Naslov
Komparativna analiza zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije
(Comparative analysis of health care expenditure in Croatia and selected EU countries)

Autori
Smolić, Šime

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2008

Stranica
141

Mentor
Barić, Vinko

Ključne riječi
Zdravstvena potrošnja; financiranje zdravstva; BDP; starenje stanovništva; zdravstveno osiguranje
(Health expenditure; health funding; cost-containment; GDP; population ageing)

Sažetak
Porast zdravstvene potrošnje predstavlja veliki izazov u današnjim zdravstvenim sustavima diljem svijeta. Nekoliko je razloga koji su doveli do rastućih izdataka za zdravstvo ; starenje stanovništva, tehnološki napredak u medicini, rastuća očekivanja pacijenata, potrošnja lijekova, porast dohotka i bogatstva stanovništva, način ustroja zdravstvenog sustava itd. Svaki od navedenih čimbenika ima relativni udio u rastućoj zdravstvenoj potrošnji, ali se danas sve više naglašava utjecaj tehnološkog napretka bez kojeg se ne može zamisliti moderna bolnička zaštita. Drugi važni čimbenik je porast dohotka u pojedinim zemljama, čiji je rast snažno povezan s porastom potrošnje u zdravstvu. Pokazalo se da s porastom dohotka rastu izdvajanja za zdravstvo, samo što je rast zdravstvene potrošnje u zemljama EU proteklih desetljeća (od 1970-ih) bio puno jači od rasta BDP. Takvi trendovi neminovno su doveli do reakcije u zemljama koje su dodatno opterećene rastućim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina, na način da je većina reformi zdravstvenog sustava uključivala neke oblike kontrole zdravstvene potrošnje. Kontrola potrošnje obuhvaća sve razine zdravstvene zaštite, a s ciljem racionalizacije i postizanja troškovne efikasnosti. Posljedica reformi u promatranim zemljama EU i Hrvatskoj je sve veće sudjelovanje privatne u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji, ograničavanje pokrića pojedinih zdravstvenih usluga i proizvoda ili revizija doprinosa socijalnog osiguranja (Njemačka). Reforme su u nekim zemljama ciljale na kontrolu potrošnje lijekova (Španjolska, Hrvatska), sustav participacije ili organizacije zdravstvene zaštite u bolnicama i lokalnim jedinicama (Švedska, Velika Britanija). Cilj zdravstvene politike u budućnosti bit će suočen s problemom usklađivanja ponude i potražnje zdravstvenih dobara i usluga uz istodobno zadržavanje kvalitete zdravstvenog proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Rad je dostupan u knjižnici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u tiskanom obliku i CD-u.

POVEZANOST RADA