Naslov
Slavonija i Baranja danas: između revitalizacije ruralne tradicije i tržišne transformacije
(Slavonia and Baranya today: between rural tradition revitalization and market transformation)

Autori
Šundalić, Antun ; Sudarić, Tihana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova: Agroekologija i ekološka poljoprivreda, Agroekonomika i agrosociologija ... / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2009, 257-262

ISBN
978-953-6331--67-3

Skup
44. hrvatski i 4. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2009. - 20.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
selo; poljoprivreda; tradicija; tranzicija; tržište
(village; agriculture; tradition; transition; market)

Sažetak
Slavonija i Baranja u hrvatskim okvirima predstavljaju poljoprivrednu regiju. To podrazumijeva kako prirodne resurse (plodna ravnica, prije svega), tako i ljudski potencijal (dugo iskustvo poljoprivredne tradicije). Uz tradiciju poljoprivrede, ovoj se regiji dodaje i obilježje ruralnosti. Ruralni prostor dominira Slavonijom i Baranjom, te svoj utjecaj širi i na relativno male urbane sredine. Otuda se često sinonimno shvaćaju pojmovi „ ruralna kultura“ i „ kultura Slavonije i Baranje“ . Promjene koje je sobom donijela tranzicija nisu zaobišle ovu regiju. Njena se stvarnost počinje određivati novim mjerilima tržišta: profitabilnost i razvojni potencijal postaju novi kriteriji kojima se projicira svaka gospodarska grana. Uslijed tranzicijskih pomaka prema tržišnim kriterijima, kao i utjecaja globalnog okruženja, poljoprivreda je dovedena u poziciju niskoprofitabilne i neperspektivne gospodarske grane. To je Slavoniji i Baranji donijelo atribute nerazvijenosti i pasivnosti. Slavonija i Baranja danas su osiromašena i pasivna regija. Sela su ovdje još uvijek brojna, ali ne više gusto naseljena. Njihov se broj stanovnika ubrzano smanjuje, dok je gradsko stanovništvo sve brojnije. Sela su i dalje jedina mjesta gdje je moguća poljoprivreda kao životno zanimanje, ali je sve manje onih koji od njega žive. Poljoprivreda je ostala djelatnost koja se vezuje uz selo i ruralni prostor, ali je sve manje djelatnost koja jamči razvoj i budućnost tome prostoru. Prihvaćaju li ovakvu sliku svoje regije Slavonci i Baranjci? Vide li oni mogućnost razvoja, mogućnost podizanja životnog standarda? Kroz empirijsko istraživanje provedeno u dvadeset sela tri slavonske županije i u gradu Osijeku, na ciljanom slučajnom uzorku (608 ispitanika) istražiti ćemo socijalne, ekonomske i ekološke zahtjeve koji postaju okvir mogućeg razvoja ruralnog prostora regije. To je ujedno i okvir mogućeg afirmiranja ruralne tradicije („ ruralnog metabolizma“ , npr.), tržišne transformacije (promjene mentaliteta glede rada i vlasništva) kao i ekološki prihvatljive koncepcije održivog razvoja (seljak ponovo „ vrtlar prirode“ ).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA