ࡱ> hjgq`4qbjbjqPqP .v::/$B!  $!h`$L -    h9  \e !0B!u$ $ 9 $9 p  B! specijalizirani znanstveni skup  Rano u enje hrvatskoga jezika (RUHJ) Zadar, 25.  27. 10. 2007. Katarina Aladrovi 0. UVOD U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu organizator je Prvoga specijaliziranog znanstvenoga skupa  Rano u enje hrvatskoga jezika (RUHJ) u sklopu Prve meunarodne konferencije o naprednim i sustavnim istra~ivanjima (ECNSI-2007) odr~anoga od 25. do 27. listopada 2007. godine u Zadru. Svrha Prvoga Simpozija jest okupiti stru njake koji se s raznih aspekata bave ranim u enjem/pou avanjem hrvatskoga jezika u osnovnoj akoli: jezikoslovnim, knji~evnoznanstvenim, komunikacijskim, likovnim, psiholingvisti kim, grafemi kim i drugim aspektima radi promialjanja i iznoaenja novih znanstvenih spoznaja, rezultata aktualnih istra~ivanja i razmjene iskustava o problematici ranoga u enja hrvatskoga jezika u aktualnome vremenu te usmjeravanja daljnjih aktivnosti. Svi su sudionici Simpozija dobili program rada skupa na oba radna jezika, hrvatskome i engleskom te pretkonferencijski zbornik u kojemu su skupljeni svi radovi izlaga a Simpozija za ije je prikupljanje i slaganje zaslu~na tajnica Simpozija Tamara Gazdi-Aleri (U iteljski fakultet, Zagreb). Simpozijem su predsjedali prof. dr. sc. Dunja Pavli evi-Frani (U iteljski fakultet, Zagreb), prof. dr. sc. Ante Be~en (U iteljski fakultet, Zagreb) te prof. dr. sc. Vesna Po~gaj-Had~i (Filozofski fakultet, Ljubljana). 1. PROGRAM RADA SIMPOZIJA Simpozij je zapo eo 24. listopada 2007. piem dobrodoalice u Hotelu  Kolovare u Zadru skupljanjem izlaga a i predava a. U etvrtak 25. listopada 2007. slijedilo je Sve ano otvorenje Konferencije u prostoru kampusa Sveu iliata u Zadru. U popodnevnim satima istoga dana otvoren je Simpozij  Rano u enje hrvatskoga jezika koji je zapo eo plenarnim predavanjem prof. dr. sc. Vesne Po~gaj  Had~i, a nastavljen je pozvanim predavanjima prof. dr. sc. Dunje Pavli evi-Frani, prof. dr. sc. Ante Be~ena, prof. dr. sc. Dubravke Te~ak, doc. dr. sc. Berislava Majhuta i prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca. Zavraetak prvoga dana Simpozija obogatio je sve ani koncert Lidije Horvat-Dunjko, docentice na Muzi koj akademiji u Zagrebu u prostorijama Sveu iliata u Zadru. Drugi dan Simpozija izlaga i su podijeljeni u dvije sekcije: jezi nu i knji~evnu te su u okviru pojedinih sekcija odr~avana izlaganja i rasprave. Prije zatvaranja slu~benoga dijela Konferencije, podijeljene su nagrade za najuspjeanije radove. Predsjedatelji skupa prof. dr. sc. Dunja Pavli evi-Frani i prof. dr. sc. Ante Be~en najuspjeanijim radovima ocijenili su jezi ni rad prof. dr. sc. Vesne Po~gaj-Had~i  Rano u enje materinskoga jezika  iskustva i problemi (na primjeru slovenskoga jezika) te rad dr. sc. ure Bla~eke  Kakvi nam tekstovi na narje ju trebaju u nastavi hrvatskoga jezika zbog doprinosa prou avanju dijalekata. U knji~evnoj sekciji najboljim radom ocijenjen je rad dr. sc. Ive Grui pod naslovom  Male promjene u fabuli, velike promjene u smislu (analiza kazalianih adaptacija poznatih pri a za djecu) . Nakon dodjela nagrada slijedilo je Sve ano zatvaranje Konferencije na kojemu je nagradu za organizaciju Simpozija dobila prof. dr. sc. Dunja Pavli evi-Frani (Simpozij  Rano u enje materinskoga jezika ). Nakon sve anoga zatvaranja slijedio je sve ani prijem kod zadarskoga gradona elnika. Posljednjega dana 27. listopada 2007. Simpozij je zavraen turisti kim razgledom i posjetom gradu Ninu. 2. TEME Teme znantsvenoga skupa  Rano u enje materinskoga jezika povezane su s aktualnim problemima ranoga u enja hrvatskoga jezika (te u enja hrvatskoga jezika uope) koje u danaanje vrijeme postaju sve izra~eniji zbog aktualnih druatvenih i komunikacijskih procesa koji utje u na u enje jezika, kao ato je globalizacija meunarodnih odnosa, s izravnim posljedicama na ~ive jezike, osobito one s relativno malim brojem govornika, a takav je hrvatski jezik. Potreba za ovakvim skupom ukazala se i upravo stoga ato je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske odobrilo krajem 2006. godine viae znanstvenih projekata s tematikom ranog u enja hrvatskoga jezika pa razmjena mialjenja o ciljevima projekata i do sada postignutim istra~iva kim rezultatima pozitivno utje e na daljnja istra~ivanja. Teme za priopenja i rasprave bile su povezane s temama znanstvenih projekata iz podru ja ranog u enja hrvatskoga jezika iji su voditelji profesori U iteljskoga fakulteta u Zagrebu, a to se sljedei projekti: Jezi no-likovni standardi u po etnom itanju i pisanju na hrvatskom jeziku (prof. dr. sc. Ante Be~en)  radovi:  Jezi ni i likovni standradi u po etnome itanju i pisanju na hrvatskom jeziku (prof. dr. sc. Ante Be~en);  Jezi ne kompetencije u enika prvoga razreda: uporaba imenica, glagola, pridjeva i zamjenica (A. Be~en  V. Budinski  M. Kolar  S. Urek);  Tipologija pogrjeaaka u pisanim sastavcima u enika prvoga razreda osnovne akole (A. Be~en  B. Conjar) Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika (prof. dr. sc. Dunja Pavli evi-Frani)  radovi:  Jezi ne kompetencije u enika na po etku akolovanja  normativnost nasuprot pragmati nosti (D. Pavli evi-Frani  K. Aladrovi);  Psiholingvisti ki aspekti usvajanja i ranoga u enja hrvatskoga jezika kao materinskoga (T. Gazdi-Aleri  D. Pavli evi-Frani  M. Rijavec) Fabula i diskurs u dje joj knji~evnosti (prof. dr. sc. Dubravka Te~ak)  radovi  itanje slike i nastanak pri e  studija slu aja (S. Han~i i S. Naran i-Kova );  Modeli lika djeteta u razvoju hrvatske dje je knji~evnosti i njihova zastupljenost u itankama mlaih razreda osnovne akole (D. Te~ak  S. Polak);  Mjese eva mo u prozi trojice hrvatskih dje jih pisaca (D. Zalar);  Kanon ili subverzija  kako itati S. `krinjari (D. Zima);  Male promjene u diskursu, velike promjene u smislu (analiza kazalianih adaptacija poznatih pri a za djecu) (I. Grui);  Humoristi ni diskurs u dje jim romanima o Domovinskom ratu (S. Vrci-Metaija) Dje ja i usmena knji~evnost u interferenciji (prof. dr. sc. Stjepan Hranjec)  radovi  U enikov hrvatski u kontekstu knji~evne interpolacije (S. Hranjec);  Utjecaj viaejezi & : N08:$&8Dr*.: "RT(*02xz  z| " "ŽhAhahih=h!|h 4hzhiH h|?hR h|?h|?hRh|?hRhR5CJaJJ&(""""*gda$hdh^ha$gda $dha$gda $dha$gd|?gd|?$hdh^ha$gdR$hdh^ha$gdR$hdh^ha$gd|?$ & Fdha$gdR4q """"""&#:&z&((<)\)*+8+n++ ,\,^,---v-x-..L.N....*/@//F0H00d1f1h1112l2233J4d444455L6p6r66 77777BRBBBB(C,C6CļļļļĸȸȸļļĸUhLhLh {6h {hLhL6hLh!|6h!|h>hLh>5hLhA5hCdChahihAH*N.h1r6BCCOOPPllll4q $dha$gd`.gd`.gdagda$hdh^ha$gda $dha$gda$hdh^ha$gd {$ & Fdha$gd> nosti na recepciju umjetni koga teksta (T. Turza-Bogdan i V. Ciglar) Hrvatska bibliogarfija dje jih knjiga do 1945. (doc. Dr.sc. Berislav Majhut)  rad  Aporije hrvatske bibliografije dje jih knjiga (B. Majhut i S. Lovri) Na Simpoziju su bile i teme o drugim problemima kao ato su: u enje jezi nih struktura u predakolskoj dobi  rad:  Lingvostilisti ke zna ajke i funkcije molitvenoga izraza za djecu i dje jega molitvenog izraza (J. Vignjevi  J. `ego), uloga medija u u enju hrvatskoga jezika  rad:  Utjecaj medija na govor i po etnu pismenost u predakolskom i ranom akolskom razdoblju (V. Veli ki) te ra unalo i druga suvremena komunikacijska sredstva u ranome u enju jezika, metodi ke osnove ranoga u enja hrvatskoga jezika  rad:  Sklonidbena kompetencija u ranome razdoblju u enja hrvatskoga standardnog jezika (M. Aleri), odnos znanstvenih spoznaja i prakti nih iskustava u ranome u enju hrvatskoga jezika  rad  Rano u enje materinskoga jezika  iskustva i problemi (na primjeru slovenskoga jezika) (V. Po~gaj-Had~i), odnos u enja hrvatskoga jezika i stranih jezika u vrtiu i osnovnoj akoli  rad  Samostalno itanje i razumijevanje pri e na engleskom jeziku kao stranom (S. Naran i-Kova  i I. Laua), strategije o uvanja identiteta hrvatskoga jezika u odnosu na globalizacijske procese u ranome u enju hrvatskoga jezika  radovi:  Zavi ajni idiom i usvajanje jezi noga standarda (A. Selak);  Ud~beni ki diskurs u starijim hrvatskim gramatikama (V. Grahovac-Pra~i);  Kakvi nam tekstovi na narje ju trebaju u nastavi hrvatskoga jezika (. Bla~eka) te slobodne aktivnosti u akoli u ranome u enju hrvatskoga jezika - radovi  Zna aj video dru~ine u medijskom obrazovanju u enika mlaih razreda osnovne akole (M. Gabelica) . 3. PLENARNO IZLAGANJE I POZVANA PREDAVANJA U plenarnom izlaganju  Rano u enje materinskoga jezika  iskustva i problemi (na primjeru slovenskoga jezika) prof. dr. sc. Vesna Po~gaj Had~i govorila je o promjenama koje su se dogodile u slovenskome akolstvu od 1996. do 1999. godine kada je provedena cjelokupna kurikularna promjena slovenskoga akolstva. Zna ajnija promjena jest produ~enje slovenskoga akolstva na devet godina (3+3+3), nacionalno provjeravanje znanja, izbornost te nova uloga u itelja i u enika. Korjenite promjene dogodile su se, kako autorica navodi, i u pou avanju koje je od tradicionalnoga oblika usmjereno ka komunikacijiskom modelu koji posebnu pozornost pridaje poticanju jezi nih djelatnosti te uporabi didakti ke igre. U pozvanom predavanju  Jezi ni i likovni standradi u po etnome itanju i pisanju na hrvatskom jeziku prof. dr. sc. Ante Be~en govorio je o likovno-jezi nim standardima u po etnome itanju i pisanju gdje se osvrnuo na temeljnu civilizacijsku tekovinu  pisanje koju djeca usvajaju u prvom razredu osnovne akole, no zog velikoga broja po etnica, namee se pitanje, postoji li uope standard prema kojemu bi djeca trebala u iti pisati jer se prema istra~ivanjima doznaje da ne postoji standard, nego svaka po etnica ima svoj standard. U tome smislu, ukazuje se potreba za standradizacijom po etnoga pisanja koje e uva~avati kako lingvisti ke, tako i likovne elemente. Prof. dr. sc. Dunja Pavli evi-Frani u svom pozvanom predavanju  Jezi ne kompetencije u enika na po etku akolovanja  normativnost nasuprot pragmati nosti govorila je o jezi nim kompetencijama u enika na po etku akolovanja gdje je istaknula dvije razine jezi ne kompetencije: lingvisti ku i komunikacijsku. Istra~ivanje tih dviju kompetencija prikazano je kroz rad i ono pokazuje kako je komunikacijska kompetencija slabije razvijena (uporabna sposobnost jezika), nego lingvisti ka kompetencija (teorijsko znanje o jeziku) u prvome razredu osnovne akole. Isto tako istra~ivanje je pokazalo i nesrazmjer u ocjenjivanju u itelja u odnosu na stvarne rezultate koje u enici ostvaruju u postavljenim zadatcima. Autorica je istaknula kako bi takve pora~avajue rezultate bilo mogue prevladati uvoenjem komunikacijskoga pristupa pou avanja gramatike u ni~e razrede osnovne akole, kao i poticanje jezi nih djelatnosti i komunikacijskih situacija na svim nivoima nastve hrvatskoga jezika. U pozvanom knji~evnom izlaganju  Modeli lika djeteta u razvoju hrvatske dje je knji~evnosti i njihova zastupljenost u itankama mlaih razreda osnovne akole prof. dr. sc. Dubravka Te~ak osvrnula se na provedeno istra~ivanje itanki za drugi, trei i etvrti razred u kojemu su autorice promatrale prikazani lik djeteta koji se pojavljuje u hrvatskoj literaturi od sredine 19. stoljea do danas. Autorice su zaklju ile da je uloga literature va~na za stjecanje po etnoga itanja, ali i razvijanje maate u mlaim rzredima osnovne akole. Tema joa jednoga od knji~evnih pozvanih izlaganja bila je  U enikov hrvatski u kontekstu knji~evne interpolacije u kojemu je autor prof. dr.sc. Stjepan Hranjec govorio o meupro~imanju usmene i pisane knji~evnosti kroz povijest te mogunosti usavraavanje u enikove pismenosti kroz upoznavanje knji~evnosti i scenskoga govora ato je autor oprimjerio tekstovima preuzetima iz itanki za viae razrede osnovne akole. Posljednje od pozvanih izlaganja nosilo je naslov  Aporija hrvatske bibliografije dje jih knjiga u kojemu je autor doc. dr. sc. Berislav Majhut problematizirao polo~aj dje je knjige i njezin odnos prema knji~evnosti za mlade te je problematizirao vremensko odreenje dje je knjige i odnos prema slikovnici kao sastavnici dje je knji~evnosti i njegovom nepobitnom dijelu. 4. ZAKLJU AK Radovi koji su izlo~eni na Simpoziju  Rano u enje hrvatskoga jezika i pretkonferencijskom zborniku e, uz dvije recenzije, jednoga domaega i jednog inozemnog recezenta, biti objavljeni u Zborniku  Rano u enje hrvatskoga jezika . Prvi Simpozij polu io je brojne polemike, diskusije i rasprave o na inu u enja/pou avanja hrvatskoga jezika i otvorio je niz problema za nova istra~ivanja iji e rezultati moi biti vidljivi ve na 2. specijaliziranom znanstvenom skupu  Rano u enje hrvatskoga jezika koji e se odr~ati u studenom 2008. godine u Zadru. 6CCCCCCD@DDDlEEEEEFFFF`GdGGGxHHH:IHIIJ JJJTKKKLLLM~MMM2NNNTNVNNNOOOOOPP2PPPTTURUTUVUUUUHV h=6h=h=6hLh=6h: hahahiHhCdC hLh&5zh=hLh&5z6h&5zhah>h {hLh {6DHVNVVWWY4Z6Z8Z:[<[>[[[r_t_@`r`````lbpbbbcc4eretevefgvixiijjjjkdkkllllllllmmn@noNoooo p0pBpDpp4qhzh>h|?h`.hkphCdChash#DhLh=6hah:h=A,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z |? Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List/vGbuv~xyO P X Y R'9.H-I-V-W-/ 000000v0v000y0y0y00P 0P  0P  0P  0P  0P  0P 0J 0J 0J 000000,0, "6CHV4q9:*4q 4q !>AFGRTWXabuv}'(STwyjkDEqruv   = > C D G H n o N P W Y =>qr~./ #'tu#$z}#&58XY$'23HJcfnq$'89eg ,.[^z}369<;>IJLM!$.0?BFG&)02admp NOXY "VX !! """"##G$I$$$$$$$&&''B'C'G'H'Y'Z'1(2(<(=((())++$,%,,,,,E-I-V-W---..//+/,//FGabtv}wyN P W Y QR&'89-.G-I-U-W-//qruv  #$n8ILX! """$$$$<((++///H@A @@OQR;3`dRxLWyd.RyZh^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.`dRWyRyOQH@A i`.:z 4|?CdCas&5z {!|R>=CaiHL#DkpA@//4)Tii//(/@@2@BUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"Ղ)F j(Vj(V!r4dh/h/2QHX)?R21KatarinaKatarina      Oh+'0p   , 8 DPX`h1 KatarinaNormal Katarina9Microsoft Office Word@"@"nO@NZj(՜.+,0 hp|  Vh/ 1 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;=>?@ABCEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefiRoot Entry F7']kData <1TableD$WordDocument.vSummaryInformation(WDocumentSummaryInformation8_CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q