Naslov
Prijedlog prema između dativa i lokativa
(Preposition prema between the Dative and the Locative Case)

Autori
Rišner, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Jezični varijeteti i nacionalni identiteti, Prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini

Urednik/ci
Badurina, Lada ; Pranjković, Ivo ; Silić, Josip

Izdavač
Disput

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
357.-375.

ISBN
978-953-260-054-4

Ključne riječi
prijedlozi, prijedlog prema, dativ, lokativ
(prepositions, preposition prema, the dative case, the locative case)

Sažetak
U prvom se dijelu rada preispituju postojeće definicije prijedloga koje tu vrstu riječi opisuju na razini rečenice. Potvrđuje se postojanje skupine prijedloga čija se uloga povezivanja dijelova teksta potvrđuje ne samo na rečeničnoj, nego i na (ili: samo na) nadrečeničnoj razini. Prijedložni su izrazi s takvim prijedlozima ustaljeni i dijelom frazeologizirani (k tomu, prema tomu, u (s)vezi s tim, zbog toga...), a značenje se odnosa kao osnovno (kategorijsko) prijedložno značenje ostvaruje samo na razini većoj od rečenične. U drugom se, središnjem, dijelu rada raspravlja o pripadnosti prijedloga prema dativu i/ili lokativu. Pri tom se opisi i određenja suvremenih gramatičara uspoređuju sa starijim normativnim opisima i propisima, osobito s određenjem A. Vebera Tkalčevića, koji prema smatra dativnim prijedlogom, te Tome Maretića, koji taj prijedlog opisuje kao lokativni. Za razliku od Vebera, koji se pri opisu rukovodi formalnim kriterijima (razlikom koja se u dativu i lokativu množine imenica ostvaruje nastavcima, a u jednini pridjevno-zamjeničke sklonidbe završnim samoglasnikom nastavka), Maretić preuzima Daničićevo razlikovanje dativa i lokativa prema naglasku, iako je i sam svjestan da se naglasak ne bilježi te spomenuti kriterij nije pouzdan. Suvremeni hrvatski gramatičari prijedlog prema najčešće opisuju kao lokativni ili ga svrstavaju u dva padeža, dativ i lokativ. Pri tom se kriterijem za razlikovanje dativnih od lokativnih izraza s prijedlogom prema smatra značenje te se prijedložni izrazi uz glagole kretanja opisuju kao dativni, a oni uz glagole mirovanja kao lokativni. Takav se opis pokazuje nedostatnim za razvrstavanje svih prijedložnih padežnih izraza s prijedlogom prema. Osim toga, usporedba s mnogim i različitim značenjima genitivnih prijedloga potvrđuje da se značenje ne može smatrati pouzdanim kriterijem. Pokušaj da se značenjskim razlikama dativnih i lokativnih prijedložnih izraza s prema doda mogućnost zamjene prijedloga prema kojim drugim dativnim ili lokativnim prijedlogom (k ili po) ne pokazuje očekivane rezultate ; u nekim je prijedložnim izrazima prema zamjenjivo prijedlozima koji pripadaju drugim padežima (genitivu ili akuzativu). Na kraju se predlaže opis izraza s prijedlogom prema kao dativnih, čime se nasljeduje opis iz vremena formalne neizjednačenosti dativa i lokativa 19. stoljeća, ali i nekoliko suvremenih gramatika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA