ࡱ> uwrst7 ^:bjbjUU .7|7|-s%lxxxjL...B<-<-<-8t-\-$Bq</1"010101 2 2 2ooooooo$r u@8o=. 2 2 2 2 28oQ..0101uqQQQ 2.01.01oQ 2oQQkTe(..&j01. 1,B'<-@ h&jq0qh6WuN4Wu&jQBB....dr. sc. Mladen Vedria( mr. Ru~ica `imi** INSTITUCIJE, REGULATORNA ULOGA I GOSPODARSKI RAST NACIONALNIH EKONOMIJA U danaanjem vremenu, karakteriziranom naglim poremeajima u sve viae povezanoj globalnoj ekonomiji, kako teritorijalno, tako i strukturno, uloga, u airem kontekstu definirana, utjecaja i odgovornosti dr~ave s odgovarajuim institucionalnim adresama i procedurama, postaje suatinska odrednica, ne samo daljnjeg rasta, nego i odr~ivosti postojeih odnosa, iz jednostavnog razloga, jer okru~enje viae ne funkcionira na principu odr~avanja status quo stanja. Stoga, uloga i zna aj institucija, te odgovarajua regulatorna uloga tih adresa, u kontekstu zahtjeva za trajan i stabilan gospodarski rast, od posebnog je interesa u stvaranju takvog modela. Ova analiza dobiva na zna aju kada se prou ava ostvareni ubrzani gospodarski rast dr~ava iz pojedinih dijelova svijeta, posebice u razdoblju iza drugog svjetskog rata. To se pitanje pokazalo izuzetno bitnim kada se provodila analiza nacionalnih strategija ubrzanog gospodarskog rasta (catch up strategy). Na drugoj strani analize je tranzicijsko razdoblje i procesi koji su ostvarivani na podru ju dr~ava Isto ne i Srednje Europe do 1990., pod sna~nom dominacijom SSSR-a. Pokuaaji i pogreake u potrazi za odgovarajuom ravnote~om uloge tr~iata i dr~ave, bili su u po etnoj fazi indoktrinirani i voeni (prete~itim) uvjerenjem da e, sa~eto re eno, principi Washingtonskog konsenzusa dovesti do brze i efikasne promjene ukupne strukture nacionalnih ekonomija, te stvaranja novih okvira za budue ponaaanje. Problemi koji su se ubrzo pokazali doveli su do uspostave znatno uravnote~enijeg, najprije shvaanja, a zatim i uspostave znatno primjerenijeg koncepta ravnote~e i komplementarnosti razvoja tr~iata, s trajno prisutnom ulogom i odgovornoau dr~ave u tom procesu i na tom putu. Klju ne rije i: trajni gospodarski rat, uloga dr~ave, institucije, regulatorni okvir, stabilnost, konkurentnost. UVOD U danaanjem vremenu naglo nastala i produbljeno prisutna kriza globalnog ekonomskog sustava, otvorila je ponovno, sna~no i neupitno, stoljeima prisutnu raspravu oko odnosa tr~iata i dr~ave. Od Adama Smitha (Bogatstvo naroda, 1776.) i tvrdnje da bogatstvo nacije proizlazi iz nastojanja svakog pojedinca da uspjeano ostvaruje osobne poslovne ciljeve, a time paralelno stvara i korist za airu druatvenu zajednicu, do J.M. Keynesa (The General Theory of Employment, 1936.), autora koji je teorijski i prakti no dokazao i pokazao da u datom trenutku i datim okolnostima, jedino smisleno i kompleksno organizirana aktivnost dr~ave i njenih agensa, u stanju je uspostaviti ravnote~u u gospodarstvu, koje je, nacionalno i globalno promatrano, bilo utonulo u duboku i trajnu ekonomsku krizu. To zna i drasti an pad zaposlenosti, proizvodnje i meunarodne razmjene, te shodno tome stvorenog okru~enja visokih socijalnih tenzija. Dr~avni intervencionizam formuliran i ostvaren od strane F. D. Roosevelta u vrijeme Velike krize (1929.-1933), zaustavio je ekonomski slom u SAD-u, sa svim daljnjim posljedicama, na (ve tada) sna~no uzajamno povezan svjetski gospodarski sustav. Kako u danaanjim okolnostima, nakon viae desetljea odr~avane i promicane koncepcije dr~ave blagostanja u europskom okru~enju, te catch up strategija razvoja na drugom dijelu tog istog svijeta (poglavito: Daleki istok) pronai mjeru u graenju institucionalnog okru~enja, njegovom efikasnom djelovanju, te odgovarajuoj regulatornoj politici, ini se temeljnim izazovom, ali i podru jem suradnje niza meunarodnih institucija: G-8, OECD, EU, NAFTA, ASEAN, WTO, uz trajno sna~no prisustvo Bretonwoodskih institucija (Svjetska banka, MMF), ali i niza javnih adresa kao ato su think-tankovi nastali samostalno ili u okviru nacionalno i meunarodno vodeih sveu iliata. Za (aktualne) odgovore na ova (trajna) pitanja dinamike razvoja tr~iata i procjenu utjecaja razli itih politika, tranzicijske dr~ave i njihove ekonomije su izuzetno primjeren laboratorij (Djankov and Murrell, 2000; prema Estrin, 2002). Analiza ove teme esto se fokusira na optimalnu brzinu tranzicije: big bang u usporedbi s postupnim pristupom, a sve to povezano s razumijevanjem reformi (Rodrik, 1996, 1993; Rodrik and Wacziarg, 2005; Merlevede, 2003; Estrin, 2002; Campos and Coricelli, 2002). Radi se o vrlo kompleksnoj temi osobito ako se promatra trostruka tranzicija: od komunizma do politi ke demokracije, od gospodarske izolacije do otvorenog tr~iata, te od ureenog sustava do etni kog sukoba i socijalnog nemira (Eftymiadis, 2006) i implikacije toga procesa (Horowitz, 2003; Kaldor). Stoga, kao i u puno jednostavnijim slu ajevima, (makro)ekonomija nije dovoljna (Mankiw, 2006). DR}AVA I GOSPODARSKI RAST Teorijske rasprave o odnosu dr~ave i tr~iata u poticanju gospodarskog rasta prisutne su trajno, tek s cikli kim oscilacijama koje toj raspravi dodaju ili oduzimaju intenzitet. Razdoblja gospodarskog prosperiteta i o ekivane sigurnosti poti u (neo)liberalna razmialjanja; shodno tome, esto i prakti na ponaaanja. Krizna, pak, razdoblja i periodi bitnih promjena (Velika kriza 1929.-1933., raspad socijalisti kog sustava iza 1990., globalna recesija i kriza naaeg vremena), sna~no na teorijsku scenu i u prakti na ponaaanja na razini pojedinih dr~ava, a sve viae i globalno u prvi plan stavljaju ukupne odgovornosti nacionalnih dr~ava. Zatim, i to sve viae: nacionalnih, regionalnih i globalnih regulatora. U recentnoj literaturi na ovu temu takvo je stanje koncizno oblikovano u slijedeem stajaliatu (Fukuyama, 2005.): Ljudi koji se bave razvojnom politikom naali su se tako u ironi noj situaciji. Post-hladnoratovsko razdoblje zapo elo je pod intelektualnom dominacijom ekonomista koji su se sna~no zalagali za liberalizaciju i manju dr~avu. Deset godina kasnije, mnogi su ekonomisti zaklju ili da neke od najzna ajnijih varijabli koje imaju utjecaja na razvoj uope nisu ekonomske ve se ti u institucija i politike. Nedostajala je jedna cijela dimenzija dr~avnosti koju je tek trebalo istra~iti  onu o izgradnji dr~ave, dio koji je u toj jednodimenzionalnoj usredoto enosti na opseg dr~ave bio posve zanemaren. Mnogi su se ekonomisti naali u situaciji da su trebali obrisati praainu sa svojih knjiga o javnoj upravi ili da, pak, ponovno izume kota  kako bi razvili antikorupcijske strategije. Danas se zdravorazumskim smatra rei da su institucije kriti na varijabla u razvoju, i tijekom nekoliko posljednjih godina pregrat studija na tu temu je empirijskom dokumentacijom to i potvrdilo (vidi, izmeu ostalog, Robinson i Acemoglu 2000; Esterly 2001; van de Walle 2001). Tome treba pridodati i opairnu i detaljnu literaturu o institucijama i institucionalnom razvoju (vidi Klitgard 1995; Grindle 1997, 2000; Tendle 1997.; Svjetska banka 1997., 2000, 2002.). Iskazano usmjerenje i upozorenje, upuuje na bitnu potrebu kontekstualizacije uloge institucija u osiguranju adekvatnih preduvjeta za trajan i stabilan gospodarski rast. Znatno je lakae o itati njihovo zna enje iz vremena koje je iza nas; prou avati primjere isto no-azijskih novoindustrijaliziranih dr~ava, koje su u vremenu od nekoliko desetljea prevladale drasti ne razmjere vlastitih razvojnih deficita, i tako uale u krug gospodarski najrazvijenijih dr~ava danaanje globalizirane ekonomije. Takoer, iz neposredne zemljopisne okoline, mogue je uo iti izuzetne ekonomske rezultate koje je ostvarila Zajednica za ugljen i elik (Pariaki ugovor potpisan 18. travnja 1951., stupio na snagu 23. srpnja 1952.), ato zna i nukleus danaanje Europske unije. Komplementarnost dr~ave i tr~iata, javnog i privatnog interesa, uspjeh je kojeg danas prou ava ekonomska teorija iz prakse primjene tih principa i ostvarenih rezultata iz kruga skandinavskih zemalja (Finska, Danska, `vedska, Norveaka). Efikasnost javnih adresa u ostvarivanju javnih politika bitan je faktor odr~avanja i podizanja konkurentskih sposobnosti tih dr~ava, gdje je jedini izuzetak u posjedovanju znatnih prirodnih bogatstava, Kraljevina Norveaka (plin). U tom kontekstu relevantni su nalazi recentnih istra~ivanja:  Glavna je poruka ovog djela da ne postoji jedinstveni skup pravila. Odr~ivi rast ovisi o glavnim funkcijama koje trebaju biti ispunjene tijekom vremena: akumulacija fizi kog i ljudskog kapitala, efikasnost u alociranju resursa, prilagoavanje tehnologije i podjela koristi rasta. Koja od ovih funkcija je klju na u bilo kojem trenutku, i stoga koje e politike biti potrebno uvesti, koje institucije e trebati stvoriti za obavljanje ovih funkcija, i kojim redoslijedom, ovisi o prvobitnim uvjetima i povijesnom naslijeu. Prema tome, moramo se pomaknuti od formula i potrage za nestajuim  best practices i osloniti se na dublju ekonomsku analizu kako bi se prepoznali faktori ograni enja rasta. Izbor odreenih politika i institucionalnih reformi trebao bi proizai iz dijagnostike rasta. Taj fokusiraniji pristup zahtijeva prepoznavanje specifi nosti neke zemlje i poziva na veu ekonomsku, institucionalnu i druatvenu analizu, te striktnost umjesto formula u donoaenju odluka (policies).  Sredianja je poruka istra~ivanja da ne postoji jedan unificirani krug pravila neophodnih za uspjeh. Pitanje uspjeanosti je u njihovom prepoznavanju i optimalnom odnosu u vlastitoj sredini. Iskazani analiti ki okvir otvara put do zaklju ka bitnog ne samo za ocjenu stanja iz prethodnog razdoblja, nego i za, a ato je presudno va~no, realno sagledavanje buduih trendova dogaanja.  Ukoliko politike utje u na rast, kao ato je predlo~eno kroz regresije rasta, tada bi poboljaanje politika trebalo dovesti do poveanog rasta. U 1980-ima i u 1990-ima, politike (policies) su poboljaane u odnosu na druga desetljea, ali je rast bio zna ajno ispod rasta 1960-ih i 1970-ih (Easterly 2001). U zadnje vrijeme empirijska istra~ivanja pokazuju da kada je mjera  institucionalne kvalitete uklju ena u usporedne regresije meu zemljama, mo interpretacije drugih varijabli, uklju ujui sve mjere politika postaju zanemariva (Acemoglu, Johnson, and Robinson 2001; Rodrik, Subramanian, and Trebbi 2002; Easterly and Levine 2003; and IMF 2003e). Na osnovu toga bi se moglo zaklju iti da su  dobre institucije bitnije za rast nego  dobre politike  odnosno da su institucije klju .  Tranzicijske promjene, otpo ele na prostoru srednje i isto ne Europe odvijale su se paralelno na dvije razine: a) sna~an proces demokratizacije tih druatava, stvaranjem institucionalne podloge za demokratski ~ivot (politi ke stranke, ja anje nevladinog sektora institucija), te paralelno esto prisutnog uvjerenja da e te ope promjene politi kog konteksta, interno i eksterno gotovo automatski stvoriti uvjete i za u inkovitu tr~ianu ekonomiju. Relevantna je ocjena (Kornai, 2006.) o bitnim zna ajkama transformacije koje su se dogodile u razdoblju nakon raspada bivaeg socijalisti kog sustava: i 2. Promjene slijede glavne smjerove razvoja zapadne civilizacije: u ekonomskoj sferi u smjeru kapitalisti kog eonomskog sustava, a u podru ju politike u smjeru demokracije. Doalo je do potpune transformacije, koja je bila paralelna u svim sferama: u ekonomiji, u politi koj strukturi, u svijetu politi ke ideologije, u pravnom sustavu i u stratifikaciji druatva. Transformacija je bila nenasilna. Proces transformacije odvijao se u mirnim okolnostima. Nije joj prethodio rat. Promjene nisu nametnute drutvu kao rezultat strane vojne okupacije. Transformacija se odvijala nevjerojatnom brzinom, u vremenskom okviru od deset do petnaest godina. Iskazane promjene, oslobodile su izuzetno bitnu pozitivnu druatvenu energiju, ali su istovremeno stvorile i izuzetno visok prag o ekivanja u populaciji tih dr~ava. O ekivanja, da e desetljea politi ke represije biti zamijenjena odgovornim politi kim i druatvenim ~ivljenjem, a desetljeima dugo razdoblje gospodarskog zaostajanja i niskog ~ivotnog standarda stanovniatva, da e biti kompenzirano brzim i trajnim rastom ukupnog i pojedina nog blagostanja. Najnovija istra~ivanja (IBRD/ Svjetska banka, 2008.), okrenuta su prou avanju uspjeha odabranog kruga zemalja koje su u poslijeratnom razdoblju ostvarile visoke i trajne stope rasta. Tablica 1. Uspjeane pri e odr~ivog visokog rasta CountryPeriod of high growthPer capita income at the begining, and 2005 Botswana 1960-2005 210 3,800Brazil1950-19809604,000China1961-20051051,400Hong Kong, China1960-19973,10029,900Indonesia1966-1997200900Japan1950-19833,50039,600Korea, Rep. Of1960-20011,10013,200Malaysia1967-19977904,400Malta1963-19941,1009,600Oman1960-19999509.000Singapore1967-20022,20025,400Taiwan1965-20021,50016,400Thailand1960-19973302,400Izvor: The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development, IBRD/Svjetska banka, Washington, 2008. str. 20 U analizi njihovog uspjeha prou avani su bitni elementi koji su bili uklju eni u specifi ne modele nacionalnih strategija rasta, izazova koje su na tom putu susretali i kako su pronalazili adekvatne odgovore, te aktualne globalne trendove s kojima se suo avaju. Sinteza i zaklju ak, koji je zajedni ka ocjena temeljnih parametara koje su sve nazna ene gospodarski uspjeane zemlje ostvarivale, sadr~an je u slijedeim to kama: U potpunosti su koristile svjetsku ekonomiju Odr~avale su makroekonomsku stabilnost Imale su visoke stope atednje i investicija Prepustili su tr~iatu alokaciju resursa Imali su predane, vjerodostojne i sposobne vlade Va~no je uo iti sve pojedine bitne elemente koji karakteriziraju uspjeh svih zemalja u ovom pogledu, ali je posebno za podvui injenicu sinergijskog zna enja ovih mjera. To zna i, njihovog postojanja i pune primjene u zajedni kom okviru i u jednom istovjetnom vremenskom razdoblju. Simultanost njihove primjene, jedan je od temeljnih faktora koji objaanjavaju ukupnu uspjeanost. Shodno tome, nastavno ovom iskazanom okviru, ustanovljenog zajedni kog ponaaanja, uz puni respekt, uva~avanje i unoaenje vlastitih specifi nosti u nacionalne ekonomske programe (strategije rasta), bitno je iskazati i matricu interaktivnih odnosa, te vitalnih podru ja bitnih za uspjeanost programa u cjelini. Graf 1. Zajedni ke karakteristike visokog i odr~ivog rasta  EMBED PowerPoint.Slide.8  Izvor: The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development, IBRD/Svjetska banka, Washington, 2008, str. 21 Svi iskazani faktori, sinergijski pozitivno poredani u vlastitu razvojnu matricu, iskazuju, u ukupnosti promatrano, stupanj nacionalne konkurentnosti, kojim se pojedina dr~ava pozicionira na globalnom tr~iatu. U otvorenoj razmjeni s tog tr~iata ona pribavlja ono ato je neophodno za graenje vlastitog ekonomskog potencijala, a vraa nazad sofisticirane proizvode i usluge za kojima postoji nedvojbena globalna potra~nja. Druga ije re eno, uspjeanost ostvarenih modela rasta i razvoja citiranih dr~ava pokazuje da trajni rast zahtijeva viae od samo ureene ekonomije. On zahtijeva kredibilan, jasno fokusiran i meusobno interaktivno organiziran krug javnih institucija i javnih adresa koje takav program mogu potvrditi, podr~ati i aktivno poticati. Isti izvor takoer to jasno definira:  U brzorastuim ekonomijama, donositelji odluka shvatili su da uspjeaan razvitak uklju uje desetljeima dugu predanost i fundamentalnu pogodbu izmeu sadaanjosti i budunosti. ak i s visokim stopama rasta od 7-10 posto dr~avi su potrebna desetljea za njen skok od niskih do relativno visokih iskaza BDP-a. Kroz ovo dugo razdoblje tranzicije, stanovnici moraju zamijeniti danaanju potroanju za sutraanji viai ~ivotni standard. Ova pogodba e biti prihvaena jedino ako kreatori politika komuniciraju vjerodostojnu viziju budunosti i strategiju za ostvarenje iste. Njima se mora vjerovati kao upraviteljima ekonomije, a njihova obeanja moraju biti vjerodostojna.  Iskazana ocjena suatinski objaanjava na in ostvarenja visoko vrijednih rezultata poveanja blagostanja nacije, realiziranih u razli itim dijelovima svijeta (Azija, Latinska Amerika, Afrika, Mediteran), a u novijem vremenu (od 1990. na ovamo) i u odreenom krugu tranzicijskih zemalja iz okru~enja Republike Hrvatske. Jasno i nedvojbeno je analiti ki utvreno, i u prakti nom ~ivotu ostvareno, da postoji mogunost nacionalnog komponiranja strategija ubrzanog rasta za du~e vremenske intervale. Takoer, uz razli ita zemljopisna odreenja, utvreno je da veli ina dr~ave takoer nije presudna za ukupni uspjeh, jer je takav rezultat ostvaren u Republici Kini (viae od 1 mlrd stanovnika), te na Malti (manje od 1 milijun stanovnika). 3. REPUBLIKA HRVATSKA  ULOGA INSTITUCIJA I REGIONALNOG OKVIRA Republika Hrvatska po svojoj objektivnoj poziciji i njeni graani po svojoj sposobnosti i motivaciji, bili su, od godine 1990., upueni na nekoliko temeljnih smjernica vlastitog politi kog, druatvenog i ekonomskog razvoja. Ukupna orijentacija mogla se sa~eti u nekoliko bitnih to ki; a) demokratizacija druatva i viaestrana je; b) tr~iana ekonomija uz uva~avanje socijalnog modela druatvenog partnerstva poznatog i primijenjenog u dr~avama kontinentalnog gospodarskog modela; c) spremnost i visok stupanj interesa za uklju ivanje u EU. Ovo posljednje kao zajedni ki nazivnik ekonomskih i geopoliti kih odnosa, te u ukupnosti svijesti o potrebi regionalne integracije, kao adekvatnog odgovora na ubrzane globalizacijske dogaanje. Iznenadna vojna agresija i domovinski rat u cjelini su izmijenili fokus i prioritet dogaanja. To je razdoblje okon ano u kolovozu 1995., oslobaanjem od okupacije vlastitog dr~avnog teritorija. Istovremeno, ostale su izuzetno visoke atete u sferi gospodarskih i infrastrukturnih potencijala. Su~ena je osnova za ravnomjeran regionalni razvoj, te su, shodno tome, ponovo izmijenjeni druatveni i socijalni prioriteti. Fokus je nakon osposobljavanja i odr~avanja ratne i obrambene sposobnosti preaao na napore za fizi kom obnovom agresijom poruaenog dijela dr~ave. Ulaganja u fizi ku komunalnu infrastrukturu, te obnovu dijela stambenog fonda, postali su neposredni prioriteti; razvojni i financijski. Istovremeno, u sjeni tih za naciju i dr~avu fundamentalnih dogaaja, odvijali su se i procesi promjena u gospodarskoj strukturi zemlje, kao posljedice dvaju bitnih subjektivnih opredjeljenja: a) u ratnim okolnostima otpo etog procesa privatizacije (1992.); b) usvajanja Antiinflacijskog programa (1993.), koji je nastavno ostvaren tek u dijelu koji se odnosio na stabilnost cijena. Izostao je nastavak vezan uz strukturne reforme, te konzekventno tome, ja anje konkurentske pozicije dr~ave u odnosu na tranzicijske zemlje, ali isto tako i ukupno globalno okru~enje. Takav kontekst bio je podloga za voenje pragmati ne ekonomske politike, gdje se koncept laissez faire-a smjenjivao (nadopunjavao) s mjerama prete~ito vertikalne industrijske politike, ato zna i sna~nih (financijskih) intervencija dr~ave na pojedinim podru jima. To poglavito s ciljem ubla~avanja posljedica proizaalih iz (ne)djelovanja niza faktora iz internog i eksternog okru~enja. Vrednovanje ostvarenih inicijalnih regionalnih tranzicijskih promjena sadr~ano je i u ovoj ocjeni: Nestankom socijalisti kog gospodarskog i politi kog sustava sa svjetske scene otvoren je prostor za globalno airenje kapitalisti kog ekonomskog modela i neoliberalne doktrine, a nove informati ke tehnologije omoguile su korporacijama da itav svijet pretvore u svoje loviate. Po ela je era globalizacije pretvaranja nacionalnih ekonomija u mre~u globalne, svjetske ekonomije, ato je zahtijevalo ukidanje teritorijalnih, pravnih i ostalih ograni enja slobodnom djelovanju tr~ianih zakona i slobodnoj globalnoj cirkulaciji roba i kapitala. Proces internacionalizacije gospodarskog ~ivota zna io je gubitak ili barem ozbiljno su~avanje ekonomske suverenosti nacionalnih dr~ava: one su sve viae gubile kontrolu nad razvijanjem svojih gospodarstava.... ... No, dok, s jedne strane, proces globalizacije bitno smanjuje sposobnost nacionalne dr~ave da utje e na gospodarske procese, da formulira i sprovodi autonomnu razvojnu politiku, s druge strane, podizanje konkurentnosti, osiguranje ekonomske i socijalne stabilnosti jednako kao i zaatita nacionalnih interesa zahtijevaju aktivnu uklogu dr~ave. Na tu kontradikciju u ulozi dr~ave u globaliziranome svijetu ukazuje Manuel Castells. On je uvjeren da se dr~ava mora aktivno uklju iti u proces ekonomskog razvitka svoje zemlje, kolikogod to izgledalo u suprotnosti s aktualnim tendencijama globalizacije. On izri ito tvrdi da politika laissez-faire bez poticajne i regulatorne uloge dr~ave u uvjetima globalizacije vodi slabljenju nacionalne konkurentnosti, usporavanju rasta, veoj nezaposlenosti i padu ~ivotnog standarda stanovnika. S konzekvencama takvog stanja Republika Hrvatska danas se suo ava na dva na ina: zahtjevi vezano uz provoenje strukturnih reformi, neophodne za ispunjavanje uvjeta Kopenhaakih kriterija za punopravno lanstvo u EU objektivni zahtjevi i potrebe da se podigne razina nacionalne konkurentnosti, kao jedini u inkovit odgovor na visoke platno bilan ne deficite zemlje i poraslo vanjsko zadu~enje Strukturne reforme neophodno je ostvariti u okviru realnog sektora nacionalne ekonomije: brodogradnja, poljoprivreda (djelomi no), turizam, te (djelomi no) infrastruktura, ato zna i ~eljeznice i logistika vezana uz morske i rije ne luke, te zra ne luke. Strukturne promjene isto je tako neophodno provesti i u okviru javnih djelatnosti, ija kvaliteta i opseg takoer bitno utje u na ukupnu pozicioniranost nacionalne ekonomije. Reforma zdravstva i odr~ivost izdvajanja po godianjoj stopi koja je viaa od stope rasta BDP-a, izazov je s kojim se dr~ava mora suo iti. Zatim, kvaliteta i adekvatnost ukupnog sustava obrazovanja prema tr~ianim okolnostima danaanjeg, a joa viae budueg vremena, otvoreno je pitanje takoer upueno javnoj adresi. Strukturne reforme nije viae mogue odgaati niti u podru ju opih javnih servisa, kao ato je to javna uprava; dr~avna i lokalna, te pravosue. I tu se otvara pitanje zna aja institucija i regulatornog okvira ato je u krugu tranzicijskih zemalja prepoznato vrlo brzo, nakon prvih, bolnih iskustava s direktnim primjenom Washingtonskog konsenzusa (Williamson, 1990.). Republika Hrvatska voena drugim prioritetima, te u pojedinim fazama, pogotovo prvog desetljea vlastite samostalnosti, bila je spremna prihvatiti lakonsku konstataciju da je tranziciju mogue ostvariti bez dubljih strukturnih reformi i konzekventno tome izra~enih socijalnih troakova. Stoga, tu neumitnu istinu o nezamjenjivoj ulozi institucija i njihove aktivnosti nije otpo etka prepoznala niti u potpunosti ugradila u model svog gospodarskog razvoja. A vrijednost i nezaobilaznost takvog koncepta ve~e se uz teorijska i prakti na iskustva iz razdoblja znatno prije od po etka tranzicije u 1990-tim godinama. O tome se u ekonomskoj teoriji (Svjetska banka, 2005.) jasno govori.  Zna aj institucija za ekonomski napredak nije novost nau ena tijekom 1990-ih. S razli itih glediata, Adam Smith, Karl Marx i Max Weber su istaknuli uloge institucija u razvoju tr~iane ekonomije i osnivanju kapitalisti kog druatva. Ekonomisti, koji su se bavili razvojem tijekom 1950-ih i 1960-ih, bili su svjesni da razvojni izazovi s kojim se suo avala kolonijalna ekonomija se razlikuju od onih s kojima se suo avalo druatvo gdje ekonomska i politi ka mo nije bila koncentrirana (Rostow, 1952; Adelman and Morris, 1965). Latinoameri ki ekonomisti Strukturalisti ke akole, uvidjeli su u ostavatini kolonijalizma, koja je bila ugraena u institucije koje su slu~ile interesima male, zemljoposjedni ke elite, da je izvor ekonomskog u inka inferioran u usporedbi s onim u SAD-u ili Kanadi.  U tom kontekstu postaje i znatno jasnija slika dogaanja u 1990-tim godinama.  Da se prisjetimo, o ito je da smo tijekom 1990-ih esto zaboravljali koje su koristi od u inkovitosti za rast. Pristup reformama za ekonomski rast na na in  jedan odgovora svima i vjerovanje u best practices preuveli alo je koristi od poboljaane alokacije resursa i njihove dinami ke reperkusije, te su se dokazali kao teoretski nepotpuni i kontradiktorni. Nerealisti na su bila o ekivanja da e dobiti od rasta biti ostvarene u potpunosti kroz poboljaanje politika. Sredstva su esto bila zamijenjena za ciljeve  tj. poboljaanja politika su zabunom uzeta kao strategije rasta, odnosno kao da su poboljaanja u politikama bila cilj sama sebi. Nadalje, provedba reformi politika za dobrobit reformi treba biti zamijenjena opse~nijim razumijevanjem sila koje podupiru rast. Otklanjanje prepreka razvoju mo~da nee biti dovoljno: mogu biti potrebne aktivnosti orijentirane prema rastu, na primjer prema nadoknaivanju tehnoloakog zaostatka, poticanje na vee rizike ili br~a akumulacija.  Republika Hrvatska prepoznala je te izazove teorijski i prakti no. Teorijski  kroz radni, stru ni i politi ki dijalog s Bretonwoodskim institucijama te Europskom komisijom. Prakti no  kroz ostvarene debalanse u vanjskotrgova koj razmjeni sa svim konzekvencama po vlastitu ekonomsku strukturu po ev od razine zapoaljavanja do razine socijalnih transfera. To su deficiti koji aktualno ugro~avaju stabilnost daljnjeg gospodarskog rasta i razvoja. Stati ki promatrano, te deficite jasno iskazuje naredna rang lista. Tablica 2. Doing Business 2008  HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ GospodarstvoLakoa poslovanja / rang HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\  HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ GospodarstvoLakoa poslovanja / rangSingapur1 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Slova ka32 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Novi Zeland2 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Maarska45 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ SAD3 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Bugarska46Hong Kong, Kina4 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Rumunjska48Danska5 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Slovenija55 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ UK6 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\  eaka56 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Kanada7 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Turska57 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Irska8Poljska74 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Australija9 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Makedonija, FYR75 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Island10Crna Gora81 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Norveka11Srbija86 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Japan12 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Hrvatska97 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Finska13 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Bosna I Hercegovina105vedska14 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Kongo178 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Tajland15 HYPERLINK "\\Sonder\\Local%20Settings\\Temporary%20Internet%20Files\\Content.Outlook\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Temporary%20Internet%20Files\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\\AppData\\Local\\Microsoft\\Windows\\Local%20Settings\\DOCUME~1\\XP1\\LOCALS~1\ Estonija17 Izvor: Doing Business 2008, IBRD / WB 2007. Dinami ki promatrano, ulazak Republike Hrvatske u kategoriju najaktivnijih reformatora u godini iza nas (2007) potvrdila je da se iskazano stanje mo~e i mora i dalje mijenjati. Tablica 3. Rang lista 10 vodeih reformatora u 2006/07  Izvor: Doing Business 2008, IBRD / WB 2007. Shodno iskazanome, evidentno je da je Republika Hrvatska, u razdoblju od posljednje tri godine u odnosu na druge tranzicijske dr~ave, kontinuirano popravljala svoju apsolutnu i relativnu poziciju. Taj je trend neophodno nastaviti, jer tek ulazak u krug na rang listi prvih etrdesetak zemalja aalje vanjskim ulaga ima jasan signal da je u Republiku Hrvatsku, komparativno promatrano, mogue konkurentno ulagati. Razdoblje od idue dvije ili tri godine do punopravnog lanstva u EU je vrijeme u kojem je taj pomak neophodno i ostvariti. ZAKLJU AK Klatno globalnih dogaaja utjecalo je, konceptualno intenzivno, na ocjenu uloge i odgovornosti dr~ave za gospodarski razvitak i trajnu odr~ivost tog procesa. To viae nije lokalno i regionalno pitanje, nego se odvija u okolnostima gdje su, u veoj ili manjoj mjeri, svi agensi i partneri meusobno povezani. Primjerice, utjecaj gospodarskog ja anja Kine u znatnoj je mjeri utjecao na polo~aj preraiva ke industrije i u EU i u SAD. Istovremeno, te promjene otvorile su prostor za sna~an zamah razvoja sektora logistike (prijevoz, infrastruktura...), ato je posljedi no dovelo i do skokovitog utjecaja na potra~nju za energentima i sirovinama, a samim time i na drasti an rast razine cijena tih roba. U takvim okolnostima izuzetno je zna ajno uo iti bitne (zajedni ke) karakteristike onih dr~ava, koje su pronaale put ostvarivanju nacionalnih strategija rasta koristei sve prednosti globalnog okru~enja, te minimizirajui, odnosno istovremeno su uspjele amortizirati negativne aspekte vanjskih dogaanja. U tom kontekstu pozicija Republike Hrvatske je dvojaka; na jednoj strani razvojni deficiti, koji se prenose iz razdoblja raspada bivae dr~ave (Jugoslavija), te po etnog desetljea vlastite samostalnosti, u eksterno i interno turbulentnim okolnostima. U tom kontekstu uvjerenje je bilo da e demokratizacija vlastitog druatvenog ~ivljenja, te u posljednjem razdoblju intenzivirani napori za strukturnim reformama neophodnim za punopravno lanstvo u EU, biti uspjeana zamjena za osmialjavanje, formuliranje i provedbu nacionalne strategije rasta i razvoja. No, posljednja dogaanja, geopoliti ka i ekonomska, jasno pokazuju da je u svijetu stvoren dvojaki okvir ponaaanja: na jednoj strani ubrzani proces unifikacije kojeg donose nove tehnologije i procesi na svim podru jima (IT, internet, globalne financije, integralna logistika,...), a na drugoj sve sna~nije izra~eno prisustvo aktivnog tra~enja i prepoznavanja nacionalnih rjeaenja za vlastite potrebe, bez obzira na veli inu zemlje i pripadnost pojedinim regionalnim savezima. Odgovore na skokoviti rast cijena energenata i hrane, te drugih sirovina, pitanje vlastite konkurentnosti na nacionalnom i globalnom tr~iatu, te na poveanja kvalitete, obuhvata i adekvatnosti obrazovanja, unapreenje nacionalne fizi ke i ukupne infrastrukture, jednom rije ju, vei stupanj inicijativnosti u potrazi za rjeaenjima, svaka dr~ava, konceptualno reafirmirano, po inje smatrati svojom obvezom i odgovornosti. Sve iskazano upuuje na potrebu stvaranja odgovarajueg proaktivnog koncepta nacionalnog razvoja Republike Hrvatske, koji e prepoznati zna aj institucionalnih okvira i adresa, te regulatornih pravila igre. Visoka pozicioniranost na rang listi Svjetske banke u kategoriji dr~ava reformatora, potvruje da je taj deficit prepoznat. Nastavno, temeljno je pitanje dosljednosti i upornosti, te konzekventnosti ostvarenja daljnjih promjena koje e omoguiti u sagledivom srednjoro nom vremenskom periodu pozicioniranje Hrvatske unutar kruga novih lanica EU, koje su ove strukturne reforme ve uspjeano ostvarile. Jer, jasno je viae nego ikada prije, da nepostojanje institucija i njihova djelovanja, u ureenju i provoenju regulatornog okvira, stvara visok druatveni troaak i onemoguuju ostvarenje bitnih razvojnih ciljeva. Ili, obratno, kao ato primjer analizirane skupine uspjeanih dr~ava dokazuje i potvruje: jedino uva~avanje tih postulata dovodi do stabilnog i trajnog ostvarenja gospodarskog rasta i shodno tome, odgovarajueg stupnja blagostanja nacije. Mladen Vedria, Ph.D.* Ru~ica `imi, MA** Summary INSTITUTIONS, REGULATORY ROLE AND ECONOMIC GROWTH OF NATIONAL ECONOMIES In today's times, characterized by the rapid upheavals in a global economy that is increasingly connected both territorially and structurally, the role, influence and responsibility, broadly defined, of the state and its corresponding institutions and procedures are becoming essential determinants not only of continued growth but also of the sustainability of existing relations for the simple reason that the their environment no longer functions on the principle of maintaining the status quo. Therefore, the role and influence of institutions and the corresponding regulatory framework in the context of the demands for durable, stable economic growth is of special interest in creating such a model. This analysis gains importance when the accelerated economic growth that has been achieved in individual countries, especially in the period after the Second World War, is examined. That question is of extreme importance when analyzing national strategies for accelerated economic development (catch-up strategies). On the other side is the analysis of the transition period and processes that were achieved Central and Eastern Europe after the end of the domination of the former Soviet Union in 1990. The attempts and mistakes in the search for an appropriate balance in the roles of the market and the state were in the initial phase due to an overwhelming conviction that, briefly stated, the principles of the Washington Consensus would lead to rapid and effective changes in the overall structure of national economies and the creation of new frameworks for future behavior. The problems that were encountered have led to the establishment of a considerably more balanced understanding, and then to the establishment of a much more adequate concept of balance and complementarity of the development of a market with a constantly present role and responsibility of the state in this process and on this road. Key words: constant economic growth, role of the state, institutions, regulatory framework, stability, competitiveness. Literatura Beck, U., Grande, E.: Kozmopolitska Europa Drutvo i politika u drugoj moderni, kolska knjiga, Zagreb, 2006. Business Week, October 15, 2001., p. 14 Campos, N.F. and Coricelli, F.: Growth in Transition: What We Know, What We Dont, and What We Should. Journal of Economic Literature. 2002. 40:3. 793-836. Corbo, V., Suh, S-M.: Structural Adjustment in a Newly Industrialized Country: The Korean Experience, IBRD/World Bank, Washington, 1992 Doing Business 2008, IBRD / WB 2007 Economic Growth in the 1990s: Learning from a Decade of Reform, World Bank, Washington, 2005. Efthymiadis, N.: The Experience of the Private Sector in Doing Business and Investing in Eastern Europe and the Black Sea. Southeast European and Black Sea Studies. 2006. 6:2. 225-242 Estrin, S.: Competition and Corporate Governance in Transition. The Journal of Economic Perspectives. 2002. 16:1. 101-124 Friedman, B.M.: The Moral Consequences of Economic Growth, Alfred A. Knopf, New York, 2005 Fukuyama, F.: Izgradnja dr~ave  vlade i svjetski poredak u 21. stoljeu, Izvori, Zagreb, 2005. Eicher, T.S., Garcia-Penalosa, C.: Institutions, Development and Economic Growth, The MIT Press, Massachusetts, 2006 Emerson, M.: The Wider Europe Matrix, Centre for European Policy, Brussels, 2004 Helleiner, E., Pickel, A.: Economic Nationalism in a Globalizing World, Cornell University Press, New York, 2005 Horowitz, S.: War after Communism: Effects on Political and Economic Reform in the Former Soviet Union and Yugoslavia. Journal of Peace Research. 2003. 40:1. 25-48 Kornai, J.: Velika transformacija srednjeisto ne Europe: Uspjeh i razo aranje, Revija za socijalnu politiku, god. 13, br. 3-4, Zagreb, srpanj-prosinac 2006. Mankiw, N. G.: " HYPERLINK "http://ideas.repec.org/a/aea/jecper/v20y2006i4p29-46.html" The Macroeconomist as Scientist and Engineer,"  HYPERLINK "http://ideas.repec.org/s/aea/jecper.html" Journal of Economic Perspectives, American Economic Association. 2006. vol. 20(4), pages 29-46, Fall. Merlevede, B.: Reform reversals and output growth in transition economies. Economics of Transition. 2003. 11:4. 649-669 Mesari, M.: Dugoro na neodr~ivost tr~ianog funamentalizma i neoliberalnog kapitalizma, Ekonomski pregled, god. 57, br. 9-10, Zagreb, 2006. Nayyar, D.: Governing Globalization  Issues and Institutions, Oxford University Press, New York, 2002. OECD Observer, No 266, March 2008, p. 25 Radoaevi, D.: Izazovi razvoja, Politi ka kultura, Zagreb, 2005. Rodrik, D.: The Positive Economics of Policy Reform. The American Economic Review. 1993. 83:2. 356-361 Rodrik, D.: Understanding Economic Policy Reform. Journal of Economic Literature. 1996. 34:1. 9-41 Rodrik, D. and Wacziarg, R.: Do Democratic Transitions Produce Bad Economic Outcomes. The American Economic Review. 1993. 95:2. 50-55 Sakwa, R., Stevens, A.: Contemporary Europe, Palgrave Macmillan, second edition, New York, 2006 The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development, IBRD/Svjetska banka, 2008 Vidovi, D., Paukovi, D.: Globalizacija i neoliberalizam  Refleksije na hrvatsko druatvo, Centar za politoloaka istra~ivanja, Zagreb, 2006. Vugrin, V., Dubark-Braaki, S.: Kako nastaje uspjeana dr~ava: Algoritam kapitala, Hrvatska udruga ~rtava pretvorbe, Zagreb, 2003. Yusuf, S.: Inovative East Asia The Future of Growth, The World Bank and Oxford University Press, Washington, 2003 Williamson, J.: The Economic Opening of Eastern Europe, Institute for Internationa Economics, Washington, No. 31, May 1991 World Development Report 2003: Sustainable Development in a Dynamic World: Transforming Institutions, Growth, and Quality of Life, The World Bank and Oxford University Press, Washington, 2003. ( dr. sc. Mladen Vedri, docent na Katedri za ekonomsku politiku Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagreb, lan Nacionalnog vijea za konkurentnost. ** mr. Ru~ica `imi, asistent na Katedri za Ekonomsku politiku Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu.  Rad je nastao u okviru znanstvenog projekta  Prilagodba hrvatskih institucija europskim kriterijima: identitet i promjena koji se provodi uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske .  Fukuyama, F.: Izgradnja dr~ave  vlade i svjetski poredak u 21. stoljeu, Izvori, Zagreb, 2005., str. 36  Studija Economic Growth in the 1990s: Learning from a Decade of Reform, Svjetska banka, 2005., str.xiii  Ibid, str. 3  Kornai, J.: Velika transformacija srednjeisto ne Europe: Uspjeh i razo aranje, Revija za socijalnu politiku, god. 13, br. 3-4, Zagreb, srpanj-prosinac 2006.,  Studija The Growth Report: Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development, IBRD/Svjetska banka, Washington, 2008  Ibid, str. 21  Ibid, str.26  Izvor: Mesari,M.: Dugoro na neodr~ivost tr~ianog funamentalizma i neoliberalnog kapitalizma, Ekonomski pregled, god. 57, br. 9-10, Zagreb, 2006., str. 623/624  Radoaevi, D.: Izazovi razvoja, Politi ka kultura, Zagreb, 2005. str. 124-136  Economic Growth in the 1990s: Learning from a Decade of Reform, Svjetska banka, 2005., str. 5  Ibid, str. 11 * Dr. Mladen Vedria, Assistant Professor, Department of Economic Policy at the Faculty of Law in Zagreb and a member of the National Competitiveness Council. ** Ms. Ru~ica `imi, Research and Teaching Assistant, Department of Economic Policy at the Faculty of Law in Zagreb.     PAGE  PAGE 2 *,X\`4`Bb6!P!j#(((()V9X9>>jClCnCGH2K4K6K4NdTfThTFYdYYZ^ZvZZZZ [\\?\j0JCJUaJ 6CJaJCJaJj0JCJUj0JCJUaJCJaJ5\56CJ\] 6CJ] 6CJ]j0J5CJU\ 5CJ\0JCJ j*0JCJCJ;8^`f | !!(((()*)$h^ha$ & F & F$`a$$a$$a$-8:]:*)/5Z9\9BBlC6K8K2N4NhTjTWYxZ[\\]]aa cc$ & F a$$ & F a$`$a$$`a$?\F\\\]]^abbc ccrctcdd&d'dBdCd]d^dddddddddee#e$e=e>e_e`e~eeeeBfffhhiiVnpp>q@qvqxq|qrrux}}}"TtȃVj0JCJUaJCJaJ j L U jUCJOJQJ^JCJaJ 5CJ\CJ 6CJ]j0JCJUCJ 5CJ\GcrctcccddddWNN $$Ifa$$$IflFh$ <\  ```06    44 la $$Ifa$$a$ddddd d&d $$Ifa$ $$Ifa$&d'd.d8deHeReXe_eNE<33 $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\h$ 4<T ```(̙0644 la_e`egeqewe~eN|E<33 $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\h$ 4<T ```(̙0644 la~eeeeeeNxE<33 $$Ifa$ $$Ifa$ $$Ifa$$$Ifl\h$ 4<T ```(̙0644 laeeBfDfThVhiiNLGGGG?$ & F a$$a$$$Ifl\h$ 4<T ```(̙0644 laiLjjjVkXkRnVnppq~qqrrruux&{}} $`^``a$$`a$$a$$ & F a$ƒăƃȃ&TVXZ ֗FH$`a$  & F8^8`  & Fh^h$a$ҔBDH\z^RnBʽ̽234567CD02޾rbjPJUaJnHtH 0J>*B*PJaJnHphtHjPJUaJnHtHPJaJnHtHjPJUaJnHtH\5\ *0J6B*CJaJph0J6B*CJ]aJph 0JCJaJj0JCJUaJ0JB*CJaJphCJaJj0JCJUCJ 6CJ]&HZ\\^RTnB~ $a$$ & F a$$`a$ 23E024~tp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la] $$Ifa$$a$  !"./24JLNPRbdlnp9:;?@JKLM%tjPJUaJnHtHjTPJUaJnHtHjPJUaJnHtHjrPJUaJnHtHjPJUaJnHtHCJaJ 0J>*B*PJaJnHphtHjPJUaJnHtHjPJUaJnHtHPJaJnHtH-4FJflnHJ'*tp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la] $$Ifa$$If%&*+=>?@AJKOPYZ[\]fgklmnoprsvwxy  j"PJUaJnHtHj!PJUaJnHtHj PJUaJnHtHjPJUaJnHtH 0J>*B*PJaJnHphtHj6PJUaJnHtHCJaJPJaJnHtHjPJUaJnHtH-*+;=LOPWYhkltvpd $$Ifa$$Ifp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la]%()46>ABRTxd$Ifp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la] $$Ifa$ !()*+,-/0ABCDEFPQTUVWXghlmnopqwxȳȣȓȃsj+PJUaJnHtHj/*PJUaJnHtHj(PJUaJnHtHjM'PJUaJnHtHj%PJUaJnHtHCJaJPJaJnHtH 0J>*B*PJaJnHphtHjPJUaJnHtHjk$PJUaJnHtH-Tilmy|tpp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la] $$Ifa$$If鹯vfjd1PJUaJnHtHj/PJUaJnHtHCJaJ#0J5>*B*PJaJnHphtH"j.5PJUaJnHtH5PJaJnHtHj5PJUaJnHtH 0J>*B*PJaJnHphtHj-PJUaJnHtHPJaJnHtHjPJUaJnHtH! lLp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la]$If $$Ifa$  !"FHJZ\hjl.>Tf46X\^`nprȳȣà{u 5CJ\56PJ\] 56\]PJ0JCJ 6CJ] j(7CJUCJj5PJUaJnHtHjF4PJUaJnHtHCJaJPJaJnHtH 0J>*B*PJaJnHphtHjPJUaJnHtHj2PJUaJnHtH+ !^dfhPp$$Ifl\$ x3 T$ 644 la] $$Ifa$$If hjl,.8z$`a$$a$p$$IflP\$ x3 T$ 644 la]8:<>RTVf h $`a$h^h & F $a$  8^`pr  $`a$$a$$a$$a$  ,.8C[Fd|()i,AJ8\*CW  D!F!!!"¸Ӳө¸¸Ӟ0J>*B*CJ\aJph CJ\aJjCJU\aJ 6CJaJaJ 6]aJ6CJaJnHtHCJaJnHtH6CJ]aJCJaJ56\]aJCJ56CJ\] 6CJ]CJaJ6CJ]aJ6 !"#$%&'()*+,-./0$a$012345678CDE|()@A,$`a$ $`a$$`a$$a$,.@AWX"!$!""3#%%%%>&@&&&'$`a$ $`a$$`a$$a$""""R"S"s"t""##$$$2%%@&^&|&&&.'h''(((((()_)|)6**^++,G,,,!----..//4161T11 2 22222𼶼 6CJ]CJj0JCJU j0JU0J j*0J 6]aJaJ6CJ]aJ6CJaJnHtHCJaJnHtH0J>*B*CJaJphjCJUaJCJaJjCJU\aJ:',(())|)})++,,,,---./2141 222<4:5Z5$a$$a$`$`a$ $`a$222222233<4>4P44:5<5Z5\5^5z5|5~5666b7d7f77 8"8$8B8D8998:9:;:<:>:?:A:B:D:E:K:L:M:O:P:V:W:X:Y:Z:]:^:ǼCJaJ0JmHnHu0J j0JU jU0Jj0J6CJU] 6CJ]j0JCJU6]CJ j0JU8Z5z566b7"8B8~997:8:::;:=:>:@:A:C:D:M:N:O:Z:[:\:]:h]h&`#$$a$]:^:$`a$,1h. A!"#$% Dd P  # AC"" n1[$g.m&D_@=n1[$g.m&Lk E(X4x] pEdMdB@$A) L0  Ÿ@rD-)9*:E!F.JXBYxOJ)Nͽݳۙf'ٝR7;Lo{1B_9Aܯ2< c1Ë́He;!@]8ojqH@8sLNz81ulXIN 9#I`C9p- }W;Y}SϾOgX~`# }ϹIj2h5E^zԎoG&잰L?5Rh:9ܮҼ`drkah<[\9:Nk9޼po½v;/3m o7uϏm/ydz*/Ft.:lxPߠuׅ_8p0ilLY{&/U[4\ G.| 9?眆c!/!2j<|IoL 5ߙo$O'2}w}Y;d4KL֑OoAv__Q*>/1s۩-[]pE'fO3pwO&i 'wcO~'6$ѐUѐ\r}+Ϊ( H~?}!pYz񅾟P}lK"H|!D7Ȧv:a>[߳9Elpy. .];9NДE2p"vQX%WU={O\]L[r\ nYi7쭰Փ.|=X0wr5^O97=uWὍ,Dd9!*p+r.#{z "n",EaK6,?4VK8v{KMp!,ͥ"ivKep, –rr,L3)LݘӜE\$]/bu?k^S| ?~킯 c\"oPv~jL͹Fp>j\Dpoxt+lk>l?@#e< SC[ڹMt\VIW7veSHƩA$^5I/L5i\<*IAS'xc8׼2B OOovdv n8Fq\$[bEvp~[N㚅7< =^a2pP#M҂L0un'%O. | ^% @,?&(mn5lb7a^[ZmR&!ϡhGVf}tǬ/xkZcbZ] ̧.j4p:ą#eU1HFxǭ3!y˲J<>|%qhdg4AFY1T|BF}2GyΔL/%GQmyX6lnm[<׺?7ZqI٧⓲=7){[roKN[r9)׺cy5~a=<9<%3@\I[[\ـtyk6rcO06 И/H4?8v'Ly).d"7$w:OdZ乍wPoIF>QbyXb-pZZ po?֧tWihYrs?̒Y%̒Kw=> ˫9 p|h'<N bg!0`q8ùbT^|s8p8!\)a)fBl)KX~TeJjs3>g\X9ͱ\` )<o= } kN,X+sDk&0T.i!<.d|:ܣwlb?q_ܭU-nɖ[]wFXw?30ާrIgT|M(b2QbyXhOߖۖm n7wu [*wWpce7V&R*({X*xgT^0jKWs)&n#HN21n;_>b:r {r̋ms&4 #o'#)cXFN3I4BN G@1lm*Af{T]A^C]SS9gO=vZcX|q;F6sl}]]Ceg'N8qqZt⢜w/"T)#vVgv ƅG \t"y>\?E;:fg8u>92 y>6]FA.깼XR+Wo;zc'w,R3wW ޮ{18^lGeݴ2|ZAEϤ (zωHy9XaPJ2'U{PwES1Xͫ5wXo/+>ч3Lnjpvx-7?>?w~pϾ'뷯g>-˿}{"Ͽ.>@}__|?oW'}NQuWՇη˟#?ܟ}7o_~q^C} ~3ҧS;~:~_4G.t-4wCirg$=b$ǟ')YSU ]Gװ6Kzە^iKw^ZZ69}-][[:vZuuL^G[u554I;o&}(}pFz c?I'.tZuNkWǾ8}woݿqʃWISI'IyYy_˱Xr6_G͚z-ӪF˚ԺZ.NuѵR֥]ٌ}"9iߔ5Ki1/э[Vmz>L~wzyaw^k/tHjr>Dm|'\I3^>nT4wߍ=ޕȱ]~}X9q{ twn c3u~ܖ<:t\*=sNݦ=FzĚQ>w5HuE2X}}6A630)Zyͼnt5{ Lo^cT6]zkym^g}߫i5sݗnN絫,~2]g>>n2]:Zot{ml~\y q{k>]뼞jَxkf<~K7؝wԼu$m[yM7J׳kďd]:[ӶbW_S[ƪ5Nau,L$52Zw>&t-1D,kЌeL;#eZe޴eyչPg*KTl.M^gml|_q]vKdݹks4t?W]]rL^W3<~]vi*Qj.Mr^ueZtOok.q#6s:>}T,i>[ԤSZKoW^}(>[m*-Ge;:#7w-u1eM٤6ļ(ߒv8\]ꑵ}TvKڠoV7֨٫q1O9>龮ִQ}>ctqjҼ?9Vn΍qoK/FWҾN|y񝏪K屮iv-%=nTG靫s#9\n:٤Ǣ~3癲j[Wcֲus4tzQvʾkYm#{t_?LSuQks>]Gek:5y>}t_>qȬ5!x}>8gj9'jr^Ioi_5ʦy1~ϖqM;~s~_?"ɲLTYylM}ՁӶ.|<ɌMޏxµesW:5emy){Թzuq/[{̞ؒZKʭ.^6\|seZ=R[^S*O&~x棾{zܿ:\]|<޻N)uScZz,˓1obt18ӞqAYmT܊\oֲ\L$J}|Tէ_htm.c_[ڜӐ~vZ<6Z~7klkُyxK{1Rx:u{t~uK1',{]\.msmm4nT,cW}3G-Wm[Ct[]~I܃kss]Ku8J{e_aV(F\~Fk|[ẻ78*Ӯ>-%X6Zk:~utr-Ls!?ϸ:7_϶_3]tg\5Dgjm1-FmqNgm]sn]=gΞvPj[nGe?6~gSZӽņ[t6~TX|67>b-79zڞPYW#[5jܭ-hk©{WKVݗ}]bE5K=;[\oƭmNSm.=znku\O9[>etn~#J-U9S߫miߪϱ̵4`{:Zu-{p5;͞No.Ú5Fkwڿֶ:K״uQ]~ {Ҩjk,\ 9ϓ,=}]\o6*}MRMgl1cb>58U?=tsrjn \}ᖸyZWcPk,(j:g|uT|V޺|X6Gyi;Oi0צoӕYg_qƌ1\'4z9Oy__N笳ig҇'w!rn\Ljy%qy=bQ\&lnjSv[˪ks1F]f1jX[mkz/i9:}yzOO}X,S \@}t>O}X(o>Gw򆊞d_}S;$M|{wU?/xG>m>w>n?2yf&wNN4k-y[~yz6PL>Ωr[j)=c[\׵orꎺ;37}9~kmWuxl߶@BQiN|s?ZOuq~pmTߪk ЧPwu;u{[o~p}lG~)uw'~į˻/v} uG=Fw7ۺV=>@}t`s< qw1۲-KO9S4[6v5^m@q,!L>i''x>pلe%Ч<^uqso}ݱY>pb0v )}O7wn>]{㹟KO98^Ǵ=QVy@v&2S|^ǜo` ~^`@g'?wvK}_z-ΘS%Ч˗ݏkH2oO2zK_=>#ْ.Ρ4m:~WE}i*+}=H+Ou15.Σ[Y陿}=O#s5˰#8oڦ4ק h?҇9K=,G}U.K>ߧ>P߫sZQ~X,e~~o8{Yq辪:ڜ\CC9U%v ݗc>.ep->@}tl}Q5gWsCzm?krmsls׭q@׉u3Du?ma>FM1֊/?}~ؽ1}3NHi|u?ʛ"s8?f^qj;Sku&sK\syz<_٨>KAci@+>i)5f6>ٴ||n:u>Nu?__ckjS3F[>ٚ?i3ٞF}W(tx>t-}yMykic!9p?W}/Qn~Iڏz Y*k<փ7S53cQ# R;my}lpoEP(~>}}^S9׭w 6]|6mβ1tL`Zq]?2u,z=ub*^5c8~ײw 7ksSwtrWu]Uyt4_O~:?H?W9W|&-Xq>_T=űশ>4-p~x _9k_ 1yhw8ڡS=8w<'x/9۽o^_ ˕Ki_$V;{.eKy[`;(F^=^~pog'-y}辪\m+OzOڏ~t>@Ρo]Pl!k+ϱ1]b જݭ}qonuOq8Ԁ:ゼz|6/2b?X͂8C%vIșRݧ]αפj'h:~X;ol+W3K쒼\k0Z35\ӵm{}yWM\Wcu]b %jwku_aqXO05k];Ae!]b vwNMt\Fu:Z|lہ'k$oW'yD[ݽ-Ǻjs}wK쒼\G58ݣ >@Cix>t߳5_=/+>xW?ǨjlWOxF'i]l5ؼc Xl:A:r\7džӶ3`9繭sJx+W\g(kO@}i+ֵ>6zUY+ZGGgͥuLj}_[ﺱܞڏi֏ٗ)6 )}gBLmJ:ĺ/uu5^j*S;VLM>i4 @>p|y-\O81Ϻ4`W_]vG{5ݧz>sÌ[c~svhF[k<"w GhwW}5~Ŕw̝}:}T?^DvjZqyU7t_Wcxo'p՘] ?z܉@ݽ)wsdG.>q1 >O^ANl}:1{۩ǂ2LϳiprK7hwW}+3W~2F{,ت vyoޣvG{ w6yY/q}3cטPǜ#^E}>>}t8188j}XRcu8[sSL^p|e(wsG !_dJw+&M*u.NL{``_<9\OY/u_<mҋָ?u?T6bv? >ؠp>e_Gtu۟*c{<޷IWSܯ:}Rt_X8ߦ|Bߩox>e8u밮1!Ϋ>MF]3)Kut4[znCe{,sR: ?,αK5SZۥ=D=f{bq5bb%k;xq^>h=9|}ha|Ue.KnwpNݧm Psgsg~PjYV#Gxv}[`! -}Ź~N5 .^cu_]s G-wV.bdR_׀6 K$X<{C@O>C BrK{MWQx_+OPSwUλ5.Q|zudߔ_\] ߫ UqSKMkyթSL_RWzOW_#tնWWq#tAg~l:KK1kU[:#t=,=_TgKWT˹vxdk= Piޜ~UyݎUϹ;gkz|mcGHsimϼt .gܿO+cۚڵI]7eG=7G >jwKé׵S<6GT~XQ:Lk浶9[n}rJY>)'_#ֵ:v6ʧGgX*Wma=:۞yCF3d}5}{5Oy;{Wsۨ~?M]=ƽ}*c>RfF>Nlsvwt_ε:0smcݽJum+'~f．mi}s}e龹ws[}}?ܩOw8tJ=޺cq>k{TkZ흗Nǫ,uյ=[Sn~3zS3̺;~?MOQ<v]ƵF>NSDgKn}]K:b)7wk[=vy]2-soV-JÒq^Qzog;NϯϠW>gt#ӵ]e3o}˷ҵj#{?RZvD^}iT0tkF?ug?jWwmۿNK]q^WЗkk.vxdk=8^{v3KT_YW9[>ÚMvߢ}ҽ_#5&k?>9/{o"N&9gOKڈ뾎f^jZ흗nnyJglvIܿݑɳrכm|Tu ms2f =kGe\(mϽ;s|pY/ǎnIq=<66^G]5'kT;YovjdZ{U'ꖶE6}g~|aUr8w>Fk1Ls0<;Yk3Q֞Vp-vx o)G' yh_>ךgIa_՟,NsJyx[w:c׽mN{Gyչ(lutyx[٫}-kOKtqRb u>$ӭKR.USϥèxIsKsYw{ZY^Si*.a>ˍګNksZ竱6F1:6k5Q]{t[_kp3ZfkL.FdSuq1֘bb푇{?+;[ʣ6~kl~ߒ8n]l['{>T?z]V;Bsޮu{wuF]_׎OIdX:ڃSiu oil[޷s4Z80uŚrGv]szmV[s&^[?+y:C[_^^š1Ov#S1Gk\[ok6ffg/UslI\a*(-{j>k:Qյvʺ\zœ^cœbe]̡ͭ~}*.a٤:^ٯfS7ɾQv;[ mo[7CWcLPrH7?sMߩ^y%ھZS;xgku\3~rT[3x]V;BGb |kl=uUO1\n8i{\^ϿpdfqgQf:vꞓ}C7碮$f(ݭ{>[us3L%=pK5}圭̜xgS蜮7u?{ q]2{w췝1KoœC]̱8⒴w~8iSk^R]q.6u>:N׸N:[eW[1p_h͹}ޗdVsc>8<:OLSX,Q*Q==|GZ7ce,..}Quk\Ls}!>ii 5#l_xt[R_ymtm6c*vmiWt_j?T{{Xchl~RcfNKm[QL:\v]lŵybՎ}[{<@vJnw xWs]-8Nk-}~qiϰDSe?ƚv53nõ6]Ydv}wR%Ơێ-.}syd\t:~Zmvmok>ُXzqa}YyɚG:\^{_ϴ.pmf#W? e}M^tog >@}tzOq`=65zOKc i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH 6@6 Heading 1$$@&a$CJD@D Heading 2$$ & F@&a$ 5CJ\<@< Heading 3$$@&a$ 5CJ\<< Heading 4$$@&a$ 6CJ]L@L Heading 5$$`@&^``a$ 5CJ\>@> Heading 6$$@&`a$CJ<A@< Default Paragraph Font6B@6 Body Text$a$ 6CJ], @, Footer  p#&)@& Page NumberFC@"F Body Text Indent$`a$CJ6@26  Footnote TextCJaJ8&@A8 Footnote ReferenceH*4P@R4 Body Text 2$a$CJ0Q@b0 Body Text 3$a$*Oq* accc21CJaJphFR@F Body Text Indent 2$`a$.U@. Hyperlink >*B*ph,xv#2(-/3>8QW\aƮ @YL\ruƮ/0Qz{|G>OPZ [ xyzwx##%%4(5()*<++,,--..//////000&0'010206070=0>0E0O0S0Y0Z0`0j0n0t0u000000000000000000001 11111$1.141:1;1@1J1N1T1U1_1i1o1v1w1~11111111118292A3B334=4i4444@6B6x7y77777]8^8_8::u;<>>@@@@@@@@@@@*AAABACADA DFFJJJJKM:Q;QQRRRSS@VAVY\\\8]aabbcccc c!c"c#c$c%c&c'c(c)c*cIcJc\dzefffffggghhiiijjlllll&m)m*m1m3mBnEnFnNoPo[p^p_pkqmqyr|r}rsssssttuuuvvvvvwwwwwyyzzz&{){B|F|G|O|R|]}a}b}o~r~s~t~u~jkӀԀՀ̐͐ΐϐАѐҐӐԐՐ֐אِؐڐ :WXYLMՔؔ_`defghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ 23КX|}ۛܛjk˝̝BCIJrswx LMghyzkl®îǮ0000000000000 0000000000 00z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z0z 0z 0z 0z 0z 0z0z0z0z0z0z(0z0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/ 0/ 0/ 0/ 0/ 0/0/0/0/0/0/H0/0y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y70y7000*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A 0*A 0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A0*A(0*A0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic0Ic(0*A0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k( 0*A000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000X000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0 0 $$$'?\%"2^:*)cd&dBd]ddddde#e=e_e~eeiH 4*Th80,'Z5]:^:]:777JcMdZdtdwexeze}fffggghhhiiijjjkklm$m3m6n@nFnIoLoPoSpYp_pbqiqmqprtr}rssstttuuuvvvwwwxyy zzz{!{){,|2|R|U}[}b}e~m~u~xZϠӠ +Ʈ:XtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXtXX  '!!8@0(  B S  ? ,0x}GHMOOP^` Z [ vzCExywy ""q"r"####%%''2(6(**++;+<+++,,--..//////00&0'010206070=0>0Y0Z0t0u00000000111:1;1T1U1v1w1111182:22233A3C333334455@6B6x7y777]8_888::::u;v;<<>>@@@@@@@AAA*A,AAADABBsDtDEEFFJJKKMMcOdOPP8Q;QRRESHSTSUS`SaSSS@VAVW!WYY\\8]9] ^ ^aa a!abbc*cIcLdMdNdZd\dtdvewe|f}f~ffffffgggggghhhhhhiiiiiijjjjjjkkkkllllmmm$m&m(m*m3m5n6n7n@nBnEnHoIoJoLoNoPoRpSpTpYp[p^paqbqcqiqkqmqorprqrtrur|rssssssttttttuuuuuuvvvvvvwwwwwwxxxyyy z z zzzz{{{!{"{({+|,|-|2|4|F|G|R|T}U}V}[}]}a}d~e~f~m~o~r~wxyjkӀՀ() ()() ̐ڐ WZLNՔؔ_`5656c 2346lm|}ۛܛHJjk˝͝BChi۞ݞIJZϠ +.rsաסACwx )+=>LMȤʤgh¥ĥGIyz&'kl,-/23=>è(*=>LNmo֪٪67=>%'Ǭˬx{&+\^ĮǮ.0PQy}FH=>NPY [ wzvy##%%3(6())**;+<+++,,,,--..//////////00%0'000205070<0>0D0E0N0O0R0S0X0Z0_0`0i0j0m0n0s0u0000000000000000000000000000000011 1111111#1$1-1.1314191;1?1@1I1J1M1N1S1U1^1_1h1i1n1o1u1w1}1~11111111111111172:2@3C33344<4=4h4i44444?6B6w7y77777\8_8::t;u;<<>>@@)A,A@ADAD DFFJJKKMM9Q;QQQRRRRSS?VAVYY\\7]8]aabbc*cHcLdMdNd[d\dtdvewe|f}f~ffffffffgggggghhhhhhiiiiiijjjjjjkkklllllllmmm%m&m(m*m0m1m3m5n6n7nAnBnDnHoIoJoMoNoPoRpSpTpZp[p]paqbqcqjqkqmqorprqrxryr{rssssssssttttttuuuuuuvvvvvvvvvvwwwwwwwwwwxxxyyy z z zzzz{{{%{&{({+|,|-|A|B|E|G|N|O|Q|T}U}V}\}]}`}d~e~f~n~o~q~wxyikҀՀ  ːڐ 9:VZKNԔؔ^`c 13ϚКWX{}ڛܛikʝ͝ACHJqsvxߢ KMfhxzjl,-/è'*lo֪٪$'Ƭˬy{&+ĮǮ.0Q}GG:PzzCC!r"-.77Y888@@BBjDsDEEVOcOc&c*c5cJcLdMd\dvewe|f}fgghhiijjkkmm5n6nHoIoRpSpaqbqorprssttuuvvwwxx z z{{+|,|T}U}d~e~wxِ̐ڐ :WZ,-yĮǮXP1tC:\Documents and Settings\XP1\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Turkalj_Ekonomski_vjesnik2008.asdXP1C:\Documents and Settings\XP1\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\GFCBSARN\Turkalj_Ekonomski_vjesnik2008.docXP1RC:\Documents and Settings\XP1\My Documents\Turkalj_Ekonomski_vjesnik2008_final.doc"[.=* l%FJ;qEZGaOMX#Szp_d̗]pT 0^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o()^`.SLS^S`L.# # ^# `.  ^ `.L^`L.^`.cc^c`.3L3^3`L.l%]p"[.=* J;qE#Sl%|| #S| "[.} =* `} J;qE} ]p} OMOMD~ d 50 50 50 50 504                                   >C<薴glb/to7\Y|ڀ`                  >Z        ///00&01060=0>0E0O0S0Y0Z0`0j0n0t0u000000000000000000001 11111$1.141:1;1@1J1N1T1U1_1i1o1v1w1~1111111111Jc\dzefffffggghhiiijjlllll&m)m*m1m3mBnEnFnNoPo[p^p_pkqmqyr|r}rsssssttuuuvvvvvwwwwwyyzzz&{){B|F|G|O|R|]}a}b}o~r~s~t~u~Ǯ@\8 +,-/0268ASWc\d\efghijTpTqTTTTThhhhhhhhhƮpp ppH@p&p8p>pZp@p^pbp@pfpnprpppp@pp@ppp@pp@pp@ppp @pp<@p pD@p$p&pP@p*pX@p.p0p2p4p6p8pt@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;SimSun[SOI& ??Arial Unicode MS"1h&&&TG'I1!0L0Ld2qHXDrHORVATXP1Oh+'0t  $ 0 < HT\dlDrrHORVATORVORVNormalXP121Microsoft Word 9.0@F#@,@',@',T՜.+,D՜.+,4 hp  SONDER'GL Dr Title|5 8@ _PID_HLINKSA45VT)http://ideas.repec.org/s/aea/jecper.htmlYJQ:http://ideas.repec.org/a/aea/jecper/v20y2006i4p29-46.html}FN..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}FK..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}FH..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}FE..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}FB..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F?..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F<..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F9..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F6..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F3..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F0..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F-..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F*..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F'..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F$..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F!..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F ..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F ..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1}F..\Local Settings\Sonder\Local Settings\Temporary Internet Files\Content.Outlook\AppData\Local\Microsoft\Windows\Temporary Internet Files\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1\AppData\Local\Microsoft\Windows\Local Settings\DOCUME~1\XP1\LOCALS~1  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqvRoot Entry F01,xData f1TableWuWordDocument.SummaryInformation(NDocumentSummaryInformation8V6CompObjjObjectPool01,01,  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q