Naslov
Stabilnost i ekološka ugroženost nekih šumskih ekosistema kontinentalnog područja Hrvatske
(Stability and ecological endangered some forest ecosystems in Croatia)

Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko

Izvornik
Savjetovanje ZIŠ-a

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj

Godina
1985

Ključne riječi
stabilnost; ekološka ugroženost; šumski ekosistem; kontinentalna Hrvatska; rizosfera
(Stability; ecological endangered; forest ecosystem; Croatia; rhizosphere)

Sažetak
U kontinentalnom području SR Hrvatske, a naročito u nizinskim šumskim ekosistemima predviđeni su veliki vodotehnički i drugi radovi (urbanizacija, melioracijski radovi u poljoprivredi, cestogradnja, industrija, korištenje pesticida i umjetnih gnojiva, onečišćene poplavne vode i zrak i dr.). Od davnine poznata slavonska šuma sa još poznatijim hrastom lužnjakom naglo povećava vrijednost sa aspekta općekorisnih funkcija, a radi sirovinske i energetske krize raste joj i gospodarska vrijednost. Opterećena intenzivnom izgradnjom, nečistim otpadnim vodama i težnjom za maksimalnim iskorištenjem primarne produkcije izložena je promjenama koje joj u velikoj mjeri narušavaju ekološku ravnotežu. Velika je vjerojatnost da su takve promjene stojbinskih prilika uzrokom većih sušenja u nizinskim šumskim ekosistemima Hrvatske. Limitirajući ekološki činilac kod pridolaska, razvoja, stabilnosti i opstanka nizinskih šuma je voda i normalno je bilo potražiti uzroke sušenja u okviru djelovanja ovog ekološkog činioca. Voda prisutna u velikim količinama i dugom razdoblju ili u premalim količinama izaziva promjene u ekološkom profilu tla, koje kod hidrofilnog drveća uzrokuju poremetnje u metabolizmu. U slučaju suših stanja u biotopu se trajno snizuje razina podzemne vode, dok se kod prekomjerne količine vode u vegetacijskom razdoblju javlja višak slobodnog CO2 u rizosferi koji prema M. Gračaninu (1977) izaziva promjenu u životnoj aktivnosti pojedinih fanerofita. U želji da saznamo veličinu tih promjena i njihov odraz na stabilnost ovih zajednica prišli smo istraživanju na osnovanim pokusnim površinama u: - Zagrebačkoj gori - šumskom području Pokuplja, unutar kupčinskih nizinskih šumama - u lipovljanskim nizinskim šumama - u području Međustrugova, unutar retencije Mokro polje U komparativnom pokusu obuhvaćene su najzastupljenije šumske zajednice srednjeg Posavlja koje su predstavnici stojbinskih sinekosistemskih grupa. Utvrđene su podjednake proizvodne površine šuma po vrstama drveća i dobnim razredima. Područje istraživanja obiluje raznolikošću reljefa što je rezultiralo velikim brojem biotopa. Ovisno o nivou podzemne vode razlikujemo u ovom području nizinskih šuma Posavine i Pokuplja tri skupine biotopa: greda, niza i bara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA