Naslov
Utjecaj agroekoloških čimbenika na sastav fenola u uljima nekih kultivara masline u Istri
(Influence of agro-ecological conditions on oil phenol composition of some olive cultivars in Istria)

Autori
Šindrak, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.10

Godina
2005

Stranica
161

Mentor
Benčić, Đani

Ključne riječi
sorta maline; agroekološki čimbenici; sastav fenola; Istra
(olive cultivar; agro-ecological conditions; phenol composition; Istria)

Sažetak
Visoku kakvoću maslinovog ulja proizvedenog u Istri osim usmene predaje potvrđuju i mnogi povijesni pisani izvori. Otkriveno je da su uzrok tomu osobiti ekološki uvjeti - klimatske prilike graničnog sjevernog područja rasprostiranja masline. Iako je Istra geografski smještena na najsjevernijem području mediteranskog bazena, ipak se u njenom priobalnom području ekološki uvjeti za uzgoj maslina znatno razlikuju od onih koji vladaju u unutrašnjosti Istre. Za ovakvu vrstu istraživanja potrebno je kontinuirano višegodišnje praćenje udjela ukupnih i pojedinačnih fenolnih sastojaka u uljima plodova što više sorti maslina u različitim agroekološkim uvjetima da bi se dobiveni rezultati mogli smatrati pravim pokazateljem djelovanja navedenih čimbenika. Ovo istraživanje je provedeno na tri glavne sorte maslina (Bjelica, Buža i Leccino) u dva različita agro-ekološka područja Istre u dvije uzastopne godine. U dvije godine istraživanja vladali su ekstremno različiti klimatski uvjeti tijekom rasta i dozrijevanja plodova maslina (sve do berbe) ; 2002. godina bila je izrazito kišna, a 2003. godina bila je izrazito vruća i sušna. Međutim, prinosi maslina bili su u obje godine istraživanja gotovo na istoj razini. Pikantni i gorki okusi svježe dobivenih ulja 2003. godine bili su toliko intenzivni da ih je bilo gotovo nemoguće kušati. Svaki uzorak plodova od kojeg je ekstrahirano ulje, uzet je s jednog stabla masline. Za svaku sortu masline, na svakoj lokaciji, sakupljeno je nekoliko uzoraka sa stabala uzgajanih u sličnim okolinskim uvjetima i fiziološkim stanjima (stabala sličnih starosti, prinosa i plodonošenja). Načinjene su kemijske analize osnovnih pokazatelja kakvoće ulja (određivanje slobodnih masnih kiselina, peroksidnog broja, te parametara primarnih i sekundarnih produkata oksidacije), određivanje udjela ukupnih polifenolia (primjenom Folin-Ciocalteau reagensa), te pojedinačnih fenolnih tvari (primjenom HPLC tehnike) svakog uzorka ulja. Utvrđene su značajne razlike u udjelima ukupnih fenolnih tvari između ulja istraživanih sorti. Te razlike većinom treba pripisati njihovim različitim genetskim konstitucijama, ali je očigledno da su ekstremne klimatske prilike (obilne oborine u 2002. godini, odnosno izrazito sušna 2003. godina) imale značajan utjecaj na udio ukupnih fenolnih tvari. Lokacija je samo u nekim slučajevima imala značajan utjecaj na udio ukupnih fenolnih, kao i na udjele i odnose pojedinih fenolnih tvari. Ulja sorte Bjelice su u svim slučajevima imala najveći udio ukupnih fenolnih tvari. Na obje lokacije u “ sušnoj” godini najveći udio hidroksitirozola bio je u uljima sorte Bjelice ; kod sorte Buža najveće udjele hidroksitirozola imala su ulja sa sjevera u obje godine. Udio tirozola bio je značajno veći u uljima Bjelice u obje godine i na obje lokacije ; najmanji je bio kod sorte Buže, gdje se nije značajno razlikovao ovisno o godini i lokaciji. Ulja sorte Leccino imala su značajno manji udio tirozola na generativnim podlogama u obje godine istraživanja. Udio 3, 4-dihidroksibenzojeve kiseline značajno je varirao kod sve tri sorte u zavisnosti od klimatskih prilika (“ kišna” godina - veći udio). Udio p-hidroksibenzojeve kiseline značajno varira uglavnom s obzirom na sortu. Ulja sorte Buža su u južnom priobalnom području imala značajno veći udio p-hidroksibenzojeve kiseline u obje godine istraživanja. Udio homovanililnog alkohola jasno je ovisio o klimatskim uvjetima. U uljima sve tri sorte bio je veći u “ kišnoj” godini, na obje lokacije. Najmanji udio homovanililnog alkohola u uljima sve tri sorte bio je na lokaciji sjever u “ sušnoj” godini. Udio vanilinske kiseline bio je najmanji u uljima sorte Bjelice na obje lokacije i u obje godine. On je kod ulja sorte Buže na obje lokacije bio značajno veći u “ kišnoj” godini. Udio kavene kiseline bio je najveći u uljima sorte Buže na lokaciji jug u obje godine istraživanja. Udio siringične kiseline bio je značajno veći u uljima sorti Leccino i Buža u “ kišnoj” godini na obje lokacije. Udio p-kumarinske kiseline u uljima sorte Bjelice bio je značajno veći u sušnoj godini na obje lokacije. Udio ferulične kiseline je najmanje varirao u uljima sorte Bjelice u obje godine i na obje lokacije, dok je u uljima sorte Buže bio značajno veći u “ kišnoj” godini na obje lokacije. Dobiveni rezultati ukazuju na značajan utjecaj agroekoloških čimbenika (prvenstveno sorte i klimatskih prilika) na udio i omjer fenolnih tvari u istraživanim uljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA