Naslov
Uloga tumor supresorskih gena tijekom razvoja cističnih tvorbi čeljusti
(The role of tumor suppressor genes during development of jaw cysts)

Autori
Pavelić, Božidar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.03

Godina
1999

Stranica
140

Mentor
Šutalo, Jozo

Neposredni voditelj
Levanat, Sonja

Ključne riječi
ciste čeljusti; tumor supresori
(jaw cysts; tumor suppressors)

Sažetak
Svrha ovog rada bila je utvrditi morfogenetske i imunohistološke različitosti kod korijenskih, folikularnih, sporadičnih keratocista i keratocista udruženih sa sindromom karcinoma bazalnih stanica nevusa ili Gorlinovim sindromom. U radu je promatran gubitak heterozigotnosti na parafinskim rezovima cista s polimorfnim markerima D9S127, D9S180, D9S196, D9S287 na epitelu i okolnom vezivnom tkivu. Postupkom mikrodisekcije epitel cista zasebno je odvojen od okolnog vezivnog tkiva, te su odvojeno podvrgnuti procesu lančane reakcije polimeraze (PCR). Dobiveni produkti PCR-reakcije analizirani su na poliakrilamidnom gelu za detekciju gubitka heterozigotnosti. Gubitak heterozigotnosti je potvrđen u onom slučaju kada je nalaz DNA u okolnom vezivnom tkivu bio heterozigotan, dok je u DNA dobivenoj iz epitela cista bio vidljiv nedostatak ili izrazito smanjen intenzitet jedne od prikazanih traka. Gubitak heterozigotnosti pronađen je u epitelu keratocista kod Gorlinova sindroma, sporadičnih keratocista i folikularnih cista. U imunohistološkoj studiji uporabljeni su imunohistološkimarkeri: citokeratin 17, antimetastatik marker Nm 23, marker 26/29 i 104 za glikoprotein stnaične površine gp 38. Citokeratin 17 bio je pozitivan kod keratocista. Marker Nm 23 i markeri 26/29 i 104 bili su pozitivni kod svih cista, ali su se razlikovali prema rasprostranjenosti u epitelu. Kod keratocista obojanost je bila pretežno iznad bazalnog sloja dok se kod korijenskih i folikularnih cista protezao cijelom širinom epitela. Zaključno: polimorfni marker D9S287 mogao bi se kod keratocista uporabiti kao pomoćno sredstvo za dijagnozu Gorlinova sindroma. Citokeratin 17 bi se mogao uporabiti kao pomoćno sredstvo pri dijagnosticiranju sporadičnih keratocista i keratocista u sklopu Gorlinova sindroma kod nesigurnih histoloških dijagnoza u odnosu na korijenske i folikularne ciste. Za stvarnu primjenu više navedenih markera u dijagnostičke svrhe trebalo bi provesti opširnu kliničku studiju i isključiti sve nespecifične komponente koje bi mogle dati pozitivan odgovor.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Dentalna medicina

POVEZANOST RADA