLI.-XLII., 3-38.  Stjepan RADI, Moj politi ki ~ivotopis, u: S. RADI, Politi ki spisi  autobiografija, lanci, govori, rasprave, Z. KULUND}I, prir., Zagreb, 1971., 90. U istoj su zbirci objavljeni joa i: Poruka selja kom narodu o Narodnom vijeu i o narodnom osloboenju, o zajednici s esima i Poljacima, o skorom miru i o selja kom pravu (s. 306-309), Posljednji govor u hrvatskom Saboru dana 29. listopada 1918. (s. 310-315) i Govor na nonoj sudbonosnoj sjednici Narodnoga vijea dana 24. studenoga 1918. (s. 323-335). Takoer vidi i prireiva eve komentare uz spomenute tekstove (s. 523-528). Izbor Radievih novinskih tekstova i govora iz jeseni 1918. vidi u: S. RADI, Politi ki spisi, govori i dokumenti, Zagreb, 1995., 75-86, 204-211, 254-256.  Svetozar PRIBIEVI, Izabrani politi ki spisi, H. MATKOVI, prir., Zagreb, 2000., 151-155, 190-192, 257-258. Takoer vidi: S. PRIBIEVI, Diktatura kralja Aleksandra, [2. izdanje], Zagreb, 1990., 29-45.  Ante PAVELI (zubar), Stvaranje Narodnog vijea u Zagrebu, Zagreb, 1935.  Sran BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca. Povodom etrdesetgodianjice jugoslavenskog ujedinjenja, Zagreb, 1958.  Zapisi Dra Josipa Smodlake, Zagreb, 1972., 56-77.  Kosta DOMAZETOVI, Vraanje na 1918-tu? 30 dana devetstoosamnaeste gledanih iz Zagreba, Zagreb, 1938. Na autorovu zamolbu F. `iai je napisao kratak predgovor u kojem je ustvrdio: [...] knji~ica 'Trideset dana devetstoosamnaeste, gledanih iz Zagreba', zaista je izraena potpuno objektivno i istinoljubivo; u njoj se naime reaju hronoloakim redom razli iti dogaaji posljednjih dana Velikoga rata i iz vremena stvaranja naae nezavisne nacionalne dr~ave, Kraljevine Jugoslavije, upravo od polovine mjeseca oktobra do polovine novembra 1918. Ovi su dogaaji izneseni ponajviae na osnovu novinskih onovremenih vijesti, ista konstatacija fakata bez i rije i subjektivnoga komentara. (Isto, 17.)  Hamdija KAPID}I, Rad Narodnog vijea SHS Bosne i Hercegovine u novembru i decembru 1918., Glasnik arhiv i druatava arhivista Bosne i Hercegovine, Sarajevo, III/1963., knj. III., 147-328.  Sejni zapisniki Narodne vlade Slovencev, Hrvatov in Srbov v Ljubljani in de~elnih vlada za Slovenijo 1918-1921. 1. del: od 1. nov. 1918 do 26. feb. 1919, Peter RIBNIKAR, prir., Ljubljana, 1998.  Opairnije o hrvatskom novinstvu u posljednjim mjesecima postojanja Austro-Ugarske Monarhije i nastanka Dr~ave SHS vidi: J. HORVAT, Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939., [2. izdanje], Mirko Juraj MATAU`I, prir., Zagreb, 2003., 332-338.  Vidi: Rudolf HORVAT, Hrvatsko pitanje, Zagreb, 1923., 19-25; ISTI, Hrvatska na mu iliatu, Zagreb, 1942., 12-48; Milada PAULOV, Jugoslavenski odbor. (Povijest jugoslavenske emigracije za svjetskog rata od 1914.-1918.), Zagreb, 1925., 534-579; Petar PEKI, Propast Austro-ugarske monarhije i postanak nasljednih dr~ava, Subotica, 1937., 184-185, 202-3206, 225-226, 255-279, 295-354; F. ULINOVI, 1918 na Jadranu, Zagreb, 1951., 195-233; ISTI, Odjeci Oktobra u jugoslavenskim krajevima, Zagreb, 1957., 87-88, 91-131, 136-145, 390-399, 404-428; ISTI, Zeleni kadar, Savremenik, Beograd, 1957., br. 6-7, 124-142; B. KRIZMAN, O odjecima Oktobarske revolucije i zelenom kaderu, Historijski zbornik, X/1957., br. 1-4, 149-157; ISTI, Stvaranje jugoslavenske dr~ave. (Povodom 40-godianjice), Pregled, Sarajevo, X/1958., knj. 2., br. 11-12, 345-351; ISTI, Stvaranje jugoslavenske dr~ave (Referat na Drugom kongresu histori ara Jugoslavije), Istoriski pregled, Zagreb, IV/1958., br. 3-4, 174-214; ISTI, }enevska konferencija o ujedinjenju 1918 godine, Istoriski glasnik, Beograd, 1958., br. 1-2, 3-32; ISTI, Bosna i Hercegovina i jugoslovensko pitanje u 1918. godini, Prilozi, Sarajevo, IV/1968., br. 4, 113, 116-122; ISTI, Raspad Austro-Ugarske i stvaranje jugoslavenske dr~ave, Zagreb, 1977., 20-22, 26, 40-60, 67-120, 130-182, 188-229; ISTI, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu. Hrvatsko-srpski politi ki odnosi, Zagreb, 1989., 155-158, 213-244, 284-289, 299-362; Ante SMITH PAVELI, Dr. Ante Trumbi. Problem hrvatsko-srpskih odnosa, Mnchen, 1959., 138-223; D. JANKOVI, Druatveni i politi ki odnosi u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca uo i stvaranja Socijalisti ke radni ke partije Jugoslavije (komunista) 1. XII. 1918  20. IV. 1919, u: Istorija XX veka, ZR, I/1959., 60-71, 78, 84-90; ISTI, }enevska konferencija o stvaranju jugoslovenske zajednice 1918. godine, u: Istorija XX veka, ZR, Beograd, V/1963., 225-262; Mate BALOTA [Mijo MIRKOVI], Puna je Pula, Zagreb, 1960., 248-345; Karel PICHLIK, Pobune Jugoslovena u austrougarskoj vojsci u prolee 1918. godine, Vojnoistorijski glasnik, Beograd, XV/1964., br. 6, 69-107; Franjo TUMAN, Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedni ke dr~ave ju~noslavenskih naroda, u: Jugoslavenski odbor u Londonu u povodu 50-godianjice osnivanja, Vaso BOGDANOV, F. ULINOVI i Marko KOSTREN I, ur., Zagreb, 1966., 424-438; ISTI, Hrvatska u monarhisti koj Jugoslaviji 1918.-1941., knj. I., Zagreb, 1993., 218-225, 231-256; H. KAPID}I, Pokuaaj ujedinjenja Bosne i Hercegovine sa Srbijom u novembru 1918. godine, u: Bosna i Hercegovina pod austrougarskom upravom. ( lanci i rasprave), Sarajevo, 1968., 262-282; Atif PURIVATRA, Jugoslavenska muslimanska organizacija u politi kom ~ivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 2. izdanje, Sarajevo, 1977., 18-31; M. ZE EVI, Slovenska ljudska stranka i jugoslovensko ujedinjenje 1917-1921. Od Majske deklaracije do Vidovdanskog ustava, Beograd, 1973., 116-122, 133-222; Ivan BEUC, Povijest institucija i dr~avne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb, 1969., 316-327; D. JANKOVI  R. GUZINA  V. PETROVI  M. MIRKOVI, Istorija dr~ave i prava jugoslovenskih naroda 1914-1946., Beograd, 1970., 15-21; Dragoljub R. }IVOJINOVI, Amerika, Italija i postanak Jugoslavije, Beograd, 1970., 134-192, 216-248; Dragovan `EPI, Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje 1914-1918, Zagreb, 1970., 347-348, 354-356, 365-370, 377-408; Janko PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca za Jugoslaviju, Beograd, 1976., 230-244, 289-290, 331-368; F. ULINOVI, Dr~avnopravni razvitak Jugoslavije, 122-134, 136-142; Bogumil HRABAK, Dezerterstvo i zeleni kadar u jugoslovenskim zemljama u prvom svetskom ratu, Zbornik, 16/1979., 1-131; Ivo PETRINOVI, Ante Trumbi. Politi ka shvaanja i djelovanje, Zagreb, 1986., 149-150, 152, 171-180; Hodimir SIROTKOVI  Lujo MARGETI, Povijest dr~ave i prava naroda SFR Jugoslavije, Zagreb, 1988., 225-230; Ivo BANAC, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji. Porijeklo, povijest, politika, Zagreb, 1988., 127-136; J. HORVAT, Politi ka povijest Hrvatske, 2. dio, 69-135; Neda ENGELSFELD, Prvi parlament Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca  Privremeno narodno predstavniatvo, Zagreb, 1989., 9-31; Mustafa IMAMOVI, Historija Boanjaka, Sarajevo, 1997., 477-481 i dr.  Vidi: B. KRIZMAN, Stjepan Radi 1918. godine, Istoriski pregled, V/1959., br. 3, 285-295; ISTI, Stjepan Radi i Hrvatska pu ka selja ka stranka u prvom svjetskom ratu, asopis za suvremenu povijest, Zagreb, II/1970., br. 2, 147, 154-164; Ivan MU}I, Stjepan Radi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 4. dopunjeno izdanje, Zagreb, 1990., 26-35; H. MATKOVI, Povijest Hrvatske selja ke stranke, Zagreb, 1999., 57-69; Tihomir CIPEK, Ideja hrvatske dr~ave u politi koj misli Stjepana Radia, Zagreb, 2001., 124-135; Ivo PERI, Stjepan Radi 1871.-1928., Zagreb, 2003., 270-274, 276-287; Branka BOBAN, Stjepan Radi u vrijeme Prvoga svjetskog rata, Zagreb, 2006., 394-395, 397-446.  Vidi: H. MATKOVI, Svetozar Pribievi u 1918. godini, Zbornik, 6/1968., 249-256; ISTI, Svetozar Pribievi i Samostalna demokratska stranka do aestojanuarske diktature, Zagreb, 1972., 19-30; ISTI, Svetozar Pribievi ideolog  strana ki voa  emigrant, Zagreb, 1995., 47-64.  B. KRIZMAN, Osnivanje 'Narodnog vijea Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu' 1918, Historijski zbornik, VII/1954., br. 1-4, 23-32; ISTI, Po etak rada 'Narodnog vijea SHS' u Zagrebu 1918 godine, Istoriski pregled, I/1954., br. 2, 39-47; ISTI, Talijanska okupacija na Jadranu i misija A. Tresia-Pavi ia 1918. god., Pomorski zbornik, Zadar, 1967., knj. V., 643-669; ISTI, 'Prevrat' u Zagrebu i stvaranje 'Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba' u listopadu 1918. godine, Zbornik, 6/1968., 173-243.  D. `EPI, Odbori Narodnog vijea u Puli i ostaloj Istri u danima prevrata i talijanske okupacije (listopad-studeni 1918), u: Prilozi o zavi aju, Pula, 1980., sv. I., 9-54.  Nusret `EHI, Narodno vijee SHS za Bosnu i Hercegovinu i njegova djelatnost nakon sloma Austro-Ugarske (novembar  decembar), Prilozi, XVIII/1982., br. 19, 163-202.  Ljubo BOBAN, Kada je i kako nastala Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba i H. SIROTKOVI, O nastanku, organizaciji, dr~avnim pitanjima i sukcesiji Dr~ave SHS nastale u jesen 1918., u: asopis za suvremenu povijest, 24/1992., br. 3, 45-60 i 61-74; Stanislava KOPRIVICA-O`TRI, Konstituiranje Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba 29. listopada 1918. godine, asopis za suvremenu povijest, 25/1993., br. 1, 45-71; M. KOLAR-DIMITRIJEVI, Gospodarsko-socijalni rad narodne vlade Narodnog vijea Dr~ave SHS 1918. godine; B. BOBAN, Stjepan Radi i Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba; H. MATKOVI, Svetozar Pribievi u danima postojanja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba; P. STR I, Funkcioniranje Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba na primjeru otoka Krka i Franko MIRO`EVI, Prilike u ju~noj Dalmaciji za vrijeme postojanja Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba, u: Radovi, Zagreb, 1993., vol. 26, 209-218, 219-236, 237-248, 255-262 i 263-268. U istom su broju asopisa ponovno objavljeni tekstovi Lj. Bobana (s. 187-198) i H. Sirotkovia (s. 199-208). (Vidi prethodnu biljeaku.)  Nikola CRNKOVI, Djelovanje Kotarskog odbora Narodnog vijea SHS Volosko-Opatija i njegove narodne stra~e, Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeke, Rijeka, 1996., sv. XXXVIII., 251-277.  Mile BJELAJAC, Vojska Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918-1921, Beograd, 1988., 23-33; Tomislav ZORKO, Sigurnosne prilike i stvaranje vojno-policijskih snaga Dr~ave SHS na prostoru banske Hrvatske, Zagreb, 2006. (magistarski rad obranjen na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu); ISTI, Afera Lipoaak, asopis za suvremenu povijest, 35/2003., br. 3, 887-902.  Josip J. BAZELI, Zauzimanje flote u Puli 1918., Jadranski koledar, Zagreb  Ljubljana, 1937., 100-104; B. KRIZMAN, Neato o sudbini austro-ugarske ratne mornarice 1918. godine, Rije ka revija, Rijeka, 3/1954., br. 3-4, 99-105; ISTI, Razdioba austrougarskog ratnog brodovlja poslije prvoga svjetskog rata, Anali Jadranskog instituta, 1968., sv. IV., 205-291; Marijan GRAKALI, Nepoznati zapis Frana Barbalia o uzrocima potonua admiralskog broda VIRIBUS UNITIS, Istarski mozaik, Pula, 1967., br. 1-2, 88-90.  