Naslov
Iz prošlosti Boke – tragom iseljenika iz Herceg-Novoga u Mlecima (XV.-XVI. st.)
(From the Past of Boka - Following the Traces of the Emmigrants from Herceg-Novi in Venice (from the Fifteenth to the Sixteenth Century))

Autori
Čoralić, Lovorka

Izvornik
Bokeški ljetopis (1800-6078) 2006-2007 (2008), 2-3; 125-154

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Herceg-Novi; Mleci; Mletačka Republika; migracije; hrvatska povijest
(Herceg-Novi; Venice; Republic of Venice; migrations; Croatian history)

Sažetak
Herceg-Novi je grad za koji bez dvojbe možemo kazati kako je – u usporedbi s drugim bokeljskim naseljima – imao iznimno burnu, tegotnu i svekolikim drastičnim mijenama ispunjenu povijest. Utemeljen 1482. godine kao grad i luka bosanskoga kralja Stjepana Tvrtka I. (isprva nazivan Sveti Stjepan), tijekom XV. stoljeća u posjedu moćnih velikaških obitelji Hranić-Kosača (prema hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači dobiva i današnje ime – Herceg-Novi), grad 1482. godine dospjeva pod osmanlijsku vlast. Iako je tijekom idućih stoljeća u nekoliko navrata više ili manje uspješno pokušavano njegove oslobađanje i povratak u kršćanski posjed, Herceg-Novi je sve do Morejskoga rata (1684.-1699.) i dospjeća pod mletački suverenitet (1687. godine) predstavljao važno osmanlijsko vojno-pomorsko, ali i trgovačko uporište na ovome dijelu Jadrana. Tijekom XV. i XVI. stoljeća, u vrijeme najizrazitijih turbulencija u povijesti grada, Herceg-Novi doživljava i drastičnu demografsku preobrazbu. Useljavanja novoga žiteljstva u grad pratila su i masovna iseljavanja, ponajprije upućena na suprotnu, talijansku obalu Jadrana. Mleci, kao glavno odredište useljavanja najvećega dijela žiteljstva podrijetlom sa istočnoga Jadrana, i u primjeru Novljana imali su pretežit značaj. Ovaj rad, zasnovan na iščitavanju i raščlambi izvorne građe iz Državnoga arhiva u Mlecima (Archivio di Stato di Venezia ; fond bilježničkih oporuka: Notarile testamenti) prati središnje razdoblje novljanskih prekojadranskih iseljavanja u grad Svetoga Marka (XV. i XVI. stoljeće). Tijek iseljavanja i nazočnost Novljana u Mlecima predstavljena je kroz nekoliko središnjih problematskih cjelina: vremenski okvir iseljavanja, način bilježenja Novljana u vrelima, mjesta njihova obitavanja prema mletačkim gradskim predjelima i župama, njihova zanimanja i gospodarske mogućnosti, obiteljske i prijateljske veze te odnose s tamošnjim vjerskim ustanovama i duhovnim osobama. Posebna se pozornost poklanja odnosu novljanskih iseljenika s tamošnjom hrvatskom zajednicom, kao i s njihovom središnjom bratimskom udrugom Sv. Jurja i Tripuna. Upravo je ukazivanje na sveobuhvatnu i vrelima zorno posvjedočemu uključenost iseljenika iz Herceg-Novoga u tada brojčano snažnu i djelatnu zajednicu useljenika sa istočne jadranske obale, kao i na njihovu integriranost u sve sastavnice iz svakodnevlja hrvatskih iseljenika u novoj sredini, jedan od temeljnih istraživačkih zadataka ovoga rada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA