ࡱ> [`Abjbj 8`ΐΐ+8wdc0+++bbbbbbb$)eg>b+'+++b c]]]+(b]+b]]_$`(P`T_bc0c_, hH[V h$` h$`h++]+++++bb]+++c++++ h+++++++++ :Sanja Lovri, dipl. u  U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Globalni pokreti i njihov odraz u djelima za djecu `tefe Jurki Sa~etak Danas samo rijetkima poznata, `tefa Jurki u dvadesetak godina svoga stvaranja bila je jedna od istaknutijih i popularnijih spisateljica. Sadr~ajem svojih djela aktivno je sudjelovala u hrvatskom katoli kom pokretu, a njezin je rad, kao i rad veine autora hrvatskog katoli kog pokreta, dolaskom komunisti kog dr~avno-politi kog okvira naglo prekinut. No, autori kao ato je Miro Vrgo , isti u da bi njezina djela i danas imala svoju publiku koja bi ta djela opet itala u jednom dahu. Odgovor na pitanje ato je to toliko privla no u njezinim djelima da bi i danas, suvremenom itatelju bila jednako zanimljiva, tra~it e se u njezina dva najpoznatija romana za djecu: Plaat maloga kri~ara i Petnaest tornjeva. Sama autorica u svojim izjavama o vlastitom stvaralaatvu odgovara na dio pitanja. Knji~evna djela su njoj sredstvo kojim se koristi za promicanje katoli kog duha a cilj joj je zanimljivim pri ama doprijeti do aire publike. Kao ato globalni pokreti uvijek imaju svoj odjek u manjim sredinama, tako je i hrvatski katoli ki pokret zapravo posljedica opeg pokreta obnove katoli ke knji~evnosti zapo etog u Francuskoj sredinom 19.st. Francuski pisci e tako izravno utjecati na stvaralaatvo `tefe Jurki a njezino ~anrovsko opredjeljenje e biti uvjetovano popularnoau pustolovnih romana kod airoke publike. Klju ne rije i: dje ja knji~evnost, katoli ki roman, pustolovni roman, hrvatski katoli ki pokret. Summary `tefa Jurki is known only to a few today, but at the time of her creative work she was one of the most prominent and most popular writers. She participated actively in Croatian Catholic Movement but hers and the work of the majority of writers of The Movement was stopped because of the establishment of a different social order. Authors like Miro Vrgo  point out that these works could be popular and be read in one breath even today. The answer to the question what it is so attractive in her works, equally interesting for a contemporary reader too, will be looked for in the two of her most popular novels for children: A Cloak of the Little Crusader and The Fifteen Towers. In her statements about her literary work, the author herself gives one part of an answer. Literary work is, for her, a tool for promotion of the Catholic thought and her goal is to reach the broad range of the audience by interesting stories. As the global movements always had the impact on smaller regions, so did the movement for the renewing Catholic literature, started in France in the middle of 19. Century, have a great influence on the creation of the Croatian Catholic Movement. So French writers had direct influence on a creative work of `efa Jurki and her genre choices were conditioned by popularity of adventure story. Key words: children's literature, Catholic literature, adventure novel, Croatian Catholic Movement Uvod Iako nekada poznata i popularna katoli ka spisateljica, `tefa Jurki, danas je relativno nepoznata suvremenom itatelju pa je podatke o njoj mogue nai samo u nekim detaljnijim specijaliziranim preglednicima. Izmeu ostalih, ali i iz tog razloga, potrebno je prisjetiti se nekoliko osnovnih injenica iz ~ivota `tefe Jurki. `tefa Jurki je bosanska spisateljica, roena u Cazinu 1895. a umrla u Livnu 1971. Otac joj je bio Emanuel Fialka, eh porijeklom, a majka Olga Hrvatica. U Bijeljini zavraava osnovnu akolu, a 1914. u Sarajevu zavraava u iteljsku akolu te postaje nastavnica francuskog jezika. Nakon toga odlazi u Graz gdje neko vrijeme studira francuski i njema ki te putuje po Italiji. Godine 1917. udaje se za poznatog livanjskog slikara Gabrijela Jurkia. }ive u Sarajevu do 1955. godine, a onda se sele na Goricu kod Livna gdje ~ive u franjeva kom samostanu. Tamo ~ivi mirno i povu eno, daleko od o iju javnosti. Preminula je 1971. godine a pokopana je na groblju Svetog Mihovila na Gorici. Knji~evnim radom po inje se baviti 1923. kada joj izlazi legenda Jairova ki, objavljena u Hrvatskoj prosvjeti. Tim djelom zapo inje njezin plodno djelovanje o kojem svjedo e brojni radovi, suradniatvo u brojnim knji~evnim revijama, dje jim asopisima, obiteljskim listovima te kalendarima. U kratkom vremenu stvaranja (1923-1940)  ga Jurki je, mo~emo rei, jedna od najplodnijih i najvrednijih hrvatskih katoli kih spisateljica uope, a bosanskih pogotovo. (Vrgo , 1995: 124) Opus `tefe Jurki najveim dijelom je religiozne tematike te izuzetno raznolik s obzirom na pripovijedne vrste. Tako u njezinom opusu mo~emo pronai legende (Legenda u bojama, `imunova koanica, Kad je Gospa bila mala, Kako je Miriam prespavala svetu No...), romane ( ipke, Petnaest tornjeva, Dvije krune), dramske tekstove (Bla~eni Nikola Taveli, Imelda, Jurkiev rastanak s Bosnom), nekrolozi (Aleksa Koki, Jakost dobrih  u spomen o Bogoljubu Stri~iu), hagiografije (Bla~ena Imelda Lambertini, Sveta Katarina Sijenska), knji~evno teorijske tekstove (Neke smjernice za knji~evni rad), kriti ke prikaze djela (Aleksa Koki: Klasovi pjevaju, Ivo Lendi: Angelusi) i likova spisatelja (Pjesnik poniznosti (fra Gaapar Bujas), Sida Koauti i njezino djelo, Hans Christian Andersen) te romane za djecu (Dobri duh trokatnice, Plaat maloga kri~ara, }upnikov sin Ilija i njegova `eherezada) i zbirku novela za mlade (Nevdljiva kraljica). `tefa Jurki svojim stvaralaatvom daje zna ajan doprinos suvremenim zbivanjima i postaje jedna od zna ajnijih i priznatijih pisaca hrvatskog katoli kog pokreta. Hrvatski katoli ki pokret u europskom okru~enju Kao ato se u veini slu ajeva dogaalo, tako se i ideja obnove knji~evnosti religioznog smjera i pojam katoli kog pisca prvo razvio u Europi. Po eci se pripisuju francuskim autorima. U europskim razmjerima proces obnove katoli ke knji~vnosti zapo eo je s Chateaubriandom i njegovim Genijem kraanstva, ali zamah dobiva negdje od Claudelova obraenja 1886. utjecaj njegova obraenja, zatim obraenja (...) i drugih bio je vrlo poticajan u svjetlu nastojanja da se ~ivot kulture ponovno pro~me katoli kim duhom. (Lon arevi, 2005: 359) Ivan Merz francuske pisce dijeli na liturgijske, anti liturgijske i indiferentne (Merz, 1994). Liturgijski pisci su, dakle, bili nositelji obnove katoli ke knji~evnosti a jedan ogranak pisaca posebno se bavio promicanjem snage liturgije. Snaga liturgije se o ituje u mogunosti izazavanja obraenja. Autori koji su sustavno slu~ili i pisali o motivu obraenja nazivaju se konvertiti. Taj trend obnove katoli ke knji~evnosti, zapo et u Francuskoj, zahvaa i Hrvatsku i dolazi u obliku Hrvatskog katoli kog pokreta. Hrvatski katoli ki pokret po eo je ja ati po etkom 20. stoljea i vrlo se brzo proairio. Tome svjedo i pojava katoli kih pisaca koji stvaraju i objavljuju u asopisima od kojih su neki, kao ato je Hrvatska stra~a, posebnu pozornost poklanjaju katoli kim sadr~ajima. Godine 2003. navraila se stota obljetnica od pokretanja filozofijskog-apologetskog asopisa Hrvatska stra~a. Tim je inom, kojega je inspirator bio kr ki biskup Antun Mahni, zapo eo u Hrvatskoj katoli ki pokret, koji je trajao do Drugog svjetskog rata. (Lon arevi, 2005:55) Najvei zamah je Hrvatski katoli ki pokret do~ivio 30-ih i u prvoj polovici 40-ih godina 20. stoljea. Tada se javljaju brojni, izrazito plodni i popularni autori, a meu njima i `tefa Jurki. Njihova te~nja je bila popularizirati katoli ke knji~evne sadr~aje ato je vidljivo i iz airokog raspona publikacija u kojima su objavljivali svoje radove nastojei duhom katoli anstva pro~eti sve pore druatvenog ~ivota. Danas su ti autori posve zaboravljeni a uzrok tome moramo potra~iti ponajprije u izvanknji~evnim povijesnim razlozima. Nakon 1945. godine, nastupanjem komunisti kog politi kog re~ima i knji~evnost je bila u funkciji stvaranja novog druatva. Knji~evnost socrealizma je tada bila u funkciji promicanja ideoloakih ciljeva. Kako se ona svojim ateisti kim stavovima u suatini razlikovala od katoli ki anga~irane knji~evnosti, o ito je da se katoli ka knji~evnost u toj konkurenciji nije mogla odr~ati. Kao ato se to esto dogaa, stare su vrijednosti zamijenjene novim, revolucionarnim rjeaenjima. ... socrealisti ka tendencija ateisti kog usmjerenja, prema kojoj je Bog shvaen kao varka i smetnja, zapreka razvoju i napretku. U toj su tehnici naj eae pristalice starih sustava vjernici, a nositelji novih, revolucionarnih te~nja ateisti. Naravno, tu nije rije  uvijek o nekoj povijesnoj ili fakti noj stvarnosti; ideoloaki su motivi na prvom mjestu; piae se u duhu revolucionarnih poruka i u funkciji ateisti kog nazora. Stoga u igru ulaze razni, uvstveni, ideoloaki i politi ki faktori. (`imund~a, 1999: 16) Ideoloaki, katoli ki autori viae nisu bili po~eljni. Ono ato se dogaalo neposredno nakon Drugog svjetskog rata joa uvijek nije posve razjaanjeno, ali posljedice su jasno vidljive: katoli ki autori su prestali s djelatnoau, a njihova djela izbacivana s polica. Sve u svemu, to je dovelo do danaanje situacije kada se o nekim autorima jako malo zna, a o njihovim djelima joa manje. Neki su pogubljeni, neki izbjegli a neki pak bili  prisiljeni na autnju . (Lon arevi, 2005) Sudbina `tefe Jurki nije bila niata druga ija niti bolja od drugih pisaca. Ona se nakon1945. potpuno povla i i viae ne piae. Danas je poznata vrlo uskom krugu itatelja, ato je ateta jer kako Miro Vrgo  piae: Gotovo pola stoljea nastojalo se posve je gurnuti u zaborav, i donekle se u tome uspjelo. Javnost za nju veoma malo zna. No njezina su djela tako napisana da se i danas itaju u jednom dahu. Svakako ona zaslu~uje da i danas bude predstavljena naaoj kulturnoj, katoli koj posebno, javnosti, jer sigurno je  u toj javnosti ima dosta potencijalnih itatelja `tefinih djela. (Vrgo , 1993: 561) Odrazi globalnih pojava na stvaralaatvo `tefe Jurki `tefa Jurki je svoje stvaralaatvo podredila promicanju katoli ke vjere te je zbog jednostavnosti i pristupa nosti svojih djela postigla veliku popularnost meu airom publikom. Najizra~eniji motiv veine djela njezinog opusa je obraenje. Obraenje se u djelima uvijek pojavljuje kao glavni enement a esto je, kao u Petnaest tornjeva, popraeno cijelim nizom obraenja sporednih likova. Kona ni cilj njezinih djela je krajnja pobjeda vjere. Nakon svih iskuaenja, uz dramati ne preokrete vjera uvijek pobjeuje, esto potpomognuta udesnim dogaajem. Sve to upuuje na izravni utjecaj francuskih autora (konvertita) na njezino stvaralaatvo. Nije teako za pretpostaviti kako je nastavnica francuskog jezika imala pristup i mogunost itanja francuskih izvornika, a kako i ona sama piae u predgovoru romana ipke, francuska knji~evnost i kultura bili su joj dobro poznati: Silom me je odvodila u svoju zemlju, u kojoj je ~ivjela i  Mala kraljica . Dobro je bilo, da sam se ja ve odavno u toj zemlji dobro raspoznavala, da sam volila njezine stare katedrale, njezinu katoli ku veliku proalost, njezine propovjednike, pjesnike i svece. (Jurki, 1929: 4) Viae je nego o it utjecaj francuskih konvertitskih pisaca. Konvertiti piau o vlastitim iskustvima obraenja izazvanih snagom liturgije, a oduaevljenje liturgijom sli no njihovome mo~emo nai i kod `tefe Jurki. Za primjer mo~e nam poslu~iti Nizozemac De Walcheren i njegov Dnevnik jednog obraenika: Ali osobito me je potreslo do dna moje duae ono ato osjeam iza te sjajne odjee; svaki kret, svaka rije , svaki in krije jedan smisao, jest kao vidljivi plamen nekog nevidljivog ognja... Straana uzviaenost bo~anskih rije i i glazbe prodirala je u mene poput oluje u praznu kuu. Trpio sam bla~enu silu, a moja je duaa sluaala, kao ato kakvo dijete sluaa udovianu pri u, airom otvorenih o iju, drhuih usnica... (Merz, 1994: 169) Sli an do~ivljaj glazbe i zajedniatva osjea i Elizeba za Bo~i u romanu Petnaest tornjeva: Odjednom Elizeba protrne  cijela crkva zaori od gromkoga pjeva! Uzdigoae se glave mnoatva i oduaevljenje zadrhta u grlima... Elizeba se stisne joa viae uz Inosava, koji je pjevao iz svega grla. A pjevao je svojim jezikom i nitko se nije na to obazirao. Elizeba ga je zadivljeno gledala. Je li to Inosav? Da, grbavac je sjao od sree, da opet izuauje slatke rije i maj ina jezika... Pa da je svaki iz mnoatva pjevao drugim jezikom, i opet bi nastala najdivnija harmonija: sve duae osjeale su isto, sve su htjele isto da izraze. (Jurki, 1933: 131, 132) Tako na primjer, u djelima koja nas posebno zanimaju: Petnaest tornjeva i Plaat maloga kri~ara, obraenje je sredianji motiv i okosnica djela. U romanu Petnaest tornjeva promatramo osmogodianju ~idovsku djevoj icu koju otac spaaava od progona }idova u Francuskoj i ostavlja je na skrb redovnicama katoli kog samostana Gospe od petnaest tornjeva. Tijekom romana slijedimo Elizebin odnos prema katoli koj vjeri i Isusu  od po etne mr~nje, preko indiferentnosti do kona nog obraenja. U Plaatu maloga kri~ara opet imamo dvostruko obraenje. Stjepko `imac je dvanaestogodianji dje ak, odgojen u izrazito vjerskom duhu. uvai za dje ju kri~arsku vojnu pokrenutu u Francuskoj, obuzima ga neodoljivi vjerski zanos i uz blagoslov majke Petronile odlazi. Na putu, brodovi s djecom do~ivljavaju nesreu  dio brodova u oluji potone, a brodovi s djecom koja su izmakla pogibiji, na kojima je i Stjepko, prodani su u roblje. Posljedica nesree koja je zadesila Stjepka je njegova psihi ka i fizi ka osakaenost, a nesrea je i uzrok njegova napuatanja vjere. Vrativai se kui kao odrastao muaarac, Stjepko se ponovno obrauje tek kad mala, mentalno zaostala djevoj ica udesno ozdravi ogrnuvai se njegovim starim kri~arskim plaatem. Svoju popularnost je `tefa Jurki stekla i na inom na koji je pisala. I sama tvrdi da joj nije bila namjera pisati romane visokih umjetni kih dometa i vrijednosti, ve je ~eljela prigodnim, katoli kim sadr~ajem razonoditi i pou iti aire itateljstvo, srednju publiku, a svoja je djela shvaala kao sredstvo za airenje dobrote: Imadu pravo na opstanak i takva djela, koja ne e ui u repertoar trajne knji~evnosti. Nalazim viae puta u njema koj i francuskoj knji~evnosti i takva djela, koja bi naai recenzenti odmah utukli, kad bi se u originalu pojavila na hrvatskom jeziku. A kod Nijemeca i kod Francuza ne itate ni u novinama ni u revijama onakvih ~estokih napadaja na tu vrstu literature kao kod nas. Druga je stvar, ako takav  aund ruai vjeru i moral. Onda je doista potrebno ato energi nije suzbijati takve knjige. Ali ako su naai prigovori samo artisti ke prirode, emu da mi otimamo duaevnu hranu jednoj vrsti italaca, koja tra~i takvo ativo? Zaato mi hrvatski katolici ne bismo dobili i svojega Karla Maya? Zaato ne bismo imali i pustolovnih i kriminalnih romana, koji bi bili pisani u naaem duhu? (Grgec, 1934: 4) }elja joj je bila promicati katoli ku vjeru, a najbolji na in za prodiranje do aire publike bilo je, kako je smatrala, ~anrovsko opredjeljenje za pustolovni roman koji e biti razumljiv i airoko prihvatljiv a ujedno u funkciji promicanja katoli kog duha. Takav postupak popularizacije sadr~aja nije nepoznat u djelima svjetske knji~evnosti. Zlatan Mraku~i u svom magistarskom radu piae o samom po etku novog tipa pripovijedne proze koju naziva ranim kraanskim romanom, a koji svoje korijene vu e upravo iz pustolovnog: U ranokraanskoj romanesnoj literaturi, u kanonskim Djelima apostolskim, postoje tematske paralele s helenisti kim pustolovnim romanom idealisti kog tipa: (...) U svojem opisu iskustava apostola koja podsjeaju na situacije tipi ne za helenisti ki roman, Luka se jasno koristi tehnikom i stilom karakteristi nima za tu vrstu proze, da bi svoju publiku podsjetio na sli ne scene u romanu idealisti koga tipa. (Mraku~i, 1997: 8) Oba na ina razmialjanja su zapravo utemeljena na teoriji recepcije. Prema njoj, itatelj ima svoj horizont o ekivanja koji mu olakaava razumijevanje djela. Recipijent umjetni kog djela je spreman prihvatiti ono djelo koje e biti u granicama njegovih o ekivanja, ali uz odreeni moment iznenaenja. Tako autori ne smiju s neo ekivanim izai izvan horizonta itateljeve recepcije jer ga on tada nee moi shvatiti. Imajui na umu suvremenog recipijenta, autor vodi ra una o krugu itateljskog o ekivanja i o tome kakav dojam ~eli ostvariti svojim djelom. `tefa Jurki svojim pisanjem precizno vodi ra una o vrsti itatelja koje ~eli dotaknuti svojim djelom i njihovim o ekivanjima. Kako je horizont o ekivanja individualan za svakog itetelja, spisateljica shvaa da airoka publika ne e prihvatiti djela s velikim stupnjem neo ekivanosti, nego ona upravo ra una na to da njezini itatelji dobiju isklju ivo ono ato o ekuju (Solar, 1996). U nastavku emo pokuaati rekonstruirati njezin vjersko-pustolovni ~anr (Detoni Dujmi, 1998) kojim se slu~ila, prema osnovnim odrednicama dje jeg pustolovnog romana te analogijama utvrditi postoji li dje ji katoli ki pustolovni roman. Analiza odabranih dje jih romana Za analizu e poslu~iti dva du~a romana za djecu. Plaat maloga kri~ara je objavljen 1938. godine u nakladni koj cjelini Knji~nica dobrih romana, a Petnaest tornjeva (1933), iako nije izravno namijenjen djeci, s pravom ga mo~emo smjestiti u dje je romane. Jurkiin roman Petnaest tornjeva (...) bismo izmeu svih njezinih djela s najviae razloga mogli smjestiti meu dje je (katoli ke) romane. (Hranjec, 2003: 75) Pustolovni roman uvijek ima svog junaka koji napuata svoj dom i kree na putovanje nepoznatim predjelima gdje se sukobljava s razli itim protivnicima. Junak obavlja svoju zadau te se vraa kui.To je samo kostur romana a jasno je da svaki pustolovni roman ima svoje specifi nosti, ali u sr~i uvijek se nalazi junak, problem s kojim se sukobljava i putovanje. Prema njima e se formirati i ova analiza. Junak Margery Hourihan u svom djelu Deconstructing the Hero naglaaava da je junak mlad, muakarac i bijelac. Ako bismo na taj na in tra~ili junaka, roman Petnaest tornjeva ostao bi bez svog junaka, jer je junak tog romana djevoj ica Elizeba. Elizebu otac ostavlja u katoli kom samostanu na skrb redovnicama da bi je spasio pred pomahnitalom masom progonitelja ~idova i gubavaca. Tako se osmogodianja ~idovska djevoj ica naala u okolini u kojoj je prisiljena ~ivjeti, a osjea kako joj ne pripada. }udnja za ocem i obitelji te osjeaj du~nosti za odr~avanjem vjere svojih otaca, spre ava je da se prilagodi uvjetima novog ~ivota. Nikada joj redovnici nisu nametali katoli ku vjeru, ali je ona osjeala da bi svakom naklonoau prema tim ljudima i katoli koj vjeri iznevjerila svog oca i svoj narod. Deset godina boravka u samostanu je nije promijenilo. I dalje je osjeala da ne pripada toj sredini, ,.    & L  0 Nv|\$2NVFHj2 "볩볥떟떟떳hz)hCiaJh&fhCiaJ hCiaJh2h&fh26aJh&fh2aJhy#hy#h5CJaJhy#h]@5CJaJh\h\5aJh\h2aJ h2aJ h\aJh\h\aJ7.   `\^"$4|~DFPR d`gdCim$ dgdCim$xgd2m$ dgd2m$xgdDqm$ $xa$gdDqm$xgd\m$ah8Jlvt0v<|~DFNPR>@TZ$!V!X!f!"B"j""""""ᡧᡧhOmhza!aJ hza!aJhchy#aJhehc{h@7hy#h5hDq5CJaJhDqhDq5CJaJh2hCi heaJh&fhCi6aJ hCiaJh&fhCiaJ9R,%(80z11H366:$<L>N>vB$dx^a$gdDqm$$dx^a$gdDqm$$dx`a$gdm$ $da$gdDq$d`a$gd$dx`a$gdm$$dx`a$gdDqm$""#####$$*%^%d%%%%&&&''((()2)8)v)))))))(**+L+v+++,|,,,,--@-D------..L./0/r/t//02080úҦ h6aJ hza!aJ he6aJhzhy#aJhzhzaJ hzaJhchy#6aJ hOmaJ heaJ h@7aJhchy#aJhcheaJ@80|0>1@1x1z111126668\8^8`899999:::F;X;;;< <"<L>N>z>>>>J???????@A"A$AѿȹѹȰёшȤȤȹȹȂ|| h>raJ hJ1aJh1hDqaJhIhBP6aJh1-.htaJ h("aJ htaJhBPhBPaJ heaJhchDqaJhchBPaJ hBPaJhBPhBP5CJaJ h1-.hy# h1-.hBP h1-.h1-.hBPh50$A>A@A`AAAAA$BtBBBBB C*CjCCCC DD DD(F.J0J2JVJJJJ(K2K>KXKKKK>LbLLLLL.MMMdNNORRRRR奡 hYRhYRh^hBP hchBP h-~aJ h1-.aJ hBaJ hc{aJhchDqaJ h^aJ haJ haJ hBPaJhchBPaJ hJ1aJ h>raJ h("aJ7vB*F0J2JMORRSY\^^~l$dx`a$gdDqm$ d^gdYR$dx`a$gdYRm$ $dxa$gd+ygdYR^gdYR$dx`a$gdm$$dx`a$gd1-.m$$dx^a$gdDqm$$dx`a$gdm$ RRRSS SSST>TfTjTTUUUUVPVxV~VVRWTWVW^WWWXXRY\Y`YYYYYY\\]]]]ҾҶ~x~ohch("aJ h("aJhch^aJ hYRh hch^ hc{hBP hc{h^ hc{h(" hc{hc{ hc{6h^h^6h("h{?hBh6hh^hBhth5CJaJh+yhDq5CJaJh+yh+y5CJaJ+]]](^Z^^^_>__`R````a@bTbvbxbzbfffg8gmmmmmmmmܴܴhhPQhPQhWT6h hWThEOhOIhOI6hOI hYRh+yhchYRaJh$vh$v6aJ h$vaJh^hYR hch^hch^6aJ h("aJhch^aJ8^^_aazbf\pr*y,y>}Ɖ$dx`a$gdS,$dx`a$gdS,m$$dx^a$gdDqm$$dxa$gdDqm$$dx`a$gdm$ ^`gdYR$dxa$gdDqm$ ^gdYRm$mmnLnfnnnnnnooooopVpZp\pbqzqTrrrrrrVt(y*y,yyyzRz*{H{x{||||<}>}}} 6>pƂFܼ𼸼ȼhh97hh*h;hS,hrhr6hDhrhh2Jh htht6hth^_|6h@9h^_|h^h hhEOhPQhthWT;FLp̄$&Tą.6̇Ȉʈx‰ĉƉ lxȊ&(.P^tJ^@BDfʎĸ𰌜hS,h+yhhdXhv6hdXhVhLehV6hLehv6hvhLeh+yh2J5CJaJh+yh+y5CJaJh^_|h h2Jhrhthth;6h*hEOh;h97hj4ƉBDjvt$ Sdxa$gdjm$$dx`a$gdm$$ Sdxa$gdc m$$dxa$gdDqm$$dx^a$gdDqm$$dx`a$gdS,m$ $dxa$gd+yʎ6JNPXhjptvx,@DΑԑ RndDοп*&NPϿ hj6hjhj6hjh h-6h-jhjUmHnHtHuhhU+Uhhh!Y6h!Yhc h`Sh`S6h`S h |5h |h |5hXh |hLehS,hT4i dalje je odbacivala dobrotu i ljubav redovnica. Prije njezinog osamnaestog roendana otac dolazi po nju s gotovim planovima za njezin ~ivot. Razo arana jer otac ne vidi koliko je ~udjela za njegovom blizinom te  kupuje vrijeme prije udaje molbom ocu da zajedno odu na put u Bosnu. Tijekom boravka u Bosni u vrijeme boribi katolika i patarena, Elizeba nazo i jednom takvom napadu. U situaciji kada slu ajno vidi kako patareni napadaju katoli ke misionare, ona nagonski staje u obranu kri~a te kona no otkriva kome zapravo pripada: zareuje se i vraa se u samostan Gospe od petnaest tornjeva. U ovom slu aju junakinja ne slijedi propise karakteristika junaka pustolovnih romana. Prva i osnovna razlika je u rodu. Viae to nije dje ak ve djevoj ica a time je i cijeli sustav vrijednosti preokrenut. Za razliku od muakih junaka, djevoj ica-junak se ne namee te nema ~elju za vladanjem i pokoravanjem drugih fizi kom snagom. Njezin cilj je pripadati, imati obitelj i mir; sve je to Elizebi nedostajalo a za nju je to bilo utjelovljeno u liku oca. Kada je otac razo ara i ne daje joj ono za ime je ~udjela sve te godine, shvaa da je cijelo vrijeme zapravo bila u obiteljskom domu kakvog je ~eljela, gdje su je prihvaali. U romanu Plaat maloga kri~ara nije posve jasno tko je junak. Stjepko je tipi an pustolovni junak, ali njegova pustolovina ne uspijeva. No cijeli roman poprima druga iji smisao ako njegova majka postane junakinja. Analizom dublje narativne strukture mo~da doemo do prihvatljivog i preciznijeg rjeaenja. Iz tog razloga poslu~it emo se Greimasovim aktantskim modelom. `est aktanata od kojih se sastoji aktantski model pokuaat emo pronai u strukturi romana Plaat maloga kri~ara ovisno o junaku.     Stjepko ima sve karakteristike potrebne pustolovnom junaku. On je dje ak od dvanaest godina koji kree u kri~arsku vojnu, svojom nevinoau pokoriti nevjernike i osloboditi Kristov grob. Kao pravi pustolov kree u svoju borbu, ali on se i kao pravi dje ak zapravo jako boji nepoznatoga. To je naznaka pripovjeda a da ovo ipak nije pustolovni roman kakvog o ekujemo. I doista, junak se nalazi u smrtnoj opasnosti (dje aci na drugim brodovima doista i stradaju), biva prodan u roblje i ne uspijeva se tragom pustolovnog junaka osloboditi su~anjstva, ve poklekne u vjeri nakon fizi kog sakaenja od svog gospodara. Iako su Stjepkove nevolje i njegova obraenja itatelju jedna od bitnijih okosnica djela, junak je ipak njegova majka Petronila. Kao i u prvome romanu, s junakinjom dolazi do inverzije vrijednosti. Petonila je ~ena, koju za razliku od muakog junaka ne odlikuje fizi ka snaga, ve snaga vjere i snaga razuma. Ona je plemkinja koja se svojom mudroau izdi~e iznad puka i time biva vrlo cijenjena te su je mnoga poatovana gospoda esto tra~ila za savijet. I svojim nazorima se izdizala iz mase, suprotstavljajui se hrabro ustaljenim obi ajima. Snogom vjere, vrsto je stajala pred svim nevoljama koje su je zadesile. Smru mu~a i gubitkom sina njezina je vjera ipak ostala jaka i to je ini junakinjom. Kako je njezin cilj bila srea svih lanova obitelji, iz pozadine se brinula za njihove pojedina ne sudbine. Petronila je primjer ~enskog junaka koji promi e obiteljske vrijednosti, vjeru, ustrajnost i samozatajnost. Za obje junakinje dakle, mo~emo rei da su to junaci  ~rtve (Propp, (1928) 1982). }rtve su zato jer ne odlaze u potrage, pustolovine, uzimajui stvar u svoje ruke. One ostaju a drugi odlaze (Elizebin otac, Stjepko), ali se pripovjeda ki interes zadr~ava na njima iako su one poprili no pasivne. Kona no ostvarenje njihovih ~elja postaje i ~elja itatelja. Naravno, zadovoljstvo ispunjenja tih ~elja pripovjeda  nikada itatelju ne uskrauje. Fizi ki izgled junaka pustolovnih romana je uvijek bio bitan. Bilo da je rije  o odraslom ovjeku ili dje aku, junak se isticao svojom fizi kom snagom, tjelesnim sposobnostima, a neki puta i izgledom. Junak se od ostalih likova fizi ki treba razlikovati snagom, ljepotom ili posebnim kostimom. (Majhut, 2005) No, naae junakinje ine sve samo da bi se ato manje isticale. Petronila je ljepotica, visoka i vitka, koja svojm ljepotom ne mo~e biti nezapa~ena. Nakon smrti svoga mu~a, crninom se pokuaava stopiti s okolinom i biti neprimjetna. Crninom kao da ~eli skrenuti pozornost sa sebe i nevidljivo se povui u tamu. Petronila se razlikuje od drugih likova snagom uma i vrstinom vjere, a ne fizi kim osobinama kao pustolovni junak. Elizeba se takoer fizi ki ni ime ne isti e. itatelj i nije upoznat s njezinim fizi kim likom  ona nije ni lijepa ni ru~na. Sredina u kojoj ~ivi je glavni faktor koji je uvijek odvaja od ostale grupe likova. Isticala to ona sama ili ne, uvijek je prikazana kao lik izvan kruga mase drugih likova izdvojen zbog razlike u vjeri. S obzirom da nikada nije ~eljela ui u taj krug, ona je ostala po strani, ne sudjelujui u dnevnom ritmu redovnica, isti ui se samo kao netko tko ne voli Isusa. Ono ato povezuje ove dvije junakinje s junakom pustolovnog junaka je ustrajnost. Petonila nepokolebljivo ustraje u svojoj vjeri a Elizeba ustraje u ponaaanju koje smatra vjernoau svome ocu i svome narodu; baa kao ato pustolov ustrajno i neustraaivo ide iz opasnosti u opasnost k ostvarenju svoga cilja. Dakle, katoli ki pustolovni roman kvalitetu junaka skree s fizi ke osobitosti naglaaavajui duhovne vrijednosti. Svaki pustolovni roman na kraju zavraava nekom nagradom za junaka. Vrlo je esto nagrada ~ena ili princeza a nekada su to materijalna bogatstva ili zadobivanje zrelosti. (Hourihan, 1998) Suprotno tome, junak katoli kog pustolovnog romana na kraju zadobiva samo vjeru. ini se da je to i cilj katoli kog romana: obraenje ili produbljivanje vjere. Prema tome cilju, mo~emo sastaviti formulu po kojoj bi ovjek do~ivio obraenje ili produbljenje vjere uz pomo uda i time kona no pobjedio zlo koje ga na putu uvijek iskuaava. Aktantski model koji bi objedinio opu strukturu odnosa unutar katoli kog pustolovnog romana izgledao bi ovako:     Sukob Margery Hourihan tvrdi da se u konceptualnom srediatu svake pri e nalaze binarne opozicije. Tako se junak pri su avanju s protivnikom/cima uvijek bori u ime a protiv jedne opozicije. Valorizacija tih vrijednosti se vrai iz pripovjeda eva stava prema onome ato je on protuma io kao loae a sasvim je logi no da e dobra osobina biti na strani junaka. Autorica je izdvojila neke osnovne suprotnosti specifi ne za pustolovni roman: razum  emocije, civilizacija  divljina, razum  priroda, red  kaos, duaa  tijelo, muako  ~ensko, ovjek  ne- ovjek, gospodar  rob. (Hourihan, 1998: 17) Ovi dualni odnosi se nalaze u nadreeno  podreenom odnosu, pa bijeli muaki junak obi no podreuje sebi ljude, ~ene i ~ivotinje, odlazi u divljinu te tamo pokuaava iz njihovog kaosa u initi red kakvog on poznaje: civilizaciju. Odmah na po etku mo~emo primijetiti kako temeljna postavka tih suprotnosti ne funkcionira u katoli kom pustolovnom romanu: superiorno-inferiorni odnos. Glavne junakinje se nikome ne nameu niti ikoga pot injuju. One, doduae, do~ivljavaju sukobe, ali su te binarne opozicije izvrnutih vrijednosti. Kod opozicije razum  emocije, razum naravno prevladava kod pustolovnog junaka jer si on ne dopuata da mu osjeaji zavladaju postupcima. Elizeba postupa upravo suprotno: zbog osjeaja du~nosti prema ocu i njegovoj vjeri ona ne vidi dobrotu ljudi kojima je okru~ena i samo ~eli od njih pobjei. Prilikom svog obraenja opet postupa instiktivno, bez razmialjanja: Elizebino blijedo lice planu stidom i srd~bom, i dok su Izahar i Vladoje autei promatrali iza stabla neobi nu sliku, izleti djevojka na istinu, zalepraa bijela njezina koprena, uhvati se o granje i osta visei. Kao mahnita zavi e ocu:  Spasimo Ga, o e, On je naa, On je naa! (Jurki, 1933: 215) Obuzeta emocijama Elizeba ne razmialja o posljedicama, impulzivno tr i pred patarene i svojim tijelom atiti kri~ od paljenja. No, ona je tek nakon toga postala zrela ~ena, realna i odgovorna za svoje postupke. Petronila je izrazito mudra i razumna ~ena, ali nije neotporna na osjeaje, atoviae, ljubav prema svojoj obitelji je njezin pokreta , ali je razum vodi u postupcima. Ona se vrlo esto u teakim situcijama obraa prijatelju Krsti, izu enom pravniku i neutralnoj osobi, kao savjetniku da je osjeaji ne bi odveli u krivom smjeru. No katoli ka vjera ipak uzvisuje razum nad osjeajima, jer su osjetila podlo~na grijehu. I Petronila pokazuje takvu snagu volje i samokontrole u primjeru zavjeta: ona je u kraanskom duhu podvrgnula svoje tijelo mu enju nespavanja. Junakinje su racionalne i mudre, ali esto voene svojim osjeajima. Ta ih osjeajnost razlikuje od junaka pustolovnog romana. U jezgri svakog zapleta se naj eae ipak nalazi opozicija dobro  zlo. Petronila se bori protiv zla koje je zavladalo Stjepkom. Nesretni dogaaji koji su obilje~ili njegovo djetinjstvo uzrokovali su gubitak njegove vjere i okretanje zlu, ato je vidljivo iz ponaaanja koje vjernici smatraju neprihvatljivim i sabla~njivim. Elizeba se pak, deset godina bori s okolinskim utjecajima da bi zadr~ala svoj identitet. Koliko su god redovnici bili dobronamjerni i nenametljivi u svojoj vjeri, ona ih vidi kao opasnost za svoj identitet. U svom kona nom obra unu, Elizeba se bori protiv patarena, napada a katoli ke vjere. Zlo protiv kojeg se junak bori je esto utjelovljeno, pa su patareni po naravi oholi, izgledom surova, mrka i stroga lica a hrapavim glasom izgovaraju samo poruge i kletve: Tri bradata muakarca sa ma evima o pojasu privla ili su joa granja. Pri tome su svaki as kleli i dobacivali svakojake pogrde prema strani, gdje su o dva stabla bila privezana dvojica dominikanca. (...) Uto jedan od one trojice, surova lica, po e da pali kresivo i okreui se prema svezanim dominikancima izusti hrapavo:  He-he  ova vaaa nagrda  planut e ona sada. Evo ognja, pa da vidimo, je li ovo prava svetinja! (Jurki, 1933: 215) Stjepko je takoer imao fizi ki izra~eno zlo: unaka~eno lice te deformirano tijelo. Odmah po njegovom povratku njegovo je lice toliko straano da ga se ljudi uope boje pogledati dok kasnije, blagim promjenama i pomacima u njegovom ponaaanju te mekaanjem njegova srca i njegov izgled postaje podnoaljivijim. Opozicija muako  ~ensko. Uvoenjem ~enskog lika kao junaka dolazi do promjene sustava vrijednosti. Junakinje dakle ne djeluju agresijom, dominacijom ili potla ivanjem. }enski likovi ustraju u svojim naumima a nikada ih ne ostvaruju fizi kim sukobima. Njihova snaga ne le~i u fizi koj jakosti ve u psihi koj izdr~ljivosti te osjeajnosti koja uvijek oboji svaku njihovu odluku. Junakinja je svjesna svoje fizi ke nemoi stoga svoje ciljeve ostvaruje mudroau i umjeanoau pravovremenog djelovanja. Njezini ciljevi i nagrade nikada nisu materijalna dobra ve duhovni mir, obitelj i sigurnost. To je ujedno i poruka koju katoli ka crkva pokuaava pronijeti. Katoli ki pustolovni roman se zato i naaao pred preprekom jer je u odnosu na pustolovni roman bilo potrebno izokrenuti cijeli sustav vrijednosti. Duhovne vrijednosti kao kona ni cilj i nagradu je mogla podnijeti samo promjena junaka: u junakinju. Putovanje Najva~nija okosnica pustolovnog romana je putovanje. Junak mora napustiti  dom i sigurnost koju je ondje imao te otisnuti se u  divljinu , nepoznate egzoti ne krajeve. Putovanje je obilje~eno dinamikom dogaanja koja kod itatelja izazivaju stalnu napetost i strah za sudbinu lika, jer se on sukobljava s razli itim neprijateljima i zvjerima koje su mogue samo u takvim netaknutim predjelima. Putovanje  divljinom esto mo~e biti projekcija podsvjesti (Hourihan, 1998) kada se pobjeda junaka nad suprotstavljenim protivnicima tuma i kao suo avanje s osobnim, psiholoakim problemom. U oba analizirana romana putovanja su bitni elementi pri e. Upravo putovanje u egzoti nu Bosnu omoguilo je Elizebi obraenje. Kona no opuatena jer je s ocem i ato se viae ne mora odupirati katoli koj okolini, Elizeba se nae u opasnoj situaciji napada patarena na katoli ke misionare. Promjena okoline je uvjetovala da sada treba katoli ku vjeru obraniti a ne braniti se od nje. Opasnost u njoj poti e refleksni potez te ona kona no otkriva ono ato joj je cijelo vrijeme bilo u podsvjesti. U romanu Plaat maloga kri~ara Stjepkovo putovanje uniatilo je ~ivote mnogih: ponajprije Stjepkov, skrivilo je preranu smrt njegovog oca `ime a time posljedi no i Petronilin te ~ivot njegovog brata Pavla. No, ta putovanja ipak ne mo~emo smatrati putovanjima pustolovnog karaktera. Kao i sa svim odrednicama do sada, i ovaj put primjeujemo odstupanje u pripovijednom postupku katoli kog romana od onog kojeg nalazimo u pustolovnom romanu. U Petnaest tornjeva junakinja Elizeba odlazi na putovanje izlaskom iz samostana. Taj korak se mo~e protuma iti odlaskom iz  doma (iako ga ona tada nije ni smatrala domom).  Divljina koju junakinja pro~ivljava je ~ivot izvan samostanskih zidina, koji je potpuno druga iji a ~ivot s ocem je prva prepreka na njezinom putu. Otac ne shvaa njezine potrebe i ~udnju za domom i toplinom ve materijalno ureuje njihovu budunost. Obraenjem i kona nim shvaanjem ona dobiva sve za ime je do sada ~udjela te se vraa kui, u samostan. Putovanje u Plaatu maloga kri~ara je izra~eno joa suptilnije. Petronila zapravo nikamo ne putuje, ali njezino putovanje k ostvarenju cilja zapo inje Stjepkovim odlaskom u dje ju kri~arsku vojnu. Tada se naruaila ravnote~a u njezinom ~ivotu: gubi sina a zatim i mu~a jer je iaao u potragu za sinom te se na putu razbolio. Drugi sin Pavao je nesretan u braku sa ~enom koju nije zapravo volio. Razli itim na inima situacija se kona no razrjeaava: neato uz pomo uda a neato uz Petronilino mudro promialjanje. Putovanje je zavraeno ostvarivanjem kona nog cilja a to je srea obitelji i stabilnost. Zaklju ak Danas zaboravljena spisateljica, `tefa Jurki istaknula se kao jedna od aktivnih sudionica hrvatskog katoli kog pokreta. Njezina tadaanja popularnost o ituje se vrsno razli itim opusom koji je objavljivala u airokom opsegu publikacija i glasila. Piaui legende, romane, hagiografije, novele ona je provodila svoju misiju: prodrijeti do svojih itatelja laganim i razumljivim djelima i na taj na in promicati na ela katoli ke vjere. Kako i sama esto napominje, francuska kultura i knji~evnost su joj ne samo poznate ve esto i uzor. Posebno je to o ito u naj eaem motivu njezinih romana. Upravo je obraenje po uzoru na francuske konvertitske autore motiv koji je u romanima `tefe Jurki naj eaa okosnica. Kako bi se ato viae pribli~ila airem itateljstvu, nije te~ila stvaranju djela izrazite umjetni ke vrijednosti ve je, upravo suprotno, djelima jednostavne kompozicije, napete i brze radnje obilje~ene pripovijednim postupcima pustolovnih romana dopirala do itateljstva koje bi njezine romane italo u jednom dahu. Stvarala je djela na kakve je, prema teoriji recepcije, njezina pretpostavljena publika navikla i ato je bila spremna prihvatiti. Katoli ki pustolovni roman strukturno se posve oslanja na tradicionalni pustolovni roman, ali su po~eljne vrijednosti potpuno preokrenute. U skladu s katoli kim duhom, cijeni se samozatajnost i skromnost, ljubav i strpljenje te opraatanje. Zbog tih osobina koje su suprotne osobinama pustolovnog junaka, pustolovni junak u katoli kom pustolovnom romanu postaje junakinja. Na svojim putovanjima ona se suo ava s razli itim preprekama a njezin cilj su ljubav, obitelj i mir. Postigavai svoj cilj, junakinja nije nagraena materijalnim dobrima ve produbljivanjem vjere ili obraenjem. Utjecaji na djela za djecu `tefe Jurki dolaze iz dva izvora. Sadr~ajni uzor preuzima od francuskih konvertitskih pisaca a kao uzor za formu poslu~io je popularni pustolovni roman. LITERATURA: Detoni Dujmi, Dunja (1998) Ljepaa polovica knji~evnosti, Matica hrvatska, Zagreb Grgec, Petar (1934) Hrvatski katoli ki knji~evnici u Sarajevu, Hrvatska stra~a 166: 4 Hourihan, Margery (1997) Deconstructing the Hero: Literary theory and children's literature, Routledge, London&New York Hranjec, Stjepan (2003) Kraanska izvoriata dje je knji~evnosti, Alfa, Zagreb Jurki, `tefa (1929) ipke, Hrvatsko knji~evno druatvo sv. Jeronima, Zagreb Jurki, `tefa (1933) Petnaest tornjeva, Kua dobre atampe, Zagreb (pretisak iz 1998) Jurki, `tefa (1938) Plaat maloga kri~ara: roman iz doba dje je kri~arske vojne, Knji~nica dobrih romana, Zagreb Lon arevi, Vladimir, (2005) Knji~evno-kulturno zna enje asopisa Hrvatska stra~a, Obnovljeni ~ivot 60: 55-71 Lon arevi, Vladimir, (2005) Knji~evnost i Hrvatski katoli ki pokret, Alfa, Zagreb Majhut, Berislav (2005) Pustolov, siro e i dje ja dru~ba: hrvatski dje ji roman do 1945., FF Press, Zagreb Merz, Ivan (1994) Utjecaj liturgije na francuske pisce od Chateaubrianda do naaih dana, Azur Journal, Zagreb Mraku~i, Zlatan (1997) }anrovska struktura pustolovnog romana, magistarski rad, Zagreb Prince, Gerald (1989)2003 Dictionary of Narratology, University of Nebraska Press Propp, Vladimir (1928) 1982 Morfologija bajke, Prosveta, Beograd Solar, Milivoj (1976)1996 Teorija knji~evnosti, `kolska knjiga, Zagreb `imund~a, Drago, (1999) Religiozna povjerenja i sumnje, Matica hrvatska, Split Vrgo , Miro (1993) `tefa Jurki (26.12.1895.  28.11.1971.), Maruli 26: 559-561 Vrgo , Miro (1995) `tefa Jurki (1895-1971.): U povodu 100. obljetnice roenja, Bosna Franciscana 3: 123-146      PAGE \* MERGEFORMAT 1 Pomonik: udo Objekt: obraenje ili produbljivanje vjere Subjekt: ovjek Poailjalac: Bog Primalac: ovjek Protivnik: zlo Poailjalac: vjera Protivnik: oportunisti Pomonik: redovnik glasnik Objekt: osloboditi Kristov grob Subjekt: Stjepko Primalac: kraani Poailjalac: vjera Protivnik: zlo Pomonik: udo Objekt: sreu za lanove obitelji Subjekt: Petronila Primalac: Petonila i njezina obitelj Pnt, .bxxz\Jf|,͹͵ͭhF'h8Dh})Jhjh/46h/4hQIh[ hwhLehRpjh+yUmHnHtHuh+yhQjhjUmHnHtHuh"iojhQUmHnHtHuhj hjhj7zx$dx`a$gd6*m$$dx`a$gd[ m$$dx`a$gdTm$$dxa$gdDqm$hlrxz& .<V bFNFZj *dxLVhļĨĬĨh+yjhqpQUmHnHtHuh h^'hqpQh>ZEhv#h0?h{$:hI h|xh6*h>z$hO@hQIh[ hLehP\hF'B Jvxnp$`bz þ鞢h+yh+yaJh hCJhSphLeh6*h"h{$:h,h@E1hPh^'h^'h^'5 h,5 h+y5 h^'h1>i h^'h Hc$jh^'hqpQUmHnHtHuh+y$jh^'h+yUmHnHtHu0x*$x^a$gdDqm$$dx`a$gd  , .(!!!F%r'*/0011X2H33|4&5$ & Fdxa$gdDqm$$dxa$gd}Fm$$dxa$gdDqm$$dx`a$gd344z4|444&5P556667l777:8`88 9:9j99:P:::D;l;;; <<<~===============>> > >>>>>4>ºhqpQh HchPEh F mHnHuh\jh\Uh5jh5UhT^hpLh1h*~q6aJh*~qh*~q6aJ h*~qaJh*~qh*~qaJhch*~q6aJhch*~qaJ:&5667`8:99:;;<<<============>$a$ dgd\$dxa$gdDqm$$ & Fdxa$gdDqm$>>>>>*>4>6>F>>>>>>>>>>>> ??????? ?"?gdqpQm$4>6>>>>>>>>>>>?@@@@@@$AHA\A^A`AhT^hC%hjhTh{$:hqpQh Hc"?:?F?H?^?v?x???????@@@*@:@<@T@`@b@x@@@@@@gd1>im$gd-m$gd}Om$@@@@@AA$AZA\A^A`A$dxa$gdDqm$gd}Om$ 6&P 1h:p\. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv66666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`R y#Normal d CJOJQJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List @@@ YRQuoted B*]phLL YR Quote Char B*CJOJQJ]aJphtH << }F Comment TextCJaJF!F }FComment Text Char OJQJtH 424 \0Header  B#BAB \0 Header CharCJOJQJaJtH 4 @R4 \0Footer  B#BaB \0 Footer CharCJOJQJaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] =N_q'7Gj~g>=<E;?    /)('&%:43210=N_q'7Gj~ g` ***-"80$AR]mFʎP "34>`ALNPQRTUWXZRvB^^Ɖx&5>"?@`AMOSVY $&-!8GH@x "G. (  P %  "?  P &  "?  P '  "? P (  "? P )  "?  J * # "? J , # "? J - # "?J . # "?P /  "? P 0  "? P 1  "? P 2  "? P 3  "? P 4  "? J 5 # "?J 7 # "?J 8 # "?J 9 # "?P :  "? P ;  "? P <  "? P =  "? P >  "?  P ?  "? J @ # "?J A@ # "?J B # "?J C # "?J D # "?P E  "? J F # "?J G # "?B S  ?*,-.578 9!@"A#B$C%D'F)GMqOrOsOtOuOvOwOxOyOzO{O|O}O~OOOOOOOO+`,`-`.`/`0`5`8`9`;`<`g0 9%t9s Tt8 6 t7qq2 t5yt4 !t1P~t:q!t-  t,XX2 t*yt)it&P ~t%!t/X!t. s h TtGQ(tF Qh (t' Nt2<P# ~t3Dt(t;VtBww tA`t@ ` t< 7etE wt=) tD'tC  t?)Wt> )Wt@B&,FOacilpx'-;>OQ04`c'*+0EIjnvyKMw}aehnz}  8 : J M l r v x : = Z b f i v y    > ? H J . / A G a l }  p r UX_ahntwcl  34AERTQX`c?Esy >AENOW]i&.rzX` $,W\ac.0>?FHKPluwMQ?J%'\`djksuyLPW\tu :;O[htz}  fi ( (!.!G!S!!!""+"."L"N"\"b"""""""""""1#9#Y#_#u#w#######2$8$P$R$$$$$%!%2%6%2&4&@&C&M&O&f&g&v&}&&&&&&&&&&&&&'''%'3'5''''''' ((#($(((/(<(>(?(D(R(T(c(l(((((((((((((((|)~)))))))))?*E*^*_***++++++++,,,,/,^,_,,,,,,,- -)---B-H-I-N-z-|--- .!.*.3.;.=...Y0^0g0h000000000[1b111112222222222A3K3Z3\333333333 4 4&4)4041434:4O4Q4]4`4l4n4~44444444 555%5*5/555 6666 6*6:6=6V6Y6t6v66677%7,7u7}7 88888899$9)99999):3:4:9:::::::-;/;k;m;o;t;;;;;<<="=J=L=`=d=q=z=}====>>>>8>>>Q>S>V>W>c>j>v>w>x>|>>>>>>>>>>>R?X?f?n??????????@@@@@@@@@@@]AfAAAAAAAAABBBB\B^BdBgBBBBBBBBBBBCC%C*C/C7CCCCCeDhDDDDDDDDDDDEE%E(E,E5E8EpYp[p{ppppppppVqdqqqqqrrrrss7s@sIsKs~ssAtCtttttttttttuu&u+u>u?uNuQuTuWufuhuuuuudvevvvvvvvvww5w6wBwEwfwhwwwwwxx6x9x@Z[Ň su!#()FRmo{|T^?FŒЌҌ  02@HSTY[efqs|}ˍ̍ӍՍ!+34=?HI[cdh@Bop/0 = ? uv%':;  ""##$$M&O&&&))++.,/,,,--<.=.g0h0-5/5u6v699;;J=L=@@AABBCCCC4E5E:E?ԋՋ%&Œˌ̌ЌҌٌڌ  )*02<=@HSTY[efqs|}ˍ̍ӍՍ)+34=?HIchBBBB%C)C/C/CDDDDDDEEEEEEGGOO;P|}}}}}}~~~~~~fgJJUUWXŒYZeh9Pnh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.9P$BPtz$C%Y)z)1-.@E1Sr12#4/4@797{$:{?O@]@bm@8DPE>ZE}FOIQI})JCJLpLPQqpQlR`STTdX!YP\x\T^ HcLe1>iCi6cl"io*~q>r|x+y{c{ |^_|-~S,-DqQ J1t[ }O,^ :U'Sp-0?vjU+\"RpYRi$v[%rB^j*t27@9e; AjX#rI]wePFM2J6*VEOF'^'5e59Br4zc B[ZOmy#}?WT@____  #,19:Hg 0@"&,02DFL^hxzUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @CalibriA BCambria Math"1"&]ɆiwG:yH0O2QHX $P]@2!xxSanjaSanja Oh+'0h  $ 0 <HPX`SanjaNormalSanja23Microsoft Office Word@ @ @5Pw՜.+,0 hp|  GO  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F%+P1TablehWordDocument 8`SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStoreoP(PN3BABZU4HM1C2AK==2oP(PItem PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q