H. KAPID}I, Veze austrougarske Vrhovne komande i narodnih vijea u vrijeme raspada Habsburake Monarhije, Godianjak druatava istori ara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, XVII/1966.-1967. (1969.), 9-21.  B. KRIZMAN, Stvaranje jugoslavenske dr~ave (Referat), 167-168.  B. KRIZMAN, Austrougarska diplomacija u danima raspadanja Dvojne Monarhije 1918. god., Istoriski pregled, VIII/1962., br. 1, 15.  B. KRIZMAN, Stvaranje jugoslavenske dr~ave (Referat), 170.  Jugoslavenski je klub bio parlamentarna reprezentacija slovenskih, hrvatskih i srpskih narodnih zastupnika u be kom Carevinskom vijeu iz slovenskih zemalja te Istre i Dalmacije.  O nacionalno-politi kim stajaliatima milinovskih pravaaa vidi: V. BOGDANOV, Star evieva stranka prava prema osloboenju i ujedinjenju ju~noslovenskih naroda u toku prvog svjetskog rata, u: Jugoslavenski odbor u Londonu, 27-163.  Vidi: B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 156-158.  Rije  je o disidentima Hrvatsko-srpske koalicije. (S. BUDISAVLJEVI; Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 73-74.)  O katoli kom dnevniku Novine vidi: Jure KRI`TO, Hrvatski katoli ki pokret (1903.-1945.), Zagreb, 2004., 103-105.  D. `EPI, Oktobarska revolucija i jugoslavensko pitanje u Austro-Ugarskoj 1917/1918, Historijski zbornik, XI-XII/1958.-1959., 43-44. Detaljnije o tijeku zagreba koga sastanka vidi: J. PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca, 235-243.  Nav. prema: A. PAVELI (zubar), Stvaranje Narodnog vijea u Zagreb, 2.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 21.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 141-142.  Isto, 142.  Isto, 156-160. Opairnije o politi kim odnosima u slovenskim zemljama koji su doveli do formiranja Narodnoga sveta vidi: M. ZE EVI, Slovenska ljudska stranka, 104-137; J. PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca, 331-342.  P. PEKI, Propast Austro-ugarske monarhije, 204. Iako je Dalmacija bila u cislajtanskom dijelu Monarhije, zajedno s Istrom i slovenskim zemljama, ona nije bila zastupljena u Narodnom svetu: Ipak, namjeravano je da dalmatinski zastupnici redovito dolaze na njegove sjednice. (B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 215.) Kao osnovni razlog autonomnoga djelovanja Narodnoga odbora u Dalmaciji navedeno je sljedee: Dalmacija ne priznaje dualisti kog ureenja Monarhije, pa je zato zaklju ila, da pristupi samo Opem Narodnom Vijeu, u kojem ne e biti onih granica, ato umjetno dijele naa jedinstveni narod. Ono e se Ope Narodno Vijee osnovati u Zagrebu a k njemu e pristupiti i Narodna Organizacija u Splitu, jer su lanovi Narodnog Sveta ipso facto lanovi Opeg Narodnog Vijea, a ne delegati organiziranog naroda ili kao cjelina za sebe. (Isto, 238, bilj. 10.)  J. PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca, 340.  lanovi su odbora bili: S. Budisavljevi, B. G. Angjelinovi i J. `imrak.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 214.  Prisutni su bili predstavnici Star evieve stranke prava (}. Petri i, C. Aka i, I. Perai, K. `egvi i B. G. Angjelinovi), disident Hrvatsko-srpske koalicije oko Glasa S.H.S. (S. Budisavljevi), disidenti Hrvatske samostalne stranke oko Malih Novina (I. Lorkovi i Gj. `urmin) i zastupnik Novina (J. `imrak).  Hrvatski dr~avni arhiv, Zagreb, 124-1 NV SHS, Pripremni radovi oko stvaranja NV SHS.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 216-217.  B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, I., 305.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 218.  Historija diplomacije, sv. II., V. P. POTEMKIN, ur., Zagreb, 1951., 325.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 165-167. Izjavu su potpisali: A. Koroaec za Narodni svet, G. Bulat za Narodnu organizaciju u Dalmaciji, A. Paveli za Star evievu stranku prava, S. Radi za Hrvatsku pu ku selja ku stranku, . Krasojevi za Srpsku narodnu radikalnu stranku, V. Bukaeg, V. Kora i S. Deli za Socijalno-demokratsku stranku Hrvatske i Slavonije te S. Budisavljevi, I. Lorkovi i J. `imrak za izvanstrana ke skupine. (Isto, 167.)  S. BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 121-122.  Isto, 122.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 332-333.  Vlado STRUGAR, Jugoslavenske socijaldemokratske stranke 1914-1918, Zagreb, 1963., 165-171.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 169-170. Takoer vidi: Vitomir KORA, Povijest radni kog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji, knj. I., Zagreb, 1929., 252.  S. BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 122.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 332.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 221-222.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 333.  Isto, 334.  S. BUDISAVLJEVI; Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 123.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 334.  Isto, 335.  F. `I`I, Dokumenti, 174-176.  Isto, 171-174.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 225.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 338.  Oba su odbora pregovarala u manjkavom sastavu. (Isto, 338, bilj. 9. i 10.)  B. KRIZMAN; Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 225-226.  Isto, 226.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 340.  Isto, 340-341.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 176-177.  Popis lanova Sredianjega odbora vidi: B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 241, bilj. 53.  Koroaec nije bio jednoglasno izabran na du~nost predsjednika NV SHS. (Mate DRINKOVI, Hrvatska i dr~avna politika, Zagreb, 1928., 10.)  F. `I`I, Dokumenti, 181.  Isto.  Isto, 180. O va~nosti Deklaracije u procesu osnivanja Dr~ave SHS vidi: Lj. BOBAN, Kada je i kako nastala Dr~ava Slovenaca, Hrvata i Srba, 45-60. Takoer vidi: H. SIROTKOVI, O nastanku, organizaciji, dr~avnopravnim pitanjiima i sukcesiji Dr~ave SHS nastale u jesen 1918., 61-74; S. KOPRIVICA-O`TRI, Konstituiranje Dr~ave Slovenaca, Hrvata i Srba 29. listopada 1918., 45-71.  Vidi: N. `EHI, Narodno vijee SHS za Bosnu i Hercegovinu, 166.  Vidi: B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, I., 367-368. Izjavu NV SHS o Wilsonovu odgovoru austro-ugarskom ministarstvu vanjskih poslova vidi: F. `I`I, Dokumenti, 181-182.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 228.  Vidi proglas bana Mihalovicha u povodu zagreba kih manifestacija. (F. `I`I, Dokumenti, 182.)  S. BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 132.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 230.  Isto.  Isto, 232.  F. `I`I, Dokumenti, 183.  B. KRIZMAN; Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 233.  Vidi: M. PAULOV, Jugoslavenski odbor.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 342.  F. `I`I, Dokumenti, 184-185.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 299.  }erjav je bio tajnik Jugoslavenskoga kluba u Be u.  B. KRIZMAN, Predavanje Antona Koroaca, 70-71; ISTI, Raspad Austro-Ugarske, 163; J. PLETERSKI, Prvo opredeljenje Slovenaca, 355.  Misli se na sjednicu hrvatskoga Sabora od 29. listopada.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 343.  B. KRIZMAN; Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 237. Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 188-189.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 299.  H. KAPID}I, Veze austrougarske Vrhovne komande, 9-21.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 344.  Prema Radievu mialjenju prva je odluka hrvatskoga Sabora trebala biti proglaaenje banske Hrvatske suverenom dr~avom i sastavnim dijelom dr~ave S.H.S. te provedba potpune likvidacije s monarhijom i dinastijom. (Isto.)  Isto.  Isto, 346-348.  Isto, 348.  Isto, 350.  Isto.  F. `I`I, Dokumenti, 212.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 349.  Stenografski zapisnici sabora kralj. Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Petogodiata 1913.-1918., sv. VI., Zagreb, 1917.(!), 1468-1470.  Isto, 1472-1474.  Isto, 1474.  Prebeg je izjavio da i stranka prava prihvaa predlog, podneaen po gospodinu nar. zast. dr. Paveliu i drugovima, predlog naime da se sva dr~avna vlast prenese na Narodno Vijee i da emo glasovati za taj predlog. U nastavku je govora Prebeg ustvrdio da je program Stranke prava ispunjen u onim to kama u kojima zahtijeva obustavu nagodbe i prelom s Ugarskom te ujedinjenje sviju hrvatskih zemalja u jednu samostalnu neovisnu dr~avu te da e predlo~iti saborski klub Stranke prava strana komu svomu vijeu, koje e se sazvati u najkrae vrijeme, da se Stranka prava razidje. (Isto, 1474.)  `ilovi je u ime kluba unionista (maarona) izvan stranaka izjavio da se njihov klub - razilazi. (Isto, 1475.)  Isto.  Isto, 1476.  Isto, 1479.  Posljednja manifestacija hrvatskoga Sabora bila je poklonstvena deputacija, 24. lipnja 1920., prilikom posjete regenta Aleksandra Zagrebu. Regentovom odlukom, 30. studenoga 1920, raspuateni su svi raniji dr~avni parlamenti te pokrajinski i zemaljski sabori na teritoriju Kraljevstva SHS. (N. ENGELSFELD, Prvi parlament, 50.)  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 351.  Isto, 352. Za predstojnike ostalih odjela imenovani su: S. Budisavljevi za unutarnje poslove, }. Petri i za narodno gospodarstvo, F. Braum za financije, E. Markovi za prehranu, C. Aka i za poatu brzojav i telefon, V. Bukaeg za socijalnu skrb, V. Wilder za ~eljeznice, Gj. `urmin za trgovinu, obrt i industriju, M. Drinkovi za narodnu obranu. Za perovou je postavljen V. Havli ek. (F. `I`I, Dokumenti, 212; B. KRIZMAN, Zapisnici sjednica povjerenika, 244.) }. Petri i je izabran za povjerenika zahvaljujui svojim rodbinskim vezama s A. Paveliem. (Ivan PER`I, Kroni arski spisi, S. MATKOVI, prir., Zgreb, 2002., 226.)  Vidi: Petar TRAJKOVI, Rijeka u beleakama Egana Lajoaa, Dometi, Rijeka, 21/1988., br. 9, 471-481; M. KOLAR [-DIMITRIJEVI], Dokumenti o vlasti Narodnog vijea Dr~ave SHS nad Rijekom  listopad/studeni 1918. godine, 3-38.  F. `I`I, Dokumenti, 213.  Isto, 211-212.  Vlada za Sloveniju formirana je 31. listopada. (Isto, 217-218.)  Vlada za Bosnu i Hercegovinu sastavljena je 1. studenoga. (Isto, 218-219.)  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 353.  Ivo PERI, Politi ka djelatnost i politi ki lik Josipa Smodlake, u: J. SMODLAKA, Izabrani spisi, Split, 1989., 89.  B. KRIZMAN; Zapisnici sredianjeg odbora, 355; ISTI, Raspad Austro-Ugarske, 99; Zapisci Dra Josipa Smodlake, 57. Sastav dalmatinske vlade vidi kod: S. BUDISAVLJEVI, Stvaranje dr~ave Srba, Hrvata i Slovenaca, 142.  Nav. prema: B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 105.  Isto, 109.  Nav. prema: B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, II., 430.  F. `I`I, Dokumenti, 218. To je ovlaatenje potvreno 8. studenoga. (Isto, 230-231.)  Monarhija je predala Dr~avi SHS ukupno 300 laa. (Podatak preuzeti iz: P. PEKI, Propast Austro-ugarske monarhije, 274.)  F. ULINOVI, 1918 na Jadranu, 217-220; M. BALOTA, Puna je Pula, 305.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 110.  F. `I`I, Dokumenti, 220.  F. ULINOVI, 1918 na Jadranu, 220. Takoer vidi: M. GRAKALI, Nepoznati zapis Frana Barbalia, 88-89.  Vidi: B. KRIZMAN, Neato o sudbini austro-ugarske ratne mornarice, 99-105; ISTI, Razdioba austrougarskog ratnog brodovlja, 205-291.  F. `I`I, Dokumenti, 219.  Opairnije vidi: T. ZORKO, Sigurnosne prilike i stvaranje vojno-policijskih snaga Dr~ave SHS.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 221-224.  Milan MARJANOVI, Londonski ugovor iz godine 1915. Prilog povijesti borbe za Jadran 1914.-1917., Zagreb, 1960.; F. ULINOVI, Rije ka dr~ava. Od Londonskog pakta i Danuncijade do Rapalla i aneksije Italiji, Zagreb, 1953., 42-65. O dr~anju srbijanskoga predstavnika Milenka Vesnia na konferenciji u Padovi vidi: A. SMITH PAVELI, Dr. Ante Trumbi, 157-159.  B. KRIZMAN, 'Narodno vije e Slovenaca, Hrvata i Srba' u Zagrebu, 88-89.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 227.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 355.  F. `I`I, Dokumenti, 225-226.  U ime kraljevske srpske vlade ast mi je izvestiti Vas, da ova priznaje Narodno Vee u Zagrebu kao zakonitu vladu Srba, Hrvata i Slovenaca, koji ~ive na teritoriji austro-ugarske monarhije, i da sam danas uputio notu vladama Francuske, Engleske, Italije i Severnim Sjedinjenim Dr~avama Ameri kim molei ih, da i oni sa svoje strane priznaju Narodno Vee u Zagrebu, kao zakonitu vladu jugoslovenskih zemalja bivae monarhije Austro-ugarske, kao i da priznaju dobrovolja kim trupama ovih zemalja karakter ratujue stranke. [...] U isto doba kraljevska vlada prima k znanju, da je Narodno Vee poverilo g. Trumbiu [...] mandat, da ga predstavlja kod Saveznika [...]. Sa naro itim zadovoljstvom srpska kraljevska vlada prima k znanju izjavu Narodnog Vea u Zagrebu, kojom ono smatra, da mu je cilj, da oslobodi od svake tue dominacije Srbe, Hrvate i Slovence iz bivae monarhije Austro-ugarske i da ih ujedini sa njihovom braom iz kraljevine Srbije i kraljevine Crne Gore u jednu jedinstvenu i nezavisnu dr~avu. (Nav. prema: F. `I`I, Dokumenti, 233.)  }enevska konferencija o jugoslavenskom ujedinjenju. Dogaaji, dokumenta i komentari., Zagreb, 1919., 38.  F. `I`I, Dokumenti, 236.  Isto, 239-240.  O }enevskoj konferenciji opairnije vidi: M. PAULOV, Jugoslavenski odbor, 550-574; B. KRIZMAN, }enevska konferencija, 3-32; D. JANKOVI, }enevska konferencija, 225-262.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 359.  V. Pribievi je kao lan izaslanstva zamijenio B. Medakovia. (B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 322.)  B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, II., 475.  Isto, 561-562. Srbijanska je vojska granice Dr~ave SHS preala 4. studenoga kod Viaegrada, da bi dva dana kasnije uale i u Sarajevo. (B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 130.)  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 332.  F. `I`I, Dokumenti, 229.  Vidi: D. `EPI, Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje, 379-387.  B. KRIZMAN, Talijanska okupacija na Jadranu, 662. O djelovanju izaslanstva na Krfu vidi njegovo izvjeae NV SHS. (B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, II., 626-628, bilj. 3.)  F. `I`I, Dokumenti, 227.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 140.  F. `I`I, Dokumenti, 230. Predsjedniatvo NV SHS zahvalilo je francuskom generalu na brzojavu podrake te ga je, izmeu ostaloga, izvijestilo da je ve poslalo u Srbiju svoje izaslanstvo  L. Popovi, V. Pribievi i D. Perko - s ciljem stupanja u ato tjeanje odnose sa srbijanskom vladom i vojskom. (Isto, 234-235.)  B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, II., 488-489.  F. `I`I, Dokumenti, 231.  B. K.[RIZMAN], Poslanik grofa M. Karolyi-a u Zagrebu godine 1918 i `to je Balla zapravo tra~io u Zagrebu?, Narodni list, Zagreb, X/1954., br. 2762, 2 i br. 2765, 3. Takoer vidi saopenje o dolasku maarskoga izaslanstva u Zagreb: F. `I`I, Dokumenti, 243-245. O proglaaenju maarske dr~avne neovisnosti opairnije vidi: Povijest Maarske, Pter HANK, ur., Zagreb, 1995., 210-212.  U Be u je kao diplomatski predstavnik slovenske vlade djelovao Ivan Schwegel, bivai austro-ugarski konzul u Sjedinjenim Ameri kim Dr~avama. O njegovu imenovanju i pomutnji koja je s tim u svezi nastala vidi: Andrej RAHTEN, Pozabljeni slovenski premier. Politi na biografija dr. Janka Brejca (1869-1934), Celovec, 2002., 198-199, bilj. 60.  Opairnije vidi: B. KRIZMAN, Predstavnici Predsjedniatva, 23-43.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 141.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 359.  F. `I`I, Dokumenti, 231-232.  Isto, 235-236. Tjedan dana kasnije Predsjedniatvo NV SHS protestiralo je, posredstvom srbijanske vlade, protiv talijenske okupacije Rijeke. (Isto, 251-252.)  Isto, 237-238.  Isto, 245-246.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 146-148.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 361. Na istoj je sjednici zaklju eno da se u Pravilnik Sredianjega odbora ugradi odredba na temelju koje njegovu radu smiju prisustvovati: 1. povjerenici svih narodnih vlada dr~ave SHS; 2. narodni zastupnici stranaka, koje su uale u Narodno vijee. To vrijedi za sve sabore uz dozvolu Sredianjega odbora. Isto tako imadu pravo prisustvovati sjednicama i zamjenici lanova Sredianjega odbora bez prava glasa. (Isto, 362.)  F. `I`I, Dokumenti, 246. U Be u je 12. studenoga njema ko-austrijsko Narodno vijee proglasilo republiku. (Ernst Joseph GRLICH, Grundzge der Geschichte der Habsburgermonarchie und sterreichs, Darmstadt, 1980., 275.)  Vidi: B. KRIZMAN, 'Beogradsko primirje' od 13. novembra 1918., Zbornik za druatvene nauke, Novi Sad, 47/1967., 111-134.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 335.  B. KRIZMAN, Izvjeataj D. T. Simovia, 123.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 336.  Nav. prema: Isto, 336-337. Ta je Simovieva izjava u inila najdublji dojam na sve prisutne, ato mu je sutradan rekao i sam S. Pribievi. (Isto, 337.)  Isto, 337.  Isto. Na Pavelievu tvrdnju da bi Makedonija trebala biti posebna federalna jedinica u novoj dr~avi, Simovi je izjavio: Ne bi bilo ni pravo ni poateno, da vi za ije se osloboenje borila Srbija i koje e ona primiti raairenih ruku u bratsku zajednicu, cepate istu na Srbiju i Makedoniju. (Isto.)  Isto.  Vidi: B. KRIZMAN, Izvjeataj D. T. Simovia, 123-132.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 363.  Isto.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 341.  Nav. prema: Isto.  Isto. Vidi: Kosta MILUTINOVI, Vojvodina i stvaranje Jgoslavije, Historijski pregled, VII/1961., br. 3-4, 207; F. ULINOVI, Jugoslavija izmeu dva rata, I., 119-126.  Ante Beali je zastupao Jugoslavene iz Ugarske. (B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 362.)  H. KAPID}I, Pokuaaj ujedinjenja Bosne i Hercegovine sa Srbijom, 262-282  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 341-342.  O Pribievievu udjelu kod diskreditiranja }enevskoga sporazuma vidi: H. MATKOVI, Svetozar Pribievi i Samostalna demokratska stranka, 24-25.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 365-366.  Tekst prijedloga vidi: F. `I`I, Dokumenti, 268-269.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 365, 369.  Vidi: T. ZORKO, Afera Lipoaak, 887-902.  Isto, 896.  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 344.  Toga je dana Predsjedniatvo NV SHS ulo~ilo protest kod vlada savezni kih dr~ava zbog talijanske okupacije Istre, dijelova slovenskih zemalja te Hrvatskoga primorja i nekih strateakih to aka u Dalmaciji. (Vidi: B. KRIZMAN  D. JANKOVI, Graa, II., 638-639.)  F. `I`I, Dokumeti, 268.  Zapisci Dra Josipa Smodlake, 75; B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 206.  Vidi: F. `I`I, Dokumenti, 270-274; B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 371-374.  Zapisci Dra Josipa Smodlake, 75.  U Odbor su izabrani: A. Paveli, S. Pribievi, I. Cankar, J. Smodlaka, V. Bukaeg, H. Svrzo i M. Drinkovi. (B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 374.)  Isto, 373; Smodlaka je kasnije tvrdio da su lanovi Sredianjega odbora s ogromnom veinom glasova primili sve ato je on govorio o ~urnom ujedinjenju sa Srbijom. Dapa e, Odbor sedmorice je imao pretresti njegov (i Krsteljev) nacrt privremenoga ureenja zajedni ke dr~ave sa Srbijom te na osnovu toga nacrta donijeti sljedei dan (24. studenoga) lanovima Sredianjega odbora na odobrenje uvjete za provedbu dr~avnoga ujedinjenja. (Zapisci Dra Josipa Smodlake, 75-76.)  Radiev glasoviti govor na nonoj sjednici Sredianjega odbora vidi: S. RADI, Politi ki spisi, govori i dokumenti, 79-86. Ve sljedeega dana, 25. studenoga, Radi je u zagreba koj Streljani, na glavnoj skupatini svoje stranke, oatro napao odluku Sredianjega odbora o ujedinjenju sa Srbijom. Prisutni su selja ki izaslanici odlu ili da Radi ne putuje u Beograd. (Vidi: Skupatina Selja ke stranke., Obzor, Zagreb, LIX/1918., br. 266, 2-3; I MU}I; Stjepan Radi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenca, 32-33. D. Hrvoj, nazadovoljan Smodlakinom argumentacijom za ujedinjenje sa Srbijom, uputio je A. Paveliu pismo u kojem ka~e: Molim Vas stoga i zaklinjem, preprie ite na koji god znate na in da se ve ers ne stvori sudbonosna odluka, da se stvori jedinstvena vlada s kraljevinom Srbijom sa regentom Aleksandrom na elu. (Nav. prema: A. SMITH PAVELI, Dr. Ante Trumbi, 207.)  U delagaciju su izabrani: F. Barac, I. Cankar, L. abraji, M. Drinkovi, `. Gri, H. Hrasnica, V. Kora, A. Koroaec, A. Kramer, A. Kristan, M. Laginja, I. Lorkovi, E. Lukini, S. Ljubibrati, I. Pale ek, A. Paveli, }. Petri i, D. Popovi, S. Pribievi, S. Radi, J. Smodlaka, V. Staji, J. Sunari, H. Svrzo, J. `imrak, V. `ola, A. Tresi-Pavi i, A. Trumbi. (F. `I`I, Dokumenti, 256.)  O ujedinjenju Kraljevine Crne Gore sa Srbijom vidi: Dimitrije Dimo VUJOVI, Podgori ka skupatina 1918., Zagreb, 1989.  F. `I`I, Dokumenti, 255-256.  Isto, 275-276.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 376-382.  F. `I`I, Dokumenti, 279. Pokuaaj rekonstrukcije manjkavoga izvjeaa sa sjednice vidi: Z. KULUND}I, Atentat na Stjepana Radia, 94-100.  U delegaciji nisu bili: A. Trumbi, S. Radi, I. Lorkovi i A. Koroaec, koga je zamijenio J. Brejc. Slovenski delegati, kojima je pridodan i Josip Puntar, priklju ili su se ostalima s malim zakaanjenjem. (B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 353; M: ZE EVI, Slovenska ljudska stranka, 207.)  B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 353.  S. Pribievi je primljen u audijenciju kod regenta Aleksandra 29. studenoga. (Isto, 356.)  Nekoliko godina kasnije S. Pribievi i A. Paveli su vodili polemiku o autorstvu Adrese. (H. MATKOVI, Svetozar i Samostalna demokratska stranka, 28.)  J. HORVAT, Zapisci iz nepovrata. (Kronika okradene mladosti  1900-1919), u: Rad JAZU, Zagreb, 1983., 144.  Nav. prema: B. KRIZMAN, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, 357.  Tekst Adrese vidi: F. `I`I, Dokumenti, 280-281.  Regentov Odgovor vidi: Isto, 282-283.  Isto, 282.  B. KRIZMAN, Korespondencija A. Trumbi  M. Drinkovi  J. Gazzari (1918-1919), Istoriski pregled, IX/1963., br. 1, 57.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 383.  B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 241.  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 383.  U u~i su odbor izabrani: A. Koroaec, S. Pribievi, A. Paveli, M. Drinkovi, V. Kora, `. Gri, H. Svrzo, J. Smodlaka, E. Lukini, F. Barac, A. Kramer i J. `imrak. (B. KRIZMAN, Raspad Austro-Ugarske, 251.)  B. KRIZMAN, Zapisnici sredianjeg odbora, 385-386.  F. `I`I, Dokumenti, 292.  N. ENGELSFELD, Prvi parlament, 48.  Branislav GLIGORIJEVI, Parlament i politi ke stranke u Jugoslaviji (1919-1929), Beograd, 1979., 27.     PAGE  PAGE 1 ++++++t,,,,,,-- ..<.>...,/B/D/F/H/.00020000f1111(2>2b22l3n3p3r3t3V4X4J5h5x5z5555¾ºº¬h=;h|)jhM0JUhMh_4jhs0JUhsh>)jh!3_0JUh!3_h #h^h9jhY0JUh#hYh _hq;^ h[Ch=F h[Ch)DH h[Chq;^ h[ChY45556:6l6n66666(7677778 808D8t88z9|9~99:::;8;;;;p=r==,>0>t>>>>>???0?2?4?6???@J@L@ɾо殕 hD hh h Dhjh[0JUh[hh"0Whhlh' hvh' hvh Dh Dhbgjh\0JUh\hjh=;0JUh=;hMh|)7L@N@~@@CCDDDFGRGGGGGH&H.HlHnHpHHHHHI I,I.IbJdJKLLLLLLLMOOOO&Q(Q*Q,QjVjjjjjjjlllll mmn,o.o0oLoNoooppp$p(pppppƼƸ~~hFjhw0JUhwhXrhajh0JUhvhMxjhqu0JUh"hjhR0JUhquh&`bjh,:v0JUhB@jh=^0JUhgjh>0JUhq=h,:vh=^.ppqqqqqqrrrrrs2sNsPsXsZs@tBtDttttttuvuxuzuuuv vHvJvLvXxZxy^zտյձíգ}sokoghh^/hAkjhq0JUhoZhqhrh&`bjhH0JUhHhA6hAjhFF0JUhqDh|jh }w0JUh[jha0JUhHh/Zhah)jhg0JUjhXr0JUhXrjhF0JU(^z`zbzzz({J{{{{{{{{{||x|||||||||}}}}jl܀"$*X(fhjFHϩϩϩϩh>khOjh*p0JUh}+yh*pjh,L0JUh,LhbhP_hbth@*h!G]jh{T0JUh9h-h.) hBh{Th|`xjh0JUhh&`bjhAk0JU3hvԆֆ؆ *,TVXZԋ܋ŒČƌ֌LNlprxčҍϾϾϺϺᾶ󮾶h?Eh@;jh6l0JUjh_0JU hn:Y6h_h_6h?hW&`hW&`6h_h>khW&` h}+y6h}+yh}+y6hSp:hMjh}+y0JUh}+yh,LjhO0JUhOhbhO61ҍ"܎ $&>ZV̐ΐА,. 4D0ļ{{hpjhz0JUhDJhzjh}0JUhshHmh}h>v hE6hEhE6hEh@*hn:Yh+4jh/00JUhSp:h/0hOhW&`jh6l0JUh?h_h@;h6lhcH0ΐА£ģƣȣʣ̣ΣУңԣ֣أڣܣޣ$a$gd$a$gd}$a$gdbg”Ȕԕ$& Rƛ(>FHdfhrtFV.IJĪĪĪĦĦĦĦIJĔhl huh|!jh00JUh0h3hDhE`jh.0JUh h=u1h.h;jhp0JUhph4Urh@*jh.0JUh.h}VChqhSp:h5.x ؠڠܠd|FL^`ƣTfnp`Ʊ½ƚƖƒƎƆhehUA6h(hJh&8hh]Jh56h]Jh6hc{h6 h6 h5h\khUAhh}h.ThCh;hahq/jhl 0JUhl hhh h~3TR>ԼN6\gdfTgd%+$a$gdUA$a$gd$a$gd  $&DFVXbdv¶Ķƶln̺κ2<FȻԻܻ>@dԼּz~ƾо*N׿׿׷ׯקhOh96hQNh96hXnh96h;h96htLh96h_?h96h9jh90JUh{lhp;h4HhfhUA h'hUABNP68XDjBhlzn|~\^dfh񙔙}h7h96 h7h9h%+h96 h96hC~nh96h=h96h3h96h`Mh96h<h96hKbh96hfh96hgh96hph96hNyLh96h h96h9jh90JU1\dnHxbnND*6(),0gdugdngd_dTgd"gdKh$$:hj &(npTHJv`Xxzhեեh{<h96hb?h96hR,h96h}Fh96hKh96hKbh96hQh96hMRh96 h96hh96hjvh96h"h96jh90JUh9:bd .02<DnpxNP|R~R^dj|th0}h96h">h96h!h96h$#h96 hL{ah9h4h96hch96h"Fh96hnh96h*h96hCfh96hQoh96 h96hK\h96jh90JUh94PX@BL<02H\:Z4    6  * ~  8  , r ަ~vh6h96h\h96h.-h96hah96hch96h?SFh96hR-h96h@h96hth96hYh96hch96h_%h96h">h96 h96hwh96hh96h9hCh96+r  f  PNr<L$rjDF*,,Phdh96hOh96huHh96hrh96hch96hmS8h96hh96h.0h96h7Jh96jh90JUhch96hV_h96hR-h96h]]oh96h9h&ch962P!!""&&6(8()T)))).**:+ ,Z,,,,--./6/B0`000z11426222p3333B4D45527l7777777888h(YZh96hxh96h h96h h96hV9h96hv[h96hWh96hdh96h3h96hVh96h0}h96h9jh90JU<04223B457789;B<<<<>EEFFlIJJJJKKROOO$a$gdhgd 088 9,9T9999::d;;;;;8<B<D<^<<<<<<<<<<>:>l>x>z>>>>>?@4@F@\@b@@@@@8AEEEEEEFFFٴhwh96h$h96 h5h9h;:h96 h96h8>h96h_h96h!h96hh96h8h96h/T`h96hX`h96h9jh90JU8FFFFFrGtGGGGGGGFH\H^H`HHHIIDIPIjIlInIJJ6JtJJJJJJJJ^H^(_:_P_R_l____V`h`x`z```aaaZahajaxazahg %h96hTHh96h h96h8 jh96h =h96hVh96hl!h96hvhh96h14h96h& h96hV0Jh96jh90JUh9hBOh969P__x`ahaxaaa2bbb(cccezeefflggiiiiij>jgd<gdk_Ogd&Ozaaaaaaaaaa$b2b4bZbbbbbbbcc(c*cDccccccjddddeeze|eeee8fffxfffffffflgngggiiiiiiiiheh96h0h96hh96h<h96hqh96h&h96hz`h96 ht{h9hbh96 h96h$h96jh90JUh9>iiijjj0j>j@jjjjjj`kkkkkkkppqqqqqqqq.tJtXtZtttww6yXyyy$z0zr{t{{{{{{{P|R|||N}P}}~<~>~~~~h@h96h$h96hvrh96h2Ih96hwh96hVPh96 h96h8yh96h)h96jh90JUh9A>jjkkkpqqqqXttyr{{{P||N}<~Ztngd!j~~~"LZ\tvĀ΀:zȂ 6`npƃ|~ƅȅhv[h96hh96h!h96hIh96hgD7h96hh96h{0h96hQsh96h<,h96hRh96h *h96jh90JUhg/h96h9 h96h,&>h964|ƅІ6z Z0hL6X|gdQ )gdsІ҆Ї\^nh68Zlz|  "*48JNTZ\^02HZhj"24LN hfh9hfh96hp4h96hh96h/_ph96 hph9h^=eh96hh96h)^Eh96h$@h96hrSh96h1.h96jh90JUh9 h968N&68nx JXZpș >H|~Л  2Ğ ͽhVh96hU3h96hoYh96h(wh96hh96hYuh96hCh96h$eh96 h96h.oh96hj#h96hh[h96jh90JUh'h96h96 ʡ"$̤ΤTVp $6LNΧЧ*,ҫԫڬZHLNh`bph[h96h=;h96hMh96hMNh96hsh96hYh96hh96hzGh96h>h96jh90JUhAP6h96h9hh96<"̤T LΧ*ҫL`pFV> gdlgdOprFHVXrxzp>@  &8:ںܺN\^8Bdf|νнh;h96hquh96hRh96h,:vh96hMxh96h'h96hlh96hzh96hfqh96 h96hh96h9jh90JU=8ں\d0*jFhJl~gdOgdHgdgнԽ"02Tf*,jlBL0FHhj󑌑 h96hh96hAkh96hFFh96h }wh96h_h96hT;Eh96hAh96h()h96hFh96hwh96jh90JUhh96h9h;h9668JLfln @BR~<Ndfzv*,Fp~Lvhph96hzh96h/0h96hWh96hW&`h96h}+yh96hbh96h*ph96hOh96hh96jh90JUhPh96h9 h96h.) h967~d*~*tBDHJNPTVZ\^`r &`#$gdc{gd}gd6lgd_ *,LhtvBDFJLPRVX\`bnprvxýýýðՠhUAjh90JU*h9(0JmHnHu* h90Jjh90JUjhoFUhoFhl h96h0h96h3h96h9jh90JU&rtv$a$gdUA &`#$gdc{h]hgdc{,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 c{Footer  p#.)@. c{ Page Number>@> _? Footnote TextCJaJ@&@!@ _?Footnote ReferenceH*H2H ,z Balloon TextCJOJQJ^JaJ4@B4 ]Header  p# L Bq$Gx-~ZGp~c 1#g#z#$$$%3&&P'(V-/26888.9:=@;AAABCC[DD GGHEIJ6KKQTwTTuUVVZI[\^__`d e+f3jk2nnKojopypQqrds;twwx!yaz{U||}~mۀʁ *=:3lj(NJҋh^lۚɝI0֡'ϣ:-ۥe*ЬQ =ӼHK0rp0&_b;%Ksi$dXMO}<*9g0]5x&,Lb Q ;  `&&JD=  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~KW|A1 H RT*j-.v0&1156*80::>;;<<==Y>>?@+@R@_@=ADD)E]EFF&GRGGGIIIJsJKKK}KKKK8LjLwLLLLM[MMMMM NnNNOOPPQQRaRRRRRR#SUSuSSScTTT(U\UUUVVVVVVW2WWWW/ZZZZZ \?\^___ `V```abbTbb&cncccddd#eIeffgQgqgkkl&llm|mmYnnnnooo"qSqoqrGttttuuuuuwx$yXyyyVzcz{{{| |@|T|}f}}}}~~~!N[Sv_dˉW `ȍDvҎڏ82_`q78^ z/I |# %5&())R*S*-2@C]D GHGIKQTZK[^d5jknSqrfsw#y {|}o݀ ,~<!˝KL͞Ξ)ݥgҬO ?ռt(ad='uk&fZ!N=  c0189(LF()%&;'(G**,l--1//!001384445B679: ;;;>D?@@QZTsUfWXX\]_ aa.bbbcddIeeffgBgOg-hkklMlmmnBnvnnzpppqcqq;rmrrrr(sZsgsssssKtttttt^uuv vwwyxx yQyyyyyyzEzezzzS{{{|L|||}}}}}}}"~~~~/FxȈ D^9Aa~œlI}ՖC_7{כHwFS¢0DVۤmڥ>KCfߪOۯTtGvP4fµʶ rsux{~00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00M@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00L 2_`q78^ z/I |# %5&())R*S*-2@C]D GHGIKQTZK[^d5jknSqrfsw#y {|}o݀ ,~<!˝KL͞Ξ)ݥgҬO ?ռt(ad='uk&fZ!N=  c0189(LF()%&v vwwyxyzEzezzzS{{{}}}"~~M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M90!0M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M900M9000M900M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+0M90+00\~00\~00M901M901M9010M905\~00\~00M908M908M90800000000000000000000000000000000000Oy00th6My00My00@0Oy00My00t6My00My00@0Oy00My0 0My0 0Oy00My00t)My00My00My00Rr\= 0L w &&&)0 @!,258>ENT,\e|t|hZZ8dj~&0:"DMdU_VgoH}L+5L@Q[Php^zҍ.Nr 8FROWzai~N pн        ^8"D\0OP_>j~r   ")!!  &9>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName 7>7>MMOcOcooapapSqTqssՕՕ79&&wwhziz{{B~H~RS܊./qr12^`pq)6<]_ y{ .0HJ {#}###%!%4&6&(())Q*T*--22==@@CC\D^D GGHHFIHIKKQQTTZZJ[L[^^dd4j6jkknnRqTqrresgsww"y$y{!{||}}np܀ހ +-};= "ʝ̝JL̞Ϟ(*ܥޥfh,-ѬӬNP!>@Լּsu')`bce<>&(tvjl%'egY[ "MO< >   bd/17:')KMEG'*%%&&&:'='((F*I***,,k-n---0/3/// 0#000~113374:4444455A6D67 799:: ;;;;;;>>C?F?@ @@@QQYT\TrUuUeWhWXXXX\\]]__a"aaa-b0bbbbbccddddHeKeeeffffggAgDgNgQg,h/hkkkkllLlOlmmmmnnAnDnunxnnnyp|pppppqqbqeqqq:r=rlrorrrrrrr's*sYs\sfsisssssssstJtMttttttttttt]u`uuuvv v vwwwwxx{xxx yyPySyyyyyyyyyyyzzDzGzdzgzzzzzR{U{{{{{||K|N|||||}}}}}}}}}}}}}}!~$~~~~~~~!.1EHwzLjʈ  CF]`8; @C`c}ēǓknHK|ߕԖזBE^a69z}֛ٛGJvyEHRUĢ/2CFUXڤݤlo٥ܥ=@JM~BEehުNQگݯSVsvFIux OR36ehĵɶ̶  qssuuvvxy{|~2q^)8B,_,CCGGfddkk B18G)&((k++.1//!0!111367v>> XX\\]]a.bBgOgkk$lLlmnppmrrrr(sYsZsfsgssssss/ttttttttuuv vyxxQyyyyyyzDzEzdzezz|L|}}}}}}}}~~~~~~^ V~8lI}ՖC^7{֛GwFR¢/0Cڤ>LCeԨުTstjʶssuuvvxy{|~&ssuuvvxy{|~ zmatijevic8m H$l<@t)\`8EBF6JCfY,ITv"*[Xf:uEC}7 h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.[XfIT@t)EC}H$8m CEB+# C3MzUZqJ #nM"0JT^y.z{ 'z `7:O}h z!<QRav{|L  BS|W[m?ZgndO"^/TVFV.   % 7 7 qK P[ \_ p  g$ 8 ? D F o^ C x D: R< I ,M J^ ! .) * OX R] ] k  GR[c6l@)8MM 3>GUVm%X.46M<Jxjx|&!"(4">n\ 5S?BIahzh l.50Xx`k(:CDgq qx]12F7J4O\xdXhj&R,/(E'Fl|MM ,_CJ(intJ N,O4d"s~i*Q7v<_U.47B[dh 6((([1$%q< J4^ bsyl KQoYDA[]Kv   + 0 5 x< a e To |!!!%!UF!^!a! b!l!#m!m!q!q!A"V"""F"R"x" # #<#lZ#m#n#$0$W$Kh$n$io$ey$g %O#%_%Ci%Ak% &&&&&E(&77&7&A&F&N&Wd&' '!"'N)'SE'Q'i}'p((9(=r()Q )^ )()F:)JS)]* *!*XE*?P* T*l*++"+%+4+9+SS+Hl+s+&~+,,I,8,<,D,,.-R0-6-R-U-`-....1.F.W.`.wk.[e/e/*g/q/!0.0~70B0`0v00R1i"131=u1v2 2E22&2;'2?2d2333*3d.3!4+414ZF4iG4xO4W4ne4z425555B5F5J5Q5 6?6@6lN6AP6S67|7F(7L>7@7gD7D7~7{8p 8t8"838mS8a_8E`8`l8t8~89<9C?9V9,&>'>8>h>s>=y>? ?{"?_?b?$@Z*@+@C@BE@g@j@EAwACA2AUA-_A bAqAsAHyAq7B~HBNBeB0sBB CCC&GCGCTC}VCXC[C^C4bCSgCqCwC~CD D DXDkiDtD!E#E(ET;E?E)^E"F=FFF?SF:\FoFctF}FGJ(G2G DGg\GzGzG%HA#H=-H4HDH)DH>QHTHcHdHI2I>IBKIUI[IVsIJK+JV0J;JPJvJ~JSK /K{Kj|KGL,L*\LcLtLNyLM#MAM~HMt_M`McMtMpNENgNOBO#O$O&O!+O WW.W"0WoWoWwW2|WX$X'XwNXqjXrXYYHYY#Y+Y,Yn:YKAYsIY MY/Z6ZFZTZ(YZoZ [5[h[|[\\\\@\o+\S\pY\v\] ]B3]A]!G]]]Ls]^ ^q;^>^A^! _z___!3_D_NI_P_V_i_xw_[` `W&`E`/T`X`3q`z`aaa? a !anaL{abbb[!bZb&`bAfbhbxbxbyb}b,c$ c&c5cDcPcPcWcs%d*d@8dAd9SdXd{%e^=eHeJeLeWe_eieCfff+fd6fUf[flf g]g(!g"g:gagbgI!hYlh i?iiik$i%i*i;iWihj8 jj j>jx}juk0kkk(2kAk\kqk&l0l60lEfl{lx mmFmGmHmtJm5nXn-mnt|nC~no.'o.o6oppp!p*pBpVp/_pfpmptpq qhFq^Uq bq4rHr:"rNrRrFSr4UrXr_rcyrlsssGs JsWs[stt^3t>AtVtbtbtctyttuuu.uD5uEuQuYuqu|zu!|uvv,v,:v=v>vjvtvww(wRw }wv;xKxNx]x|`x`y_ y>yUy)y}+y7y8yUfyny&z5z3LzOzRzRzSzzz`{{{{m{ {Q4{8{e_{c{d{t{y}{s~{|,|I|M|A}!}| }B"}E}~r~#~y>~&J~O~OU~U~}~ 1GOHsx&& 0GFL6-Kdo0$9o;x<RXgkos (5fgwC1">CCRi*p~" =Bg^cq&'v;Kv2=@DESiwHD<eQiy7`. CFZHYOb$ehr}*$5~=AMN!VGejhkw -OHIV ,j_}!'qDvF )14d'~ 3uHT`)k3PsbyO'):V+^crjc1:AQW_KbM*'HDJipqD!C^lt-9>Wb5*6 OMdhs2Fx%},qFl"@*,b $N4?hjJb9<,'3H _z5T]`im|L 0EAK]Li&fTrW/0 1=W^~}0r4{TXqs0dnp  e-4\8T]hrtz p$#j#,0V )+.%4uZjkn>p[+$Agu!5@X\ue!jy 11=44^ateec"u-4@dPWhkr=kr|@^ru~&7CU`gvh*l)~a#6W3)Y,x6kd7'.o`cgxVpxJR3;DF$H?Vt $*)UUYs,<=^'ADKbHwj39B]Y=rmx}~5?ENzO& j<VbrD WJremyO)Ny!A/;7@IqT[m:16PVf )\/@v&BR\e.:%J\Z+34c9DI]JTUyl 8ko$T5<g~89K=} <N%j1l6q=n?V`Y3(0kLjp?(M9O@P]ywVP,!8@Lfqw%g/0NRViop\|)X`u n)rXgwCrFjboo=$@jFr\u)*2CQ_SQdzg,HJjRcuz\C_EI|L`fy~U $w,&8Xf/M'(QNl<ERp 9<E?aU3\d]9TCHOw!-5<=DFGUv`jy'M'U:ft$@hmrr2| 6!0OYe^aw{] >)I[VI,U8.Tvr{}JC-;f!"81V=Xbbz>4$B@&B\-9CJ_2eg]py||CnQIn->HrQ#-0611<HDP'D>@YW]ur~rv+;{0?1CQc6!Kom"3:A_BNRCZv[[rw,z )%!U#hmrMxzn8]k\o=pv"Mc"6>kC_be +#NY Z`eFW ^GLU@V%&2(k;DGwQ~fsr|  *.@TT(opQs0}Z%'p4H5OZK\fsuv$&,,?\@@a8 !"%&()*,-.8:;@ABFHIJKNOQRSTVW\]^`acefg;h;k;l;m;o;q;s;t;u;y;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;  "&(*,2468@FJLRTXZ\`bdx|~@  4:DFHJLRTX\`bdfhntv~&Unknown Jure KriatoGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1 f&& *B?w!4dT& 2QHX?Oc^3t7Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 zmatijevic zmatijevic,        Oh+'0 ,8 T ` l x8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918aro zmatijevicemat Normal.dote zmatijevice188Microsoft Word 10.0@0%@ֆu@‚@? "*B՜.+,0$ hp  HIZP T&A 8Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu (1918 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F` "Data 1Table%WordDocument.8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q