Pregled bibliografske jedinice broj: 375367
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja masiva Kalnika
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja masiva Kalnika // Rudarsko-geološko-naftni zbornik, 20 (2008), 1; 13-25 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 375367 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrogeološka i hidrokemijska obilježja masiva Kalnika
(Hydrogeological and hydrochemical features of Kalnik massif)
Autori
Mraz, Vinko ; Marković, Tamara ; Larva, Ozren
Izvornik
Rudarsko-geološko-naftni zbornik (0353-4529) 20
(2008), 1;
13-25
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Kalnik ; karbonatni vodonosnici ; aluvijalan vodonosnik ; mineralna voda ; hidrokemijski facijes ; kakvoća vode
(Kalnik ; carbonate aquifer ; alluvial aquifer ; mineral waters ; hydrochemical facies ; water quality)
Sažetak
Kalničko gorje izgrađuju stijene raspona starosti kreda-holocen, koje je prema hidrogeološkim značajkama moguće razvrstati u tri osnovne hidrogeološke cjeline: (1) područje sjeverno od središnjeg masiva Kalnika, izgrađeno od nepropusnih i slabopropusnih klastičnih stijena krede i donjeg miocena koje imaju funkciju hidrogeološke barijere, te slabopropusnih eruptivnih stijena kredne starosti ; (2) masiv Kalnika izgrađen pretežito od propusnih karbonatno-krupnoklastičnih stijena paleogena i badena koje imaju funkciju vodonosnika ; (3) južno Kalničko pribrežje koje izgrađuju pretežito slabopropusne stijene neogena, te nekonsolidirani sedimenti kvartara osrednje propusnosti. Unutar navedenih hidrogeoloških cjelina izdvojeni su sljedeći vodonosnici: (i) paleogenski karbonatni vodonosnik izgrađen od vapnenačko – dolomitnih breča koje su najznačajniji vodonosnik na području Kalnika ; (ii) badenski karbonatni vodonosnik izgrađen od litavca, litotamnijskog vapnenaca, krupnozrnatog pješčenjaka i brečokonglomerata, koji u cjelini ima visoku vertikalnu vodopropusnost, mjestimice i kroz krške morfološke pojave ; (iii) kvartarni aluvijalni vodonosnici, od kojih je najznačajniji onaj u dolini rijeke Kamešnice, čija propusnost varira od slabe do dobre ovisno o granulometrijslom sastavu ; (iv) vodonosnik krednih bazičnih eruptiva iz kojeg se na području Apatovca eksploatira mineralna voda. S obzirom na hidrogeološke uvjete, vodonosnici kalničkog područja općenito se odlikuju prilično visokom ranjivošću. Ipak, može se zaključiti da su podzemne vode na području masiva Kalnika prema fizikalnim, fizikalno-kemijskim i kemijskim pokazateljima u cjelini dobre kakvoće zahvaljujući prije svega razmjerno slaboj naseljenosti te nepostojanju većih potencijalnih onečišćivača. One predstavljaju vrlo vrijedni prirodni resurs i imaju veliku važnost u vodoopskrbi čitave regije. S ciljem očuvanja današnjeg dobrog kvalitativnog i kvantitativnog statusa potrebno je voditi računa o efikasnoj zaštiti i općenito o održivom korištenju podzemnih voda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Brkić, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski geološki institut
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Geobase
- GeoRef