ࡱ> XZUVWq`nbjbjqPqP8::&        ddd8dl4eH(e(f"&f&f&fggg$hbP  ggggg   &f&fAAAg" &f &fAgAA|  '&fe `d#vsә09$' 'ggAggggg 1gggggggH(H(H(: cH(H(H( c"         Hubinkova, Zuzana (2008.): PSYCHOLOGIE A SOCIOLOGIE EKONOMICKEHO CHOVANI, autorsky kolektiv: Baki-Tomi, Ljubica i Surinek, Alois, Grada Publishing, Prague. (Sveu iliani ud~benik za Ekonomsko sveu iliate u Pragu) Ljubica Baki-Tomi koautor je dvaju potpoglavlja u poglavlju u ud~beniku koje nosi naziv: 15.RAZVOJ EKONOMSKOG PONA`ANJA U REPUBLICI E`KOJ I U HRVATSKOJ, i to: 15.1. Proces transformacije i njegov utjecaj na socijalno-ekonomsku klimu u druatvu (Zuzana Hubinkov, Ljubica Baki-Tomi) 15.4. Hrvatska u procesu ekonomskih i socijalnih promjena (Ljubica Baki-Tomi) Autorica je odabrala Republiku Hrvatsku kao zemlju najsli niju eakoj Republici prije ulaska eake u Europsku uniju, a Hrvatske u rat. Trenuta no, kandidat za ulazak u Europsku uniju, tranzicijska zemlja koja je proala kroz ratna razaranja. Sa socio-psiholoakog stajaliata interesantno je bilo pratiti ponaaanje ljudi i njihovo snala~enje u socijalnim promjenama. Ponaaanje skupina, grupa Hrvatske javnosti tijekom tih turbulentnih promjena pratili su mnogi hrvatski i strani istra~iva i, kako kroz istra~ivanja tako i kroz medije. Znanstvena analiza ponaaanja Hrvatske javnosti prikazana je u ovim poglavljima hrvatske autorice uz prikaz obimne znanstveno-istra~iva ke bibliografije. Doprinos pristupnice ovog rada je u sustavnom i analiti kom pregledu znanstvenih spoznaja do kojih su doali domai i strani istra~iva i, propitujui utjecaj turbulentnih socio-psiholoako-ekonomskih promjena u jednoj tranzicijskoj zemlji. Uporabom znanstvene metodologije i znanstveno relevantnih injenica, pojaanjeni su uzroci i razlozi koji su gurnuli hrvatske graane u rat, te kako se Hrvatska kao demokratska dr~ava nosila s ratnim strahotama i izborila svoju neovisnost i samostalnost. Prijevod sadr~aja knjige: PhDr. Mgr. Zuzana Hubinkov, Ph. D. i suradnici PSIHOLOGIJA I SOCIOLOGIJA EKONOMSKOG PONA`ANJA 3., aktualizirano, dopunjeno i preraeno izdanje Autorski kolektiv: doc. Dr. sc. Ljubica Baki-Tomi, Ph. D. PhDr. Alois Surynek, Ph. D. Izdala Grada Publishing, d. d. U Prohonu 22, 170 000 Praha 7 tel: +420 220 386 401, fax: +420 220 386 400 www. grada.cz kao svoje 3446. izdanje Odgovorni urednik: Zdenk Kubin Slog i prijelom Radek Vokl Prijevod ing. Miroslav Hubinka Fotografije Zuzana Hubinkov, JiYi Benda (str. 154), Gustav Entlicher (str. 186) Broj stranica 280 Izdanje 1.., 2008 Tiskale Tiskrny Havli kov Brod, d. d. Husova ulice 1881, Havli kov Brod Recenzenti: doc. PhDr. Libuae Mackov, CSc. (V`E Praha) doc. PhDr. JiY `tikaY, CSc. (FFUK, Praha) Grada Publishing, d.d. 2008. Cover Photo doc. MUDr. Pavel } ek, Ph.D. ISBN 978-80-247-1593-3 O AUTORIMA PREDGOVOR 1. EKONOMSKI RAZVOJ, TR}I`TE RADA I LJUDI 1.1. Strukturalne promjene (utjecaj znanosti i tehnike) i promjene u ekonomskom ponaanju - povijesni prikaz (od Drugog svjetskog rata) 1.2. Polazita dananjeg razvoja drutveno-ekonomske situacije 1.3. Vizija moderne drutveno-gospodarske cjeline koja je konkurentno sposobna Koritena i preporu ena literatura 2. EKONOMSKI RAST I PAD 2.2. Troakovi ekonomskog rasta 2.2. Problemi vezani s trajno odr~ivim razvojem 2.3. Konjuktura i recesija u o ima psihologa 2.4. Socijalno-patoloake pojave u druatvu Koriatena i preporu ena literatura 3. GLOBALIZACIJA, RAZLI ITI OBLICI GOSPODARSKOG }IVOTA I KULTURNE SPECIFI NOSTI 3.1. Uvjeti za nastanak i razvoj globalizacije (Zuzana Hubinkov, Alois Surynek) 3.2. Druatvene posljedice globalizacije i psihologija ljudi 3.3. Ujedinjena Europa - realni globalizacijski proces s mnogim vizijama Koriatena i preporu ena literatura 4. EKONOMSKA 'SVIJEST' SUVREMENOG DRU`TVA 4.1. Ekonomsko ponaaanje i njegova racionalnost 4.2. Bijeg od stvarnosti prilikom gubitka ekonomsko-socijalnog statusa 4.3. Izbori i ekonomska stvarnost 4.4. Mediji u svakodnevnom ~ivotu Koriatena i preporu ena literatura 5. VRIJEDNOSTI I KVALITETA SUVREMENOG }IVOTA 5.1. Pojedinac, vrijednosti i druatvo 5.2. Promjene u vrijednosnim orijentacijama mladih ljudi 5.3. Stariji ljudi i druatvo 5.4. Stav druatva prema pogoenim ljudima Koriatena i preporu ena literatura 6. POTRO`A KO DRU`TVO 6.1. Temeljne dimenzija potroaa kog druatva 6.2. Druatveno priznati blagdani i potroanja 6.2.1. Bo~i 6.2.2. Uskrs 6.2.3. Valentinovo 6.2.4. Dan slavenskih blagovjesnika irila i Metoda Dan spaljivanja majstora Jana Husa i Dan eake dr~avnosti - Sv. Vclav 6.3. Potroanja i njezine alternative 6.4. Potroanja i atednja Koriatena i preporu ena literatura 7. KORI`TENJE PSIHOLOGIJE I SOCIOLOGIJE U TRGOVINI I U OVJEKOVOM DONO`ENJU ODLUKA 7.1. Marketinaka komunikacija (Alois Surynek) 7.2. Reklama i njezin utjecaj na potencijalne korisnike (Zuzana Hubinkov i Alois Surynek) 7.3. Osobna prodaja 7.4. Utjecaj na korisnike na primjeru supermarketa 7.5. Socijalna reklama Koriatena i preporu ena literatura 8. ODNOS LJUDI PREMA POREZNIM SUSTAVIMA 8.1. Povijest poreza i pristojbi i po etak problema povezanih s njima 8.2. Postojei porezi u modernoj dr~avi 8.3. Neki tipi ni problemi koji proizlaze iz obveze plaanja poreza 8.4. Porezni raj - otvoren za sve porezne obveznike Koriatena i preporu ena literatura 9. SIMBOLI NO ZNA ENJE NOVCA I EKONOMSKO SHVAANJE NOVCA 9.1. Iz povijesti novca 9.2. Europa, svijet i euro 9.3. Psiholoako poimanje novca Koriatena i preporu ena literatura 10. DARIVANJE - ZNAK PA}NJE, O EKIVANJA, RECIPROCITETA 10.1. Tipovi i vrste darova 10.2. Motivacija za darivanjem 10.3. Altruisti ko postupanje 10.4. Sponzorstvo Koriatena i preporu ena literatura 11. ULOGA }ENE U SUVREMENOM DRU`TVU 11.1. Povijest aktivnog uklju ivanja ~ena u tr~iate rada - emancipacija i feministi ki pokreti 11.2. }ene u radnom procesu 11.3. Promjene u obrascima ponaaanja u obitelji 11.4. }ena kao komercijalni simbol ljepote Koriatena i preporu ena literatura 12. MODERNA SREDSTVA KOMUNIKACIJE 12.1. Telefon - openito 12.2. Mobiteli 12.3. Ra unala i internet 12.4. Rad na daljinu - teleworking Koriatena i preporu ena literatura 13. SOCIJALNA I PSIHOLO`KA PATOLOGIJA U MEULJUDSKIM ODNOSIMA 13.1. 'Prirodno' ponaaanje kao zahtjev radnog mjesta 13.2. Psihi ko zlostavljanje ne samo na radnom mjestu - mobbing, bossing, bulling, staffing 13.3. Seksualno uznemiravanje (harassment) Koriatena i preporu ena literatura 14. EKONOMSKO PONAANJE POD UTJECAJEM PATOLOKIH OVISNOSTI 14.1. Slatkii, alkohol i ostalo to stvara naviku 14.1.1. Ovisnost o jelu 14.1.2. Ovisnost o alkoholu 14.1.3. Ovisnost o duhanu 14.1.4. Ovisnost o nelegalnim drogama 14.1.5. Ovisnost o lijekovima 14.2. Patoloko igranje igara i kockanje - gambling 14.3. Sekte, kultovi, graffiti 14.4. Radoholi arstvo (workoholic) i ostale vrste ovisnosti Koriatena i preporu ena literatura 15. RAZVOJ EKONOMSKOG PONA`ANJA U REPUBLICI E`KOJ I U HRVATSKOJ 15.1. Proces transformacije i njegov utjecaj na socijalno-ekonomsku klimu u druatvu (Zuzana Hubinkov, Ljubica Baki-Tomi) 15.2. Republika eaka u tr~ianom sustavu 15.3. Republika eaka kao lanica Europske unije 15.4. Hrvatska u procesu ekonomskih i socijalnih promjena (Ljubica Baki-Tomi) 15.5. Zapadnoeuropska psiholoako-socijalna tr~iana inspiracija, upitnici i uskli nici za razvoj u Replici eakoj i u Hrvatskoj Koriatena i preporu ena literatura ZAKLJU AK Prijevod teksta pod 15.4. TRANZICIJSKE ZEMLJE - PRIMJER HRVATSKE Tranzicija socijalisti kih zemalja Srednje i Isto ne Europe jedan je od najistaknutijih dogaaja u novijoj europskoj povijesti. Odustajanje od planirane ekonomije i jednopartijskoga dr~avnog ureenja te proklamirano i stvarno prihvaanje pravila tr~iane ekonomije i viaestrana kog sustava zahtijevalo je transformaciju gotovo svih druatvenih slojeva. Najvee promjene zbile su se u posljednjem desetljeu 20. stoljea. U samo nekoliko godina tranzicija je dotaknula gotovo sve institucije 28 tranzicijskih zemalja te je imala izravne posljedice na ~ivot desetaka milijuna njihovih stanovnika. Danas openito stoji da se radilo o mnogo slo~enijem i mukotrpnijem procesu nego ato se u po etku inilo (vidi npr. ten Horn, `verko i Zinovieva, 1999.). Tranzicija je istodobno zahvatila ekonomska i sociokulturna obilje~ja postsocijalisti kih zemalja, ilustrirajui njihovu povezanost i meusobnu uvjetovanost. 1. HRVATSKA U RATNOM SUKOBU Na samom po etku tranzicije Hrvatska se naala u specifi nim okolnostima, za razliku od ostalih tranzicijskih zemalja. Ona je svoju neovisnost i teritorijalni integritet morala izboriti. Hrvatski Sabor je 30.05.1991. godine donio odluku o razdru~ivanju, odnosno, o izlasku Hrvatske iz okrilja Jugoslavije. Razdru~ivanje se nije ostvarilo mirnim putem. Nakon ove odluke, zapo eo je oru~ani sukob izmeu preostalog dijela Jugoslavije, to nije Srbije i Hrvatske. Oru~ani sukob je zavraio 5.08.1995. godine, vojno-redarstvenom akcijom nazvanom Oluja. Nakon toga, mirnom reintegracijom, Hrvatskoj su pripojeni joa neki manji dijelovi teritorija na istoku zemlje. Tako je Hrvatska napokon ostvarila svoju teritorijalnu cjelovitost. U Hrvatskoj je 1990-te etnos upotrijebljen kao masovna baza za politi ku mobilizaciju, a u javni ~ivot kao vrednota uveden je nacionalizam umjesto internacionalizma (Katunari, 1991.). Takav rasplet dogaaja pogodovat e nastanku i razvitku autoritarnog, a ne demokratskog sustava. Umjesto strpljivosti i procedure, racionalnog pristupa i tolerancije, u javni ~ivot je uklju eno mnoatvo emocionalnih i afektivnih obrazaca s ciljem ukidanja ili barem minimiziranja demokratskih instrumenata i uspostavljanja direktne veze vodstva i pripadnika odreenog ciljanog etnosa. Politi ke elite su, uz legitimno postavljanje pitanja o moguem preustroju dr~ave, svjesno aktivirale elemente povijesne baatine u pojednostavljenoj interpretaciji, koja postaje generator stereotipa i predrasuda o onima drugima/druga ijima. U procesu raspada Jugoslavije na sceni su bili svi u inci djelovanja predrasuda, od aktiviranja negativnih ressantimana o drugim etni kim skupinama, isticanje njihove inferiornosti i vlastite superiornosti do izbjegavanja komunikacije s ne pripadnicima, da bi najprije pojedina no, a onda i grupno uslijedile represalije prema pripadnicima drugih skupina. U Hrvatskoj se kao brana srpskim teritorijalnim pretenzijama, aktiviraju politi ke stranke i graani u cilju obrane Hrvatske. Uz te legitimne aktivnosti u nekim su segmentima bile prisutne i nacionalisti ke interpretacije i aktivnosti koje su pridonijele razaranju socijalnog tkiva u lokalnim zajednicama. Problemi u socijalnoj interakciji i komunikaciji Hrvata i Srba nakon rata su joa uvijek veliki. Proces prevladavanja stereotipa i predrasuda je u samom po etku, ali je zapo eo uzlaznim kretanjem. Da bi se rekonstruirale lokalne zajednice u poslijeratnom periodu potreban je barem minimum konsenzusa o temeljima zajedniatva i suradnje. Meunarodna zajednica pokrenula je i neke prakti ne aktivnosti koje su inicirane u svrhu prevladavanja teakog sociopsiholoakog ozra ja i reminiscencija na ratne sukobe i uspostavljanja multietni ke koegzistencije u lokalnim zajednicama na bivaim ratom zahvaenim prostorima. 1996. godine je u gradu Pakracu pokrenut projekt Povratak i obnova povjerenja uz podraku dviju zaklada: Die Schwelle Fundation iz Bremena u Njema koj i HEKS-a iz `vedske. U Baranji je takoer 1996. godine po eo projekt pod nazivom Zajedni ka klupa pod nadzorom Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka. Projekt je posredovao sretanje susjeda, prijatelja i kolega iz razli itih nacionalnosti ato je bazirano na tradiciji toga kraja da se susjedi susreu na klupi ispred kue u ve ernjim satima kada zavrae sve poslove. Ratni sukob nije imao izvoriate u lokalnim zajednicama ve je bio posljedica etnopoliti ke mobilizacije lokalnog stanovniatva. Nakon rata se lokalne zajednice sporo i teako obnavljaju na temeljima primarnih socijalnih odnosa (susjedstvo, prijateljstvo, kumstvo i sl.) U ratom zahvaenim podru jima stanovniatvo i danas najviae ~ivi od mirovina, prihoda od rata, te primanja socijalne naknade koja je ponegdje i jedini izvor prihoda i omoguuje tek puko pre~ivljavanje stanovniatva. Prihodi od rada na ovim podru jima ine samo jednu petinu od ukupnih prihoda svog stanovniatva. Ukupna ratna devastacija, prestanak proizvodnje, poruaeni gospodarski objekti, pokradeni alati i razruaene mre~e primarnih socijalnih odnosa, ine splet elemenata koji mogu objasniti zaato je udio prihoda od rada vrlo malen u ovim ratom stradalim podru jima. U Hrvatskoj je, gledano u cjelini, zavladao nakon rata tranzicijski sindrom, koji se na fenomenoloakoj razini pokazuje kao apatija, razo aranost, beznae i siromaatvo, a na strukturalnoj kao politi ki kapitalizam nasuprot poduzetni kom (}upanov, 2002.). Najva~nije obilje~je politi kog kapitalizma manifestirano je u nepodnoaljivoj lakoi dola~enja do kapitala, linijom politi kih poznanstava, namjeatanja kreditnih linija i favoriziranja pripadnika vladajueg politi kog establiamenta, njihovih prijatelja ili srodnika. Nakon rata, na podru ja koja su bila izlo~ena ratnim razaranjima vraaju se Hrvati u veem broju nego Srbi, tako da je doalo do strukturalnog poremeaja nacionalne zastupljenosti. I Srbi i Hrvati povratnici su u statusno marginalnoj socioekonomskoj poziciji koju ine velika nezaposlenost, loa pristup gospodarskim resursima i kreditima. Izlazak iz tog stanja mogu uz promjenu trenda: umjesto humanitarne pomoi i socijalnih naknada na prostorima posebne dr~avne skrbi neophodno je reaktivirati gospodarsku aktivnost i omoguiti stanovniatvu da se bave onim djelatnostima koje e im osigurati egzistenciju. U najte~em sociopsiholoakom polo~aju nalazi se stanovniatvo tzv. SAO Krajine, gdje su prije rata veinom ~ivjeli Srbi, koja je oru~anim putem pripojena hrvatskoj dr~avi kao i stanovniatvo koje je obuhvaeno mirnom reintegracijom pojedinih dijelova Vukovarsko-srijemske ~upanije. Stanovniatvo u ovim dvama podru jima je joa loaijeg socioekonomskog stanja jer je vei broj povratnika srpske nacionalnosti koji te~e ili nikako ne pronalaze posao, pa su mnoga domainstva liaena bilo kakvih izvora prihoda. Erdutskim sporazumom iz 1995. godine akolski sustav u hrvatskom Podunavlju morao je osigurati nacionalnim manjinama akolovanje djece na materinjem jeziku ato je izazvalo stvaranje odvojenih razreda za djecu srpske i djecu hrvatske nacionalnosti, a to zna i i dodatnu segregaciju stanovniatva. Ovi procesi znatno ote~avaju i usporavaju procese ozdravljenja lokalnih zajednica te i dalje veliki udio dr~avne skrbi za stanovnike ovih podru ja. Nakon ratnog sukoba, Hrvatska je imala 46 tisua graana u statusu prognanika, 140 tisua izbjeglica  Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, te 35 tisua Srba koji su ekali obnovu i povratak u svoje kue u Hrvatskoj koje su u ratu sruaene (prema Programu Vlade RH od 2000. godine). Nakon rata Hrvatska je imala oko 350 tisua nezaposlenih, ali i 120 tisua zaposlenih koji du~e vrijeme ne primaju plau. Posebno je velika nezaposlenost meu mlaom generacijom. U dobi izmeu 25 i 34 godine zaposleno je samo njih 55% ato je daleko ispod prosjeka zapadnih temelja. U Hrvatskoj je zaposleno oko 30% sveukupnog stanovniatva ili 40% radno sposobnog stanovniatva. Sve to uzrokuje cvjetanje sive ekonomije, rad na crno i jeftinu radnu snagu. Broj umirovljenika premaaio je jedan milijun. Omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio je 1,3 :1. Udio prosje nih mirovina u prosje nim plaama pao je na 44%. Umirovljenici se smatraju nepravedno zakinutima ato je potvrdio i Ustavni sud RH svojom presudom iz 1998. godine. Ustavni sud je utvrdio da je Vlada svojim uredbama neopravdano ograni ila rast mirovina i nije ih usklaivala s plaama, te da je du~na umirovljenicima vratiti umirovljeni ki dug od oko 30 milijardi kuna, ato ini etvrtinu GDP-a. Program Vlade RH u periodu od 2000.  2004. nagovijestio je daljnje promjene prema zahtjevima Svjetske banke i Meunarodnog monetarnog fonda koje se kreu u smjeru zdravstvenih i mirovinskih reformi, u smjeru smanjenja obveza dr~ave, a ja anja uloge obitelji, lokalne zajednice i civilnog druatva. Prema jednom neobjavljenom izvjeataju Svjetske banke o istra~ivanju siromaatva u Hrvatskoj, Ginijev koeficijent, koji pokazuje raspon socijalnih nejednakosti, u Hrvatskoj iznosi 0,38 kada je u pitanju monetarni dohodak, ato pokazuje visok stupanj nejednakosti. Ovaj koeficijent je neato manji kada se uzme u obzir potroanja, ato pokazuje da mehanizmi obiteljske i druge uzajamne pomoi joa uvijek sna~no djeluju, te da je u Hrvatskoj obitelj joa uvijek vrlo sna~na. (Babi, 2004., 368) 2. SOCIO-KULTURNI ASPEKTI TRANZICIJE U HRVATSKOJ Na po etku tranzicije, joa nije na snazi valjan pravni sustav na temelju kojeg se sudski mo~e utvrditi nastala nepravda ili pravda. Pri tom su odlu ujua neformalna koja jam e stvaranje kooperativnih struktura te provode u inkovitu druatvenu kontrolu dodjeljivanjem ugleda ili sramote. U ovom procesu klju nu ulogu igraju i mediji, budui da oni imaju funkciju nadgledanja promjene. Institucije i sustavi druatvene kontrole u zemljama tzv. zapadnog svijeta (prije svega lanice skupine G7 i sve ostale dr~ave koje posti~u sli ne gospodarske rezultate) mnogostruko su djelotvorniji nego u europskim tranzicijskim demokracijama ili zemljama u razvoju. Eti ke i kulturne norme ukorijenjene su u svakodnevnom ~ivotu i esto se svjesno ne zamjeuju. No te norme sa injavaju sustav kontrole i time odreuju druatvenu interakciju. Sustav kontrole druatvene interakcije, djelotvorno sprje ava zloporabu prednosti u borbi oko politi ke i ekonomske raspodjele. Zbog toga je izgradnja takvog sustava druatvene kontrole nu~an preduvjet za stvaranje svih instrumenata va~nih za prijelaz u tranziciji, jer sama formalna pravila ne atite od korupcije i zloporabe politi ke moi. Obilje~ja tranzicije u Hrvatskoj (posebice zbog rata kroz koji je prolazila) ima sli nosti s anomi nim obilje~jima ustrojstva druatva. Prema Durkheimu, druatvo se mo~e smatrati anomi nim im nastupi stanje nepravilnosti, razbijenog reda i gubitka regulativne snage druatvenih i socijalnih normi. Uslijed odbacivanja, uniatavanja i potresa u druatvu, dolazi do aksiomatskih preokreta na cjelokupnom druatvenom podru ju. Dokle god novoosloboene druatvene snage ne nau ravnote~u, svaka im je vrijednost neodreena i za neko vrijeme svako je pravilo manjkavo. U takvom stanju druatva, viae se ne zna ato je mogue, a ato nije, ato je primjereno, a ato ne, koji su zahtjevi i o ekivanja dopuateni, a koji ne. Preklapanje starih i novih normi i njihovih struktura zahtijeva cjelokupni preustroj itavog druatva, ato mora izazvati niz proturje nih tendencija razvoju. Tako su neko vrijeme usporedo egzistirali vrijednosni sustavi koji se zapravo meusobno isklju uju. Takva je situacija donijela pojedinim graanima veu slobodu djelovanja, ali je takvo stanje istodobno uzrok tipi nog kaosa u druatvenim odnosima. U takvim vremenima se ispuataju iz vida ili svjesno zaobilaze temeljna moralna pravila druatva, dok u stabilnom druatvu ona pojedinom graaninu jam e pomo i oslonac. Pojedinac u zemlji koja je u tranziciji, u potrazi za sreom, zadovoljstvom i budunoau, gubi vrijeme, a s njim i svoju vezu sa sadaanjoau, te je stoga jedno od va~nijih obilje~ja hrvatske tranzicije upravo grozni ava radinost. U druatvu je uvijek pritajeno prisutan sukob izmeu skupina, klasa i slojeva. `to slabije funkcioniraju druatvo i druatveno-pravni sigurnosni sustavi, to je posezanje za ilegalnim sredstvima i pojavama vea. U tranziciji jedne zemlje dolazi neminovno do naruaavanja odnosa reciprociteta, te jedna strana uvijek promjene do~ivljava kao patnju. Obrasci uloga i normi u interakciji tih suprotstavljenih druatvenih grupa su promijenjeni, nema jasno razgrani enih nadle~nosti, pa se svaka objektivna izgubljenost subjektivno do~ivljava ato dovodi i do nasilnih reakcija u ponaaanju pojedinaca. Tako nastaje normativna praznina u kojoj ne postoji svijest o vlastitoj druatvenoj ulozi. Poato druatveni sustav, koji u komunikaciji meu graanima ili skupinama graana, treba stvoriti jasnou, to viae nije u stanju, dolazi do sukoba, nejasnoa, viaezna nosti uloga i o ekivanja, ato dovodi do poremeaja u ponaaanju. Ono ato meu airokim pu anstvom automatski nastaje uslijed slabljenja normi, jest nesigurnost u djelovanju, koja poprima trajne obrise ~ivotnog raspolo~enja. Novo oblikovanje druatvenih, socijalnih, ekonomskih i vrijednosno orijentiranih struktura u Hrvatskoj iznosi na vidjelo mnoge meusobno proturje ne oblike razvoja, zbog ega paralelno postoje sustavi koji se a priori ne podnose, poput predod~bi o pravednosti ili konkurirajuih politi kih struktura. Ponaaanje ljudi u tranziciji je veoma slo~eno. Ipak, neka mi bude dopuateno, na temelju brojnih istra~ivanja, kao i teorijskih modela tipizacije ljudskog ponaaanja, opisati neke od naj eaih tipova ponaaanja ljudi u hrvatskoj tranziciji. (vidi viae u knjizi Baloban 2001./43,44). Kako se u tranziciji dogaaju brojne promjene u druatvu, prvi tip ljudi opisat emo kao inovatore. To su ljudi koje je stari sustav guaio, neprestano ograni avao, te se nisu mogli ostvariti. Oni koriste nove mogunosti i pravni vakuum kako bi ostvarili svoje ciljeve, naj eae u mutnim poslovima i kriminalnom djelovanju uz pomo prijevare i korupcije. Oni koji su to znala ki radili nisu postali kriminalci, pa su se vrlo brzo obogatili i stekli zna ajne pozicije u druatvu. Drugi tip ljudi se povla i iz druatva. Mo~emo ih nazvati uzmicateljima. Oni se u novim druatvenim prilikama viae ne snalaze. Ako se sve promjenilo gdje se mo~e nai uporiate, pitaju se uzmicatelji? Kada se izgubi usmjerenje nastupa bespomonost, pa je veliki broj ovog tipa ljudi potra~io utjehu u alkoholu ili drogi. Posljedica ove druatvene apatije su slomljeni odnosi u obitelji, meu prijateljima, na poslu, agresivne reakcije ili apati no konzumiranje TV programa i zaobila~enje jednog dijela ~ivota. Trei tip ljudi su oni koji rjeaenje druatvenih problema vide u poativanju formalnih vrednota i normi kojih se gr evito dr~e. To su ritualisti ili birokrate koje ~ele potpomoi stvaranju ili odr~avanju druatvenog sustava svojim birokratskim ponaaanjem. etvrti tip ljudi su oni koji svoju ulogu do~ivljavaju na suprotan na in od ovih prethodnih. To su ljudi od akcije  akcionisti, koji ~ele svojim radom pripomoi rjeaavanju nagomilanih problema, pripomoi airokim narodnim masama koristei neka ranije ste ena iskustva, nastojei humanizirati druatvo. Oni su svjesni va~nosti povijesnog trenutka u kojem se druatvo nalazi i obvezi svakog pojedinca da dade svoj doprinos tim promjenama. esto se uklju uju u razne politi ke akcije airih razmjera. Peti tip ljudi bili bi konzervativci, koji su vrlo kriti ki nastrojeni prema promjenama ali u isto vrijeme gaje nadu da e se ipak neato pozitivno dogoditi. Oni bi ~eljeli promjenu sustava, ali bi htjeli ne mijenjati osobne vrednote. Oni su spremni za akciju, ali uz veliku dozu opreza. Ovi ljudi su skloni konformizmu u druatvu, te nisu za revolucionarne promjene. Va~no je napomenuti da su ovi tipovi ljudi zapravo slobodne forme za koje se opredjeljuju ljudi u druatvu koje do~ivljava korijenite promjene. Na ove tipove svakako utje e socio-kulturno-ekonomsko okru~enje, prilike u kojima je pojedinac odrastao, njegove sklonosti i sposobnosti. Ovi tipovi ljudi zapravo su strategije pomou kojih pojedinci prevladavaju slo~enu, neodreenu i nekontroliranu situaciju. Kod pojedinaca se javlja poveana potreba za sigurnoau upravo u trenucima promjena u druatvu kao ato su tranzicijske promjene kroz koje druatvo u Hrvatskoj prolazilo tijekom ovih sedamnaest godina. itavo desetljee nakon rata, iako joa uvijek djeluje socijalna kohezija uzrokovana borbom za nacionalnu nezavisnost, ipak su na povrainu izbili i vertikalni druatveni konflikti oko socijalnog polo~aja, raspodjele nacionalnog bogatstva i koriatenja ukupnih druatvenih resursa. Hrvatska dr~ava se danas nalazi u situaciji obilje~enoj dvama suprotstavljenim pritiscima: pritisak osiromaaenih i frustriranih slojeva (~rtve rata: prognanici, izbjeglice, povratnici, umirovljenici, nezaposleni, siromaani, kao i ratni veterani koji se nakon rata smatraju odba enim na margine druatva) koji tra~e preraspodjelu nacionalnog dohotka radi poboljaanja svog polo~aja, u koji su, kako misle, neopravdano dospjeli i onih koji rade, ali su premalo plaeni za rad i po 12 sati dnevno. No kako je osjetno opao broj onih koji rade u Hrvatskoj i svojim doprinosima hrane sustav socijalne sigurnosti, a gospodarstvo nije u stanju podnositi visoke poreze kojima se pune fondovi, socijalna je sigurnost u Hrvatskoj oslabila, te se radi o praznim pravima, pravima koja se ne mogu ostvariti. 3. SOCIO-EKONOMSKI ASPEKTI TRANZIIJE HRVATSKOJ Osnovni polaziani ciljevi procesa privatizacije u Srednjoj i Isto noj Europi bili su: Ekonomski Politi ki Socijalni Efikasnost Deetatizacija Socijalna stabilnost Profitabilnost Ja anje demokracije Socijalna integracija Razvoj dioni arstva Socijalna stabilnost Socijalni mir Razvoj konkurencije i poduzetniatva Uklanjanje utjecaja Stare nomenklature Razvoj financijskog tre~iata Smanjivanje prora unskih izdataka Poveanje gospodarske stabilnosti (izvor: Economic Survey of Europe, 1991-1992, UN ECE, New York, 1992, str.212.) Unato  po etnoj skepsi u mogunost brze vlasni ke preobrazbe tranzicijskih gospodarstava, taj je udio rastao vrlo brzo, posebno u onim tranzicijskim zemljama s gotovo ne postojeim privatnim sektorom prije 1990. godine. Ve 1997. godine privatni sektor obuhvaa viae od 50% u 19 od 26 zemalja u tranziciji. Zamlja Udio privatnog sektora u BDP-u____ Hrvatska 55% Maarska 80% Poljska 65% eaka 75% Estonija 70% Slovenija 55%____________________ (izvor: Transition Report 1998, (1998), str.26. Slijedi prikaz socioekonomskih obilje~ja zemalja jugoisto ne Europe za 2003. godinu, uklju ujui i Hrvatsku: Tranzicijska zemlja Slovenija Bugarska Rumunjska Hrvatska Makedonija Stanovniatvo 1,996 7,869 21,7 4,4 2 milijuna milijuna milijuna milijuna milijuna GDP per capita PPP 17.700E 6.890E 5.830E 9.170E 6.110E Stopa zaposlenosti (% stanovnitva) 63,4% 50,6% 57,6% 53,6% 35,8% Stopa nezaposlenosti (% od radne snage) 6,0% 18,1% 7,0% 14,4% 31,9% Stopa dugotrajne nezaposlenosti (% ukupne nezaposlenosti) 63,3% 63,1% 48,6% 52,9% 84,0% Stopa siromatva 11,0% 13,9% 16,0% 21,9% 22,6% Rangirani pokazatelj drutvenog razvoja 29 57 72 47 60 Izvor: Gerovska Mitev, 2004/323. Od st j  RVju( * Z ""P##|$$$$R%<''X))*,---b...../͸սhXhX6 hX6 hX5hX he5he h96 h95h9 h B5hS.h Bh BhK35h Bh B5 hS.5 h_5h9:h_]h9:h_6 h9:h_h_ h_]6  @BPRtv(*hgd_]gd_  & F]gd_ lJL>LN,.BD*jj( * Z X!!""""(##$$$$P%%B&&&:'<'''X(X(((V)X))):*X*v** ++*,^,,,,,,X---R...:/j////*00 111j2l223H3333d4445B555566X77 8"8f88/,0B111l223d455"8h89(:4::: <H<>|?P@@A$BBNCPCCCCCCCDDDdDhDENF@G0HHJBJJǿh'0J@CJaJh'0J@h'0J@ h'@ h'0J h'5hS.h' hbhbhbhb5 hbh0h0h05 h05h0 hb6 hb5hb h3R5h3RhX hX5/8888999&::L;; < < <G<{<<<<<=L=l=z>>>\?|?&@@@@XAA$BBPCCCCCCCDDdDfDhDBJDJKKKKpQrQ_e $$H$a$gd'gd'$a$gd' gd'J*@CJaJh'0J6@CJaJh'6CJ]aJh'CJaJh'h'0J5@h'0J@CJaJh'0JCJaJh'0J@CJaJ,eehhtlvl||~~ֈ؈ $&,.JL $$H$a$gd'ޮprPR 4567fg$d &d N P gd'gd'gd' $$H$a$gd'\J&jNP6RnJL&(gd' !$1$7$8$H$a$gd' &d P gd'gd'NJ(Is*+Advtzf`J8Ż}h'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0J@CJaJUh'0JCJaJh'0J6CJaJ h'CJ h'5\ h'\]h'6\]h'56\]h' h'6,(7st'de $$H$a$gd' &d P gd'gd'gd'$d &d N P gd'anovnika tranzicijskih zemalja zahtijevalo se da u kratkom roku odustanu od normi koje je proklamiralo socijalisti ko druatvo (poput socijalne jednakosti ili druatvenoga vlasniatva poduzea) i prihvate nove (poput poduzetniatva ili nesigurnosti zaposlenja), kako bi se ostvarila "preobrazba socijalisti kog identiteta druatva i odbacilo socijalisti ko nasljee" (Topol i, 1998.; str. 213). Nije stoga udno ato su 90-ih godina 20. stoljea bila aktualna istra~ivanja radnih vrijednosti stanovnika tranzicijskih zemalja, u kojima su tada prikupljeni podaci usporeeni s onima iz 1960-ih, 1970-ih ili 1980-ih godina. Rezultati su upuivali na zamjetnu promjenu vrijednosnoga sustava u odnosu na socijalisti ko razdoblje (Jernei i `verko, 2001.; Konrad, 2000.; Masli Serai i `verko, 2000.; Topalova, 1994.; Topol i,1998.; `verko, 1999.). Naj eae je registriran porast utilitarnoga sklopa vrijednosti, osobito va~nosti dobre zarade i sigurnosti posla. Ova promjena u radnim vrijednostima mo~e se interpretirati prije svega na temelju poznavanja negativnih pojava koje su u manjoj ili veoj mjeri pratile tranzicijski proces u svim zemljama. Zbog ekonomske krize doalo je do pada ~ivotnoga standarda i porasta stope nezaposlenosti, a siromaatvo i neizvjesnost bili su za mnoge ljude prva posljedica tranzicije koje su osjetili na vlastitoj ko~i. U skladu s time, u tom razdoblju veina je zaposlenih vrlo niskim procjenjivala stupanj ostvarenosti ekstrinzi nih faktora zadovoljstva poslom, kao ato su dostatnost zarade, pravednost plae ili mogunost napredovanja (Masli, Serai i `verko, 2000.; Roe i sur.2000.; Zinovieva, ten Horn i Roe, 1994.). Zakonom o pretvorbi druatvenih poduzea iz travnja 1991. godine u Hrvatskoj su propisana etiri osnovna na ina za pretvorbu druatvenih poduzea u druatva kapitala (dioni ka druatva i druatva s ograni enom odgovornoau). Pretvorba/privatizacija mogla se dogaati: a) prodajom cijelog poduzea ili njegova idealnog dijela, b) ulaganjem kapitala u poduzee, c) pretvaranjem ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzee i potra~ivanja prema poduzeu u ulog, d) prijenosom svih dionica, odnosno udjela fondovima i (tada) Hrvatskom fondu za razvoj, odnosno privatizaciju - bez naknade. Tim je zakonom pretvorba bila propisana u: a) druatvenim poduzeima i b) poduzeima u mjeaovitom vlasniatvu, kada se na temelju druatvenih sredstava koja su u njih ulo~ena ne stje u vlasni ka prava nad poduzeem. Meu 3637 druatvenih poduzea u Hrvatskoj, naalo se i 98 javnih poduzea te 153 mjeaovita poduzea. To zna i da je Zakonom o pretvorbi bilo u po etku obuhvaeno 3692 poduzea (detaljnije: engi, 1995.). Jedan od najva~nijih mehanizama takve tranzicijske alkemije (Rogi, 2000., 542) ije posljedice imaju izravne u inke na svakodnevni ~ivot je, svakako, proces privatizacije. Zakonom o privatizaciji (Narodne novine, 21/96.) taj je proces postao dio ukupne gospodarske i razvojne strategije i politike Republike Hrvatske iji krajnji cilj je bio postizanje: (1) br~eg gospodarskog rasta u uvjetima tr~iane privrede, (2) o uvanje produktivne zaposlenosti uz po~eljno stvaranje radnih mjesta, (3) tehnoloake modernizacije hrvatskog gospodarstva, (4) unoaenja novih, modernih i u inkovitih metoda i vjeatina menad~menta u gospodarstvo, (5) uklju ivanja hrvatskog gospodarstva i hrvatskih poduzea u razvojne tijekove europskog i svjetskog gospodarstva te u meunarodno tr~iate kapitala, (6) poticanja rasta hrvatskog poduzetniatva, (7) poticanja uklju enja poduzetnika iz iseljene Hrvatske u razvitak hrvatskog gospodarstva i (8) smanjenja obveza Republike Hrvatske prema poduzeima i smanjenja javnog duga. Ovako prikazani ciljevi ukazuju na to kako se od privatizacije o ekivalo da arobnim atapiem rijeai gotovo sve druatvene i privredne probleme. Slijede rezultati istra~ivanja o pretvorbi vlasniatva iz druatvenog u privatno: Ulaz(1991.) Ne/kontrolirani procesi(1993.-1998.) Izlaz/rezultati (1999.) -druatveno vlasniatvo i -dr~ava kao poduzetnik umjesto da je samo -mali financijski u inci privatizacije odreeni fond poduzea tvorac "pravila igre" -ciljevi i akteri privatizacije -izostala komunikacija sa stru nom i -nelegitimna vlasni ka, airokom javnoau poduzetni ka i politi ka elita -zakonodavni okvir -privatizirana se poduzea upotrebljavaju samo kao -razvoj sive ekonomije skup nekretnina i spekulativnih "kapitalnih dobitaka", a bez sankcija dr~avnih fondova i poduzetnika. -veliko socijalno raslojavanje i velik broj nezaposlenih -institucije provedbe -preuzimanje poduzea od menad~era i vanjskih privatizacijskog projekta vlasnika uz pomo financijske poluge -upitan je razvojni potencijal novih ("menad~erski krediti") vlasnika privatiziranih poduzea -dr~ava ne pru~a poticajne mjere za razvoj -masovne frustracije u javnosti s poduzetniatva koje bi moglo stvarati nova radna mjesta percipiranim rezultatima privatizacije i opim osiromaaenjem -zarazno airenje korupcije u formalnim i neformalnim institucijama dr~ave i druatva -rast nepovjerenja javnosti prema institucijama politi kog sustava Prvoj hrvatskoj postsocijalisti koj eliti bilo je jasno, uostalom kao i dijelu stanovniatva, da je privatizacija u postsocijalisti kim zemljama politi ki projekt s dugoro nim i dubokim socijalnim, gospodarskim, politi kim i vlasni kim posljedicama. U tom smislu ona nije bila niti je danas tek puko smanjenje dr~avnog sektora gospodarstva, ve jedan od klju nih imbenika redistribucije druatvene moi i socijalnog raslojavanja. Ponaaanje pojedinaca i klju nih socijalnih aktera u takvim situacijama po iva na "strategiji zaobila~enja prepreka" i "psihologiji ~ivotne prilike" (`tulhofer, 1997.). Takvu vrstu ponaaanja kao relevantnu "druatvenu injenicu" nisu uope respektirali tvorci hrvatskog privatizacijskog modela te autori i regulatori njegova izvedbenoga/zakonodavnoga okvira. A dugoro na vizija privatizacije ti e se polaznih pretpostavki i ciljeva privatizacije te ~eljenoga stanja na kraju privatizacijskog procesa. I upravo je ta dugoro na vizija ono ato je bilo i joa uvijek jest iznimno va~no i za Hrvatsku. Primjerice, ako se u privatizaciju poalo od teze da je privatno vlasniatvo efikasniji oblik gospodarstva od "zapovjedni kog gospodarstva" iz doba socijalizma ( u kovi, 1999.), onda je to trebala biti strateaka vizija kojoj su trebale biti podvrgnute sve takti ke i operativne odluke u privatizacijskom projektu. No, tako se neato u Hrvatskoj nije dogodilo. Takva je vizija privatizacije ne samo, tra~ila "prosvijeene upravlja e" privatizacijskim projektom, ve i politi ku skupinu koja je trebala nadmaaiti same socijalne uvjete vlastite reprodukcije u uvjetima velikog "socijalnog preslojavanja" unutar postojee druatvene strukture. Temeljem injenice da samo 15% graana Hrvatske smatra privatizirana poduzea uspjeanijima od onih u druatvenom/dr~avnom vlasniatvu, `tulhofer je s pravom primijetio da bi taj stav mogao postati ozbiljnom preprekom daljnjem razvoju poduzetniatva, ali i zavraetku privatizacije u Hrvatskoj. Istodobno, valja biti svjestan i tendencije da se "podozrivost prema privatiziranim poduzeima" mo~e pretvoriti u trajniji izvor graanske i zaposleni e "sklonosti dr~avnom paternalizmu te podrake dr~avnoj regulaciji gospodarstva" (`tulhofer,1999., 96). Najaire sociokulturne i ekonomske varijable koje mogu objasniti na interpretativnoj razini tako negativnu sliku privatizacije jesu odreeni stavovi graanstva o po~eljnim vlasnicima poduzea, o po~eljnim i ostvarenim ciljevima privatizacije, percepcija privatizacijskih "gubitnika" i "dobitnika", uo ena obilje~ja poduzetnika poniknutih u privatizacijskom procesu te do~ivljeni pad ~ivotnog standarda (usp. tekstove u kovi, 1999., `tulhofera, 1999., Rogia, 1999.). Prema raspolo~ivim podacima dobar dio hrvatskih graana smatra se "moralnim baatinicima" bivaeg druatvenog vlasniatva (`tulhofer, 1999.). Naime, na pitanje "Tko je trebao postati vlasnikom bivae druatvene imovine?", odgovori su: radnici privatiziranih poduzea (50,0%), svi graani Hrvatske (26,0%), dok 14,0% ispitanika nije znalo odgovoriti na to pitanje. Iako tranzicija joa nije zavraena, danas je veliki dio organizacija restrukturiran, a oja alo je poduzetniatvo i privatno vlasniatvo. Prema podacima Ekonomskog instituta u Zagrebu, Ministarstva financija Republike Hrvatske i Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (vidi izvjeataje Croatian Economic Outlook, 2004.; Hrvatsko gospodarstvo u razdoblju 1994-2002, prosinac 2003.; Privredna kretanja i ekonomska politika, 2004.), bruto domai proizvod od 1994. godine raste. Njegov realni pad u odnosu na prethodnu godinu posljednji je put zabilje~en 1994. godine i tada je iznosio oko 68% BDP-a ostvarenog 1990. godine. Uz prosje nu stopu rasta od 4,3%, BDP je u 2002. godini dosegnuo oko 94% razine prijeratne 1990. godine. Dakle, posljednje etiri godine Hrvatska se, prema iznosu realnoga bruto domaega proizvoda, kona no vratila na pozicije predtranzicijskoga i prijeratnoga razdoblja. U odnosu na druge tranzicijske zemlje, EU, Japan i SAD, Hrvatska je od 1994. do 2002. godine ostvarila najvei porast BDP-a po glavi stanovnika (Izvor: WIW European Commision). Pokazatelj je to smanjenja ekonomske krize, ali i njezina intenziteta, koji je maksimum dostigao sredinom devedesetih godina proalog stoljea. No, unato  trendu oporavka, Hrvatska i danas ostvaruje manje od 50% europskoga BDP-a po glavi stanovnika. Trendove promjena bruto domaega proizvoda pratila je i prosje na neto plaa. Najni~u su razinu plae dostigle 1992. godine, kada je prosje na plaa iznosila 125 USD i1i 28% iznosa prosje ne neto plae 1990. godine. Pad prosje ne neto plae pratio je porast individualnih razlika u iznosu plae. Doalo je do ubrzana raslojavanja druatva, a razlika izmeu bogatih i siromaanih poveavala se. Stoga mo~emo zaklju iti kako je sredinom devedesetih godina proalog stoljea velik dio stanovniatva Hrvatske bio pogoen siromaatvom, a svojim redovitim radom nije mogao ostvariti materijalne ciljeve rada. Od 1992. godine prosje na neto plaa raste, a od 1997. godine porast plaa viae ne prati porast proizvodnosti rada. Plae rastu br~e i do danas su nerealno visoke. Glavni razlog tome jesu neosnovano visoke plae u javnom sektoru. Godine 2002. prosje na plaa kona no je preala razinu prosjeka 1990. godine i iznosila 473 USD. U odnosu na razne pravne subjekte, plae su od 2000. godine najbr~e rasle u bud~etskim ustanovama. Godine 1993. po eli su se sustavno pratiti podaci o opem zadovoljstvu poslom te o va~nosti i ostvarenosti pojedinih aspekata posla zaposlenih osoba u Hrvatskoj. Ispitivanjem su obuhvaene sljedee zna ajke posla: zanimljivost posla, mogunost napredovanja, pravednost plae, dostatnost zarade, ugodnost suradnika, sudjelovanje u odlu ivanju, sigurnost posla, uvjeti rada i sposobnost rukovodstva. Podaci su prikupljeni svake godine na prigodnom uzorku zaposlenika razli itih demografskih karakteristika, a namjera je bila istra~iti hijerarhiju va~nosti i stupanj ostvarenosti navedenih zna ajki posla u razdoblju tranzicije i socioekonomske krize. Kako je privatizacija bila klju ni tranzicijski proces, zanimljiva je i usporedba odgovora osoba zaposlenih u privatnim tvrtkama, dr~avnim tvrtkama i bud~etskim ustanovama. U radu objavljenom 2000. godine (Masli, Serai i `verko, 2000.) izneseni su rezultati prikupljenih podataka. Nalazi upuuju na sljedee zaklju ke: Zaposleni u Hrvatskoj visoko su ocijenili va~nost svih ispitivanih aspekata posla. Na ljestvici od 1 do 5 sve su prosje ne vrijednosti bile vee od 4,2. Na vrhu hijerarhije va~nosti nalazili su se dobra zarada, sposobno rukovodstvo i pravedna plaa. U usporedbi s nalazima iz socijalisti koga razdoblja (`verko, 1982.), osobito je porasla procjena va~nosti sposobnoga rukovodstva i sigurnosti posla. Procjene ostvarenosti pojedinih aspekata posla bile su izrazito niske. To posebno vrijedi za najva~nije aspekte  zaradu, pravednu plau i sposobno rukovodstvo  ali i za sudjelovanje u odlu ivanju i mogunost napredovanja. Na ljestvici od 1 do 5 prosje na, ostvarenost za sve navedene aspekte bila je manja od 2,8. Usprkos niskim procjenama ostvarenosti razli itih aspekata posla, procjene opega zadovoljstva bile su relativno visoke. Ukupno 53,6% zaposlenika bilo je "vrlo zadovoljno" ili "zadovoljno", a samo 3% "vrlo nezadovoljno". Velik postotak ljudi koji izjavljuju da su openito zadovoljni svojim poslom te malen postotak "vrlo nezadovoljnih" nalaz je u skladu s onima koji se dobivaju u nacionalnim studijama zadovoljstva poslom u zapadnim zemljama (vidi Argyle, 1990.; Weaver, 1980.). Ope zadovoljstvo i stupanj ostvarenosti pojedinih aspekata posla najviaim su procjenjivale osobe zaposlene u privatnim tvrtkama. Iza njih obi no su slijedile bud~etske ustanove pa dr~avne tvrtke. Pad ~ivotnoga standarda, porast ope i radne nesigurnosti naglasili su va~nost ekonomske sigurnosti, a zbog nove uloge rukovoditelja u tr~ianom gospodarstvu porasla je va~nost sposobnoga rukovodstva. Gotovo sva socioloaka istra~ivanja u Hrvatskoj u zadnjem desetljeu su potvrdila da je rukovoenje poduzeima u Hrvatskoj muaki posao (uspredba s D. engi. 1999.; B. Kriatofi, 1999.). Prema istra~ivanjima instituta za druatvena istra~ivanja Ivo Pilar, meu menad~erima se nalazi 94,3% muakaraca i 5,7% ~ena. Menad~eri u Hrvatskoj, prema istim izvorima, su osobe starije od 40 godina; najvei broj menad~era je u dobi od 40 do 49 godina. Rije  je o ljudima s bogatim radnim i rukovodnim iskustvom. `to se njihove stru nosti ti e, dominiraju ekonomisti kojih je 51,4% meu menad~erima u Hrvatskoj, a iza njih je najbrojnija skupina s tehni kim obrazovanjem, njih 37,1%. Od svih menad~era, 48,6% ih je roeno na selu. Dobiveni rezultati joa su jednom nedvojbeno potvrdili kako zaposleni u Hrvatskoj smatraju da im njihov posao nudi male i naj eae nezadovoljavajue mogunosti za ostvarivanje individualnih ciljeva rada. Budui da se ovaj nalaz ponavlja u razli itim razdobljima prikupljanja podataka, vrijedi za zaposlenike privatnoga i dr~avnoga sektora i neovisan je o demografskim karakteristikama zaposlenika, mo~emo ga smatrati opim obilje~jem tranzicijske Hrvatske. Do~ivljaj deprivacije u zadovoljenju potreba odra~ava se, u skladu s pretpostavkama Maslowljeve teorije motivacije, u visokim procjenama va~nosti svih ciljeva rada te u smjeatanju ekonomskih vrijednosti na sam vrh hijerarhije radnih vrijednosti. Navedeni nalazi sla~u se s podacima koje pru~aju makroekonomske analize. Oni su slika tranzicije na individualnoj razini, kao ato su to BDP ili stopa nezaposlenosti na societalnoj razini. Zato i stavovi prema poslu mogu biti mjerilo uspjeha tranzicijskih procesa. U skladu s makroekonomskim pokazateljima, dva razdoblja, u kojima smo istra~ivali stavove prema radu hrvatskih zaposlenika okarakterizirali smo kao razdoblje intenzivne recesije gospodarstva (1993.-1997.) i razdoblje postupnog oporavka (2000.-2004.). Odgovori prikupljeni od 2000. do 2004. godine pokazuju porast opega zadovoljstva poslom, porast ostvarenosti ekonomskih ciljeva rada i upuuju na vee zadovoljstvo uvjetima rada i sigurnoau posla u odnosu na podatke prikupljene od 1993. do 1997. godine. Iako su procjene ostvarenosti pojedinih aspekata posla i nadalje niske, zabilje~ene pozitivne promjene u stavovima prema poslu va~an su indikator ubla~avanja ekonomske krize u Hrvatskoj. 3. UMJESTO ZAKLJU KA Zanimljivi su rezultati istra~ivanja provedenog meu mladima Hrvatske 2003. godine. (Lugomer Armano i suradnici 2003.) Htjelo se ispitati percepciju nekih aspekata socijalne pravednosti hrvatskog druatva u o ima mladih. Istra~ivanjem je obuhvaen cijeli teritorij Hrvatske i to dob mladih od 14 do 24 godine (kraj osnovne akole, srednja akola i fakultet). Struktura koriatenog upitnika percepcije socijalne nepravde ukazuje na tri neovisne dimenzije procjene: prva dimenzija, opa neravnopravnost lanova druatva koju najbolje opisuju tvrdnje openito, naae je druatvo nepravedno i u Hrvatskoj svi ljudi nemaju jednake aanse da ostvare svoje ~elje i ciljeve. To zna i da hrvatsko druatvo mladi ne do~ivljavaju kao druatvo jednakih aansi. Druga dimenzija ima naziv nejednakost lanova pred zakonom, a najviae je saturirana tvrdnja mnogi kriminalci su i dalje na slobodi, zatim tvrdnja mnogi su se tijekom rata obogatili na nepoaten na in, te tvrdnja dr~ava ne ka~njava dovoljno one koji su je oplja kali. Ovo je dimenzija koja ukazuje na loae funkcioniranje pravne dr~ave i izostanak formalnih sankcija prema onima koji su prekraili zakon. Nejednaki tretman graana od strane autoriteta mo~e imati razli ite posljedice: gubitak samopoatovanja, nepridr~avanje postojeih normi i pravila, gubitak interesa za sudjelovanje u druatvenom ~ivoti, pa sve do napuatanja takve socijalne zajednice. To potvruju i neke ranije analize prema kojima je vea percepcija druatvene nepravde povezana s namjerom napuatanja Hrvatske zbog posla ili studija (Lugomer Armano, Kamenov, Ljubotina 2003.) Trea dimenzija proizaala iz analize latentne strukture odgovora ispitanika odnosi se na toleriranje devijantnih ponaaanja, koje opisuju tvrdnje: ne isplati se biti poaten da bi uspio u ~ivotu i znanje i sposobnosti u Hrvatskoj nitko ne cijeni. I ovdje se radi o kraenju proceduralnih na ela, jer se pri ostvarenju ~ivotnih ciljeva ne vrednuju istinske vrijednosti, ve uspjeh ovisi o koriatenju razli itih polu legalnih i socijalno neprihvatljivih strategija. Prema rezultatima koje navode rpi i Rimac (2000.) u Hrvatskoj ak polovina ispitanika tolerira kraenje normi poput primanja mita, porezne evidencije i sli nog. Veliko ili vrlo veliko povjerenje u pravni sustav u Hrvatskoj ima 30,5% ispitanih, u Sloveniji 34,4% prije ulaska u EU, a u npr. Nizomskoj taj postotak iznosi ak 63,7%. `tulhofer (1998. i 2003.) rezimira neke od ciljanih druatvenih mjera koje mogu imati u inak na razvoj povjerenja u druatvo: a) poveanje djelotvornosti sustava b) borba protiv oportunisti kog ponaaanja c) intenzivniji razvoj civilnog druatva d) promicanje profesionalizma e) transparentnost politi kih odluka f) obrazovanje g) otvorenost i uklju ivanje u meunarodne integracije Globalizacija i procesi integracija postavljaju pred mnoge zemlje, pa tako i Hrvatsku, visoke zahtjeve u pogledu na ina reguliranja socijalnih odnosa i sustav nadgledanja provoenja postavljenih normi, te poativanje socijlne pravde postaje preduvjet za ulazak u razli ite oblike integracija. Lund (2003.) naglaaava va~nost obrazovnog sustava kao jednog od najva~nijih initelja u promociji druatvene pravde. U Hrvatskoj je 2005. godine uveden bolonjski proces  reforma visokoakolskog obrazovanja prema EU modelu, jer, prema posljednjim istra~ivanja u Hrvatskoj samo 7% stanovniatva ima obrazovanje koje je viae od srednjoakolskog. Prema istra~ivanjima Wall Street's Yournal za 2007. godinu Hrvatska je zauzela 136 mjesto zbog ekonomskih nesloboda, uplitanja dr~ave u gospodarstvo, sudstva sklonog korupciji i ne provoenja reformi. Krajem 2007. Hrvatsku je zahvatio val poskupljenja pa su sve vee prijetnje sindikata zbog udara na kuni bud~et. Vlada Hrvatske suo ena je s problemom: kako ubla~iti udar na standard graana i kako pokrenuti posrnulo gospodarstvo? PITANJA ZA DISKUSIJU Kakve su bile posljedice rata u Hrvatskoj na sociokulturnom planu, a kakve na socioekonomskom planu? Po emu se Hrvatska u tranziciji razlikuje od ostalih tranzicijskih zemalja? Koji su rezultati promjene vlasniatva, odnosno procesa privatizacije u Hrvatskoj? Jesu li zaposleni graani u Hrvatskoj zadovoljni svojim poslom? Kakvu percepciju o pravednosti u Hrvatskoj imaju mladi? Mo~e li se i kako vratiti povjerenje u druatvene institucije i pravednost druatva? Koji su naj eai tipovi ponaaanja ljudi u hrvatskoj tranziciji? Koji su bili polaziani ciljevi procesa privatizacije u Srednjoj i Isto noj Europi? ime se mo~e mjeriti uspjeh tranzicijskih procesa? KORI`TENA LITERATURA Babi, D. (2004): Materijalni i socio-psiholoaki imbenici (re)konstrukcije lokalnih zajednica nakon ratnih sukoba. Revija za socijalnu politiku 2 (3-4): 343-362. Zagreb. Baloban, S. (ur.) (2001.): Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama. Institut za druatvena istra~ivanja Ivo Pilar, Zagreb. engi, D. i Rogi, I. (1999.): Privatizacija i javnost. Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb. rpi, G. i Rimac, I. (2000.): Europsko istra~ivanje vrednota. Bogoslovska smotra 52: 191-232. u kovi, N. (1999.): Privatizacija u tranzicijskim zemljama: namjere i stvarnost deset godina kasnije, 11-46. u (vidi pod 3.) Gerovska Mitev, M. (2004.): Europeizacija socijalnih politika: nacionalne prilagodbe u jugoisto noj Europi. Revija za socijalnu politiku 2 (3-4): 321-341.Zagreb. Jernei, }. i B. `verko (2001.): Life-role changes in times of socioeconomic transition. Review of Psychology, 8, 41-47. Katunari, V. (1991.): Dimenzije etni ke distance u Hrvatskoj, u `. Bahtijarevi i ostali: Polo~aj naroda i meunacionalni odnosi u Hrvatskoj: sociologijski i demografski aspekti. Institut za druatvena istra~ivanja Sveu iliata u Zagrebu: 129-139. Zagreb. Konrad, E. (2000.): Changes in work motivation during transition: A case from Slovenia. Applied Psychology: An Internation Review, 4, 619-635. Lugomer Armano, G., Kamenov, }., Ljubotina, D. (2003.): Problemi i potrebe mladih. Ljetna akola studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Masli Serai, D. i B. `verko (2000.): Croatian workers in the period of transition: a five-year folow-up of job-related attitudes. Social Science Information, 2, 365-376. `tulhofer, A. (2003.): Druatveni kapital i njegova va~nost, u Ajdukovi, D. (ur): Socijalna rekonstrukcija zajednice. Druatvo za psiholoaku pomo. Zagreb. `verko, B. (1999.): The Work Importance Study: Recent Changes of Values in Croatia. Applied Psychology: An Internation Review, 1, 89-110. Teh Horn, L.A., `verko, B.& Zinovieva, I.L. (1999.): Organization Psychology and transition Processes in central and Eastern europe. Proceding of a conference held in Dubrovnik, October 3. 1999. Topol i, D. (1998.): Zaposleni u novom radnom okru~enju: postojanost ili promjenjivost radnih vrijednosti. Str. 211-233. U Rogi, I. i Z. Zeman (ur): Privatizacija i modernizacija. Institut za druatvena istraivanja Ivo Pilar. Zagreb. }upanov, J. (2002.): Od komunisti kog pakla do divljeg kapitalizma: odabrane rasprave i eseji od 1995. do 2001. Hrvatska sveu iliana naklada. Zagreb. LITERATURA KOJA SE PREPORU A Baloban, S., rpi, G., `tengl, I. (2005.) :  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=227121" \t "_blank" Solidarnost i socijalna (ne)osjetljivost. U potrazi za identitetom : komparativna studija vrednota : Hrvatska i Europa. Golden marketing-Tehni ka knjiga. Zagreb. engi, D. i Rogi, I. (2001): Upravlja ke elite i modernizacija. Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar. Zagreb. Graziano, P. (2003.): Europeanisation or Globalisation? A framework for empirical research. Global Social Policy 3(2): 173-194. Ljubotina, D. (2004): Mladi i socijalna pravda. Revija za socijalnu politiku 2 (2): 159-175. Zagreb. Masli Serai, D., B. `verko, Z. Gali (2005.): Radne vrijednosti i stavovi prema poslu u Hrvatskoj: `to se promijenilo u odnosu na devedesete? Druatvena istra~ivanja 14 (6): 1039-1054. Zagreb. Unicef (2001.): A Decade of Transition. Unicef Innocenti Centre. Florence. The World Bank (2002.): Transition. The first Ten Years. Analysis and Lesons for Eastern Europe and the Former Soviet Union. D.C. Washington. Skoko, B. (2006.):  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=302290" \t "_blank" Percepcija Europske unije u hrvatskoj javnosti. Anali Hrvatskog politoloakog druatva. 3 (1): 349-368. engi, D.: Vladajua elita, Druatvena istr~ivanja, god.9 (200     PAGE  PAGE 10   :` "B^ w PlH$gd'gd' $H$a$gd' $$H$a$gd'8|nR>        "  B&4zùùùùùzoeZh'6@CJaJh'@CJaJh'6@CJaJh'6CJaJh'@CJaJh'CJaJh'0J6CJ]aJh'0J@CJaJh'0J6CJaJh'0JCJaJh'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0J>*@CJaJh'0J@CJaJ!|` ">^`Ht2 * . X  !L!!! ##$$$$$$%f%þê{{{{qh'@CJaJh'@CJaJh'0J@h'@CJaJh'5@CJaJh'CJaJ h'0J h'5@ h'5@ h'5 h'5@h'@CJaJh'h'0J@CJaJh'@CJaJh'CJaJh'@CJaJ,^`v^, !"$$%&B(H)T*++|- / //2545 < <L@N@ $HH$a$gd' $$H$a$gd'gd'f%&J&b&&H))8*+++/ //03P4425555555555556 666662646>6@6N6R679":<~h'@CJaJh'CJaJmHsHh'@CJaJh'@CJaJmHsHh'CJaJ h'@ h'@h'h'0J@h'0J@h'5CJaJ h'5@h'@CJaJh'@CJaJh'CJaJ-< < <r<<^=L@CCDtEEFFFFH,IdIrIII@JJ$KKLLMtNN$ONOVOtPP@Q,RSSVWBY [x[[n\\P]J^^Ԯ⢙ܓ⍄Զ~ h'@h'6@] h'@ h'@h'6@] h'@ h'@h'CJaJh'@CJaJh'@CJaJh'@CJaJh'CJaJ h'@h' h'@h'0J@h'0J@CJaJ1N@FF@QBQBYDY__``addd~ff$gFjHjkkkjmlmsh^hgd' & F1$7$8$H$gd'gd' $HH$a$gd'^__`NaaNbdrdddd"g$gdgZhNiHjjklm ssssssrtttfuuDvPvvvw>x.yyyzj}}X~~L~vh'56\h'56@\ h'@ h'6 h'@h'0J6@ h'0J6h'0J6@h'0J@h'0J@ h'0Jh'0J@CJaJh'0J@CJaJh'0JCJaJh'0J@CJaJ h'@h'.sszzBDŒnp  N.x $$H$a$gd'gd'`gd'LBL:PŒvnbd2£ڤJL^Ц.0nͽ|qdqh'6@\mHsHh'@\mHsH h'6h'0JCJaJh'0J6@CJaJh'0J@CJaJh'0J@ h'5h'0J@CJaJh'0J@CJaJmHsHh'@CJ\aJmHsHh'6CJaJh'>*CJaJh'CJaJh' h'@'PRbdf\2X£ģƣ & F1$7$8$H$gd'gd' $$H$a$gd'L^00" >,@ƴʷ̷ηзҷԷgd'$ & F1$7$8$H$a$gd' & F1$7$8$H$gd'$ĩ.0rު"Pث HЭ<>$j*,TҲԲ>@Jƴڛچzh'0J@CJaJh'0J6CJaJh'6B*phh'B*phh'0J6@CJaJh'0J@CJaJ h'6h'0J6@CJaJh'0J@CJaJh'0JCJaJh'6@\mHsHh'@\mHsHh'*ȶ$ȷʷ̷ԷnpHJL<>| "Nػ"N~L p8"$JLܸܰ܇܇܇xxjh'6U h'6h'h'0J6B*\phwZh'6B*phjh'6B*Uphh'B*phh'0J5CJaJh'0J6@CJaJh'0J@CJaJh'0JCJaJh'0J@CJaJh'0J6@CJaJ.>""p$ $&*,0268JLNfh"h]hgd!KE "&`#$gd!KEgd' & F1$7$8$H$gd'$ & F1$7$8$H$a$gd'026~ "&(,.248:FHJNP\^bdflnĺĺh!KE0JmHnHu h!KE0Jjh!KE0JUh!KEjh!KEU hS.h'h.h'6 h'\ h']h'jh'6Uh'0J6\hjlngd'6&P 1N:p@. A!n"S#7$%7 #F@F Normal$a$CJ_HaJmHsHtH N@N Naslov 1$<@&5CJKHOJQJZ@Z 'Naslov 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJ>A@> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa B'B Referenca komentaraCJ:: Tekst komentara<"@<  Opis slike xx56O!6  Style Italic6]HOA2H Footnote Ref. Footn.CJ`@B`  Tekst fusnote'$ r(^`ra$CJ@&Q@ Referenca fusnote5H*-b Tekst makronaredbeC$ TSQH5$7$8$9DH$]Ha$OJQJ_HmH sH tH,Oq, Mali TabCJ 2)@2 Broj stranice*O* TCJOJQJkH4U@4 Hiperveza >*B*CJzz ^fReaetka tablice7:V0$a$JT`J _ Blok teksta $]^FoF 'Style 21$7$8$H$_HmHsHtHFoF 'Style 11$7$8$H$_HmHsHtHNoN 'Character Style 1CJOJQJ^JaJF>`F 'Naslov $1$7$8$H$a$ CJaJtHDB`D ' Tijelo teksta!$a$aJtH8 @"8 !KEPodno~je " p# + + + + + + + + + + + + + + + c\$W7dHZfsɜf 6]aa P   r y Fqs ! ()YZ4R R d v w & ' F r s * j ' ( @ ` ! d w d4Wz?]0?Nc(Bxyz{|<g|(oHI Ebq#$F`p&\Z *_-=+f'_`jklm!!A"B"^"_"7%8%H,r/s/0022::;;@@BBBCCEEGGII|M}M$P%PRRSSRTUUWWXXZZ'\(\^^bbbbbbklby}~"'~CE[\dej#)049=JKUW]akwv|  '0 "%&-.79?@GHSaj#$)+129=CPWXbdfgrsy $%)8?IQ! w\bcirx}06;ENW`hjmtxxz  E[ps! ')XZ34QR~  Q R c d u w % ' E F q s ) > i k  & ( ? A _ a  ! c i v x cm35VXy>@\^/2>AMPbe')AUw|;Dfh{}')np%GI DFacpr"$EG_aoq%'[]Y[  )+^`~,3<>*,e{ &<^`im!!@"B"]"_"6%8%G,H,q/s/~0022::;;@@BBCCEEGGII{M}M#P%PRRSSQTRTUUWWXXZZ&\(\^^bbbb;c=c`caccccc d dBdId[d\dxdyddddd ee@fBfrfsfffffffffffff g gxgzggggghhXhZhlhmhhhhhhh iiIiKi~iiiiiiii^nan]p_p?tAtuuuu,v-vbvcvvvTwUwwwww4x5xxxyy!y9y]y^yuywyzzHzJzz{{{ |]|||9}}}}q~s~9v*NۃJjm~ IKTV/0$&wy egѣӣln46lnEGjl 67^_|} bd-/23st>?Ŀɿݿ}~[\vwuv`aHI45vw[\ij P)/R v s & ( @ A a d w e5W@]02?ANPc(h|(pH EFbcr#$FG`apq  *`3<f`m rL^62 ^V!d13zf=$;yCfB^`OJQJ^Jo(hH 77^7`OJQJ^Jo(hH" SS^S`OJQJ^Jo(hH nn^n`OJQJ^Jo(hH" ^`OJQJ^Jo(hH ^`OJQJ^Jo(hH" tt^t`OJQJ^Jo(hHD D ^D `OJQJ^Jo(hHo##^#`OJQJo(hHh^`o(.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.\^`\o(.\^`\o(..0^`0o(...0^`0o(.... 88^8`o( ..... 88^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........rL$;yC2 ^13ll%$`0S.ES1C7t;@ B!KEt?RX^f9gm mBw'T{9fe_b3R 'u`K32l9 @2    !$0EF[^abdfgippppp<@p p"p$p&p(p*p,p.p0p:px@p>p@pDpHpJpPphppppp@pppp@pUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier Newg,Souvenir-HrS_LtTimes New Roman9Garamond=&: Arial (W1);Wingdings"Ah›҆›҆iwiw!n79'r43qHX)?92PhDrJarmilaKorisnik$      Oh+'0p   , 8 DPX`hPhDrJarmilaNormal Korisnik2Microsoft Office Word@F#@<)@<)՜.+,D՜.+,T hp  homewi PhDrPhDr NaslovTitle\ 8@ _PID_HLINKSA Y*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=302290V*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=227121  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDFGHIJKLNOPQRSTYRoot Entry FP[1Table֠WordDocument8SummaryInformation(EDocumentSummaryInformation8MCompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q