Naslov
Rod Scutellinia (Pezizales, Ascomycotina) u Hrvatskoj II.: Scutellinia barlae i S. minor
(The genus Scutellinia (Pezizales, Ascomycotina) in Croatiaj II.: Scutellinia barlae and S. minor)

Autori
Matočec, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja / - Rijeka : Prirodoslovni muzej Rijeka, 1996

Skup
Znanstveno savjetovanje: Prirodoslovna istraživanja riječkog područja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.10.1996. - 26.10.1996

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
nema
(none)

Sažetak
Tijekom ovogodišnjih proljetnih istraživanja diskomiceta na području Kvarnera pronađena je nova-petnaesta vrsta iz roda Scutellinia za mikofloru Hrvatske: S. barlae. To je ujedno i prvi nalaz tog roda u sjevernom Jadranu. S. barlae je termofilna vrsta pronađena zasad samo u Europi, razmjerno je slabo poznata i utvrđena sa sigurnošću na samo 9 različitih lokaliteta na toplijim područjima, pretežno mediteranskim. Uvidom u podatke o njenim nalazištima ustanovljeno je da su sva smještena na području sa prosječnom siječanjskom temperaturom zraka iznad 0°C. kod nas je vrlo vjerojatno ograničena samo na primorski prostor. Zbog svega toga vrsta je detaljno opisana i uspoređena sa nalazima iste vrste izvan Hrvatske i sa morfološki vrlo sličnom no ekološki posve različitom, boreo-polarnom, također europskom vrstom S. minor pronađenom 1994. na tek 45 km zračne linije udaljenom nalazištu u subalpskom bioklimatskom "otoku" Gorskog kotara. Obje vrste pripadaju u monofiletsku seriju Legalia i taksonomski su vrlosrodne a utvrđeno je da se u morfološkom pogledu razlikuju prema dva kvalitativna taksonomska obilježja. Na temelju morfoloških sličnosti između 5 dosad poznatih vrsta serije Legalia može se pretpostaviti da su spomenute vrste sestrinske (S. hyperborea i S. paludicola, a osobito S. legaliae razlikuju se od prikazanih vrsta barem prema još jednom dodatnom taksonomskom obilježju). Premda su dosad poznata nalazišta obje vrste previše malobrojna da bi se mogli oslikati njihovi areali, već sada je vidljivo kako obje vrste nastavaju posve različit bioklimatski prostor pa vjerojatno u prirodi ne može doći do njihova dodira. Zbog svega toga mogli bismo petpostaviti da su one nastale alopatričkom specijacijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA