Naslov
Influenca ptica : Modeli suzbijanja
(Avian Influenza : Models of control)

Autori
Gottstein, Željko ; Savić, Vladimir ; Mazija, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
3. simpozij Udruge za znanost o peradi : Ususret novoj eri peradarstva / Prukner-Radovčić, Estella ; Medić, Helga - Zagreb : Udruga za znanost o peradi, 2008, 68-69

ISBN
978-953-96550-3-5

Skup
Simpozij Udruge za znanost o peradi (3 ; 2008)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
influenca ptica; suzbijanje; cijepljenje; nebulizacija; rekombinantna cjepiva
(avian influenza; control; vaccination; nebulization; recombinant vaccine)

Sažetak
Influenca ptica i dalje predstavlja prijetnju u svijetu, kako uzgojima peradi tako i čovjeku. Godine 2008. je prema OIE-u u ptica zabilježeno izbijanje ove bolesti u 27 zemalja svijeta, uzrokovano podtipovima H5N1, H7N7 i H7N3. Iz podataka se može razlučiti da se u Europi radi o slučajevima koji se javljaju do proljeća 2008. godine, moguće vezanim uz sezonu migracija ptica tijekom 2007/2008, izuzev pojave u Njemačkoj u listopadu 2008., dok je na Dalekom istoku bolest prisutna čitave godine te predstavlja rezervoar virusa kako u domaće peradi tako i u divljih ptica. Na taj način podtip H5N1, zbog svojih zoonotskih značajki i dalje predstavlja opasnost mogućim pandemijskim širenjem u ljudskoj populaciji. Tako je u 2008. godini prema WHO do početka rujna zabilježeno 36 slučajeva influence u ljudi uzrokovane s H5N1, od kojih je 28 završilo smrću (77, 78%). Bolest ljudi se većinom pojavljuje u zemljama Dalekog istoka, ponajprije zbog specifičnog načina života na tom području, bliskim kontaktom s peradi, ali je zabilježena i u sjevernoj Africi (Egipat). Hrvatska je zemlja bogata vodenim staništima koja se nalaze na migratornim putovima ptica vodarica koje su glavni nosioci virusa influence tipa A, pa tako i podtipa H5N1, što predstavlja osnovu mogućeg širenja ovog virusa. U Hrvatskoj je virus visokopatogene influnce podtipa H5N1 dokazan jedino u divljih ptica tijekom 2005. i 2006. godine dok u istom razdoblju u peradi ovaj virus nije nađen, ali su tijekom 2007. i 2008. godine nađena protutijela za H5 i H7 podtipove u nekoliko jedinki ekstenzivnih uzgoja peradi. Naknadnom virološkom pretragom sve peradi u serološki pozitivnim dvorištima nije potvrđen virus influence što upućuje da se radilo o tzv. staroj infekciji. Temelj suzbijanja ove bolesti je nadzor, monitoring kako divljih ptica, naročito vodarica, tako i domaće peradi, osobito na mjestima mogućeg bliskog dodira. Osnova spomenutih dijagnostičkih postupaka je analiza obrisaka ždrijela i kloake na postojanje prije svega podtipa H5, ali i ostalih podtipova koji mogu biti uzrokom visoko patogene influence ptica, kao što je podtip H7, ali i serološki čime se dokazuje mogući dodir sa spomenutim virusima. Na taj se način, u slučaju dokaza virusa ili dodira s virusom, može pravodobno spriječiti daljnje širenje na populaciju domaće peradi njenim hitnim neškodljivim uklanjanjem, ako za to postoji opravdana potreba. No, ono što se nudi kao mogućnost u suzbijanju ove bolesti u svijetu, je primjena cjepiva. Kako se aktivna cjepiva od virusa influence A ne smiju koristiti zbog mogućnosti povrata patogenosti, ali i rekombinacije s drugim podtipovima, na područjima koja su dugi niz godina na udaru ovih virusa uobičajena je primjena inaktiviranih cjepiva. Problem predstavlja individualna, višekratna primjena ovih cjepiva te razlikovanje cijepljenih od zaraženih (DIVA), ali usprkos tome inaktivirana cjepiva ne sprječavaju izlučivanje virusa u okoliš. Nadu pružaju rekombinantna i genska cjepiva. Problem predstavlja jedino nedovoljno razrađen postupak masovne primjene. Hrvatska nudi model suzbijanja ove bolesti upravo masovnom primjenom rekombinantnih cjepiva. Cilj je cijepiti jednodnevnu perad (kokoš, patka, guska, puran) još u ležionici masovnom primjenom rekombinantnih cjepiva postupkom nebulizacije temeljenih na vektorskim virusima, kao što su virus boginja peradi, adenovirusi, herpesvirus purana ili virus newcastleske bolesti. Na taj se način, zaštitom 80% populacije domaće peradi, osigurava kontrola nad divljim virusom te se sprječava mogućnost epizootskog širenja na druge populacije peradi, a također i čovjeka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA