Naslov
Fenotipska varijabilnost populacija divljeg hmelja u sjeverozapadnoj i sjevernoj Hrvatskoj
(Phenotypic variability of wild hop populations on the area of north-west and north Croatia)

Autori
Srečec, Siniša ; Dolgoš, Janja ; Matus, Dragutin ; Sermak-Marčec Branimir ; Glavina, Jelena ; Bertović, Milan ; Čulig, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of Abstracts / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2009, 105-106

ISBN
978-953-6331-68-0

Skup
44. Hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma/44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2009. - 20.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
divlji hmelj ; šišarice hmelja ; aroma hmelja ; bolesti hmelja ; PCR
(wild hops ; hop cones ; hop aroma ; hop diseases ; PCR)

Sažetak
U okviru znanstvenog projekta „ Bioraznolikost ljekovitog i aromatskog bilja“ (šifra projekta: 178-1191193-0212) provedena su terenska istraživanja fenotipske varijabilnosti populacija divljeg hmelja (Humulus lupulus, ssp. europeus, var. spontanea) na širem području Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke i Karlovačke županije. Pronađeno je ukupno 360 biljaka od čega 243 ženskog i 117 biljaka muškog spola. Nakon detaljnog pregleda fenotipskih karakteristika biljaka kao što su ; morfološki oblik (tip) lista, oblik šišarice, veličina i preklopljenost brakteja na šišaricama, aroma, zaraženost lista, stabljike i šišarica pepelnicom hmelja (Sphaerotheca humuli, [DC.] Burr.) i peronosporom hmelja (Pseudope¬ ronos¬ pora humuli, Myabe et Taka) prikupljen je ukupno 121 uzorak biljnog materijala za buduće PCR analize na deset mikrosatelita, raspoređenih po svim kromosomima i AMOVA (analizu molekularne varijance). Pozicija svake biljke određena je GPS uređajem i izrađen je detaljan opis svake uzorkovane biljke. Najučestaliji tip lista biljaka hmelja, bez obzira na spol, na svim lokacijama je troper, zatim slijedi petroper i unifolijarni tip lista. Najučestaliji oblik šišarica bio ovalni, zatim okrugli i na kraju elongirani oblik. Aroma lupulina kretala se je od fine hmeljne arome, karakteristične za aromatske i poluaromatske kultivare hmelja, do arome češnjaka, karkatristične za visoko gorke kultivare hmelja. Izgled brakteja i njihova prekopljenost varirao je od grubog do plemenitog oblika, pri čemu je vrh ili završetak brakteja najčešće bio tupog oblika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA