Naslov
Paradigme u ispitivanju kognitivnih funkcija evociranim potencijalima
(Paradigmas used in investigation of cognitive functions)

Autori
Išgum, Velimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurologia Croatica, Knjiga sažetaka / Hajnšek, Sanja - Zagreb, 2008, 15-15

Skup
Prvi hrvatski kongres dilema u neurologiji s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 08.10.2008. - 12.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kognitivni evocirani potencijali
(event related potentials)

Sažetak
Evocirani potencijali su bioelektrička manifestacija živčane aktivnosti sinhrone nekom događaju. Koriste se u rutinskim dijagnostičkim postupcima pri ispitivanju funkcionalnog stanja senzomotornih sustava pri čemu se događajem smatra podražaj koji izaziva promatranu aktivnost. Registrirani odzivi karakteriziraju stanje osjetnog odnosno motornog živčanog sustava. Pri tome govorimo o jednostavnim fizikalnim podražajima (na pr. strujnim, svjetlosnim, zvučnim, i sl.) čije karakteristike bitno utječu na karakteristike izazvanih odziva. Ovisno o karakteru i mjestu primjenjenih podražaja te mjestu i načinu registracije signala, evocirani potencijali nam govore o eventualno prisutnim perifernim i centralnim neuralnim lezijama i lezijama provođenja podraženih sustava. Jedino kasne faze evociranih potencijala mogu nam govoriti o sposobnosti percepcije i diskriminacije podražaja, ali su za to potrebne složenije stimulacijske paradigme koje uključuju najmanje dva kvalitativno ili kvantitativno različita podražaja. Svi ovako izazvani procesi odvijaju se na nesvjesnom nivou i neovisni je o suradnji ispitanika i njegovoj pažnji posvećenoj podražaju. Kognitivni evocirani potencijali su nadgradnja ove metode i njihova svrha je dobivanje uvida u neuralne procese viših mozgovnoh funkcija. Za njihovu primjenu nužna je svjesna i pažljiva suradnja pacijenta u izvršavanju zadanih zadataka koji su potaknuti pojavom odreženih ciljnih podražaja u sklopu kompleksnih stimulacijskih paradigmi. Njima se može ispitivati percepcija, pažnja, pamćenje, procesiranje semantičkih i sintaktičkih struktura, a također postoji mogućnost analize kognitivnih i neuralnih procesa koji svjesno ili nesvjesno prethode nekoj mjerljivoj aktivnosti kao što je izvršeni pokret, izgovorena riječ i sl. U izazivanju kognitivne aktivnosti mogu se primjenjivati različiti podražaji. Izazvana aktivnost može biti stimulus neovisna ali istovremeno može bitno ovisiti o karakteru podražaja. Znatno je važnija konstrukcija stimulacijske paradigme vezane sa postavljenim zadatkom od samih kvantitativnih karakteristika pojedinog podražaja. Podražaji također mogu biti zvučni, svjetlosni i drugi kao kod senzornih evociranih potencijala ali i slikovni i zvučni prezentirani u obliku slike ili zvučno prezentirane (izgovorene) ili napisane riječi ili rečenice. Način i slijed njihove prezentacije u danom kontekstu je kritičan jer bitno utjeće na odvijanje obradbenih procesa. Kako oni ovisno o paradigmi mogu biti sekvencijalni, paralelni ili kombinirani, što unosi dodatnu kompleksnost u njihovo razumijevanje, evidentno je da su zahtjevi koji se postavljaju na konstrukcije stimulacijskih paradigmi vrlo kompleksni. U radu će se detaljnije razmotriti zahtjeve koji se na njih postavljaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